Maksimalno iskoristiti europske fondove, mladima omogućiti jeftinije i jednostavnije rješavanje stambenog pitanja te nastaviti reformske procese – glavni su ciljevi i prioriteti Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja u 2020. godini.

Ministarstvo je do ljeta ove godine ugovorilo 95% planiranih sredstava iz europskih fondova upravo za energetsku obnovu

Ono što je vrlo bitno za građevinski sektor su projekti energetske obnove koji će zasigurno doprinijeti rastu građevinskog sektora. Ministarstvo je do ljeta ove godine ugovorilo 95% planiranih sredstava iz europskih fondova upravo za energetsku obnovu. Sve što imamo na raspolaganju iskoristimo pa kontinuirano povećavamo raspoloživi iznos, a tim tempom nastavit ćemo i u narednoj godini. Već u prvom kvartalu 2020. godine planiramo otvoriti nove pozive za energetsku obnovu višestambenih zgrada, potom i obnovu javnih zgrada te privatnih kuća. Graditeljski poslovi energetske obnove namijenjeni su velikim dijelom manjim građevinskim tvrtkama koje će moći iskoristiti sve svoje kapacitete. Osim što im dajemo siguran posao, radi se o sredstvima iz europskih fondova  pa je i naplata sigurna. Većina zgrada u Hrvatskoj starija je od 40 godina, stoga je energetska obnova itekako potrebna, posebice zbog ušteda, odnosno smanjenja troškova za režije.

U 2020. godini očekujem daljnji rast građevinskog sektora jer, posla će biti, kao i dodatnih sredstava iz fondova Europske unije. Stoga osim rasta građevinskog sektora, očekujem i da će rasti place građevinskim radnicima.

Dvije konkretne mjere: poticajna stanogradnja (POS) i subvencioniranje stambenih kredita

Kad govorimo o rješavanju stambenog pitanja za mlade, Ministarstvo provodi dvije konkretne mjere: poticajna stanogradnja (POS) i subvencioniranje stambenih kredita. Do sad smo kroz subvencioniranje stambenih kredita omogućili da više od 9400 mladih ima svoj dom, ovdje u Hrvatskoj. Ti mladi su budućnost Hrvatske. Ovo je ujedno i demografska mjera jer se za svako rođeno dijete rok subvencioniranja produžuje za još dvije godine, a za svako dijete koje obitelj već ima, produžuje se rok subvencioniranja za godinu dana. U 2020. godini nastavljamo s provedbom subvencioniranih kredita, planiramo objaviti dva poziva, u ožujku i rujnu. Nastavljamo i s izgradnjom POS-ovih stanova koji su u pojedinim gradskim središtima i duplo jeftinijih od ostalih na tržištu. Do sad je izgrađeno više od 8000 takvih stanova, a pripremamo izgradnju još njih 1000, ovisno o potrebama gradova i općina, s čijim smo predstavnicima u stalnoj komunikaciji. Kad govorimo o reformama, iza nas je veliki posao

Kad govorimo o reformama, iza nas je veliki posao

Kad govorimo o reformama, iza nas je veliki posao. Primjerice, donesen je zakonski paket kojim se deregulira dio profesionalnih usluga u strukovnoj komori arhitekata te komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju. Tako je, primjerice, ukinuta obveza članstva u Komori za inženjere gradilišta i voditelje radova, čime će poslodavci biti izravno oslobođeni od parafiskalnog nameta koji je godišnje iznosio 1800 kuna po radniku, što je ušteda od oko 10 milijuna kuna! Uz to, otvara se put slobodnoj tržišnoj konkurenciji i brži pristup tržištu rada za mlade ljude, kao i rastu produktivnosti hrvatskog gospodarstva. Ako poduzetnicima smanjimo namete, ta sredstva mogu preusmjeriti u investicije, nove tehnologije ili plaće radnicima.

Nastavak modernizacije sustava

Ono što nas čeka u narednoj godini je nastavak modernizacije sustava. Radi se o reformi koju provodimo u Ministarstvu kako bismo poduzetnicima, ali i svim građanima pojednostavili proces dolaženja do dokumenata, ali i smanjili procedure. Naime, s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU-a potpisali smo ugovor za projekt ‘Informacijski sustav prostornog uređenja ISPU i njegovi modeli’. Ukupna vrijednost projekta razvoja Informacijskog sustava prostornog uređenja i njegovih modula iznosi 131 mil. kuna, od čega je 111 mil. kuna osigurano iz fondova EU-a.

Ako želimo biti konkurentna zemlja, moramo raditi na promjenama i provoditi reforme sad, ne sutra ili za godinu dana, nego sad, a upravo je ovaj projekt dio plana tih reformi. Moramo se okaniti starih navika, štambilja, pečata i šetnje po šalterima. Promjenama koje uvodimo u Ministarstvu radimo upravo to i tim tempom nastavljamo i dalje.

Milorad Batinić

MOST i reforme dijametralno su suprotni pojmovi i kada takva pogubljena organizacija proziva najuspješniju ministricu znanosti i obrazovanja Blaženku Divjak, onda znamo da smo na pravom putu i da radimo dobar posao.

„Svi MOST-ovi uspjesi i reforme izgledaju poput praznog papira. Njihov napad na ministricu Blaženku Divjak najtužniji je oblik populizma i HNS neće dopustiti takve neutemeljene napade. Pozivamo ih da pročitaju dokument Dvije godine promjena, koji je objavilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja, koji jasno objašnjava koliko je toga učinjeno u kurikularnoj reformi, reformi strukovnog obrazovanja, poticanja izvrsnosti u znanosti…“, kaže Milorad Batinić, predsjednik Kluba zastupnika HNS-a u Hrvatskom saboru.

Prvi razlog za to je da kao politička organizacija raspolažu punim informacijama i ne obmanjuju javnost, a drugi da možda – iako čisto sumnjamo da to mogu – nešto nauče o tome kako se provode reforme, koje su svojedobno tako strastveno zazivali i potom u njihovom provođenju kroz dva očajna pokušaja vladanja dosta spektakularno propali.

Predrag Štromar

Ukidanjem nameta i rezanjem birokracije dolazimo do konkretnije i uređenije države, a upravo se to postiže prihvaćanjem izmjenama nekoliko zakona koje je predložilo Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja koje vodi Predrag Štromar.

Naime, na prošloj sjednici Vlade prihvaćeni su i upućeni u saborsku proceduru Nacrti prijedloga izmjena i dopuna Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje te Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju.

Ovo je nastavak reformskog procesa koji ima za cilj ubrzati i pojeftiniti sustav izdavanja dozvola, smanjiti birokraciju i rasteretiti gospodarstvo od nepotrebnih nameta. Dakle, predloženim zakonima smanjuju se administrativne barijere u obavljanju poslova i djelatnosti u prostornom uređenju i gradnji, odnosno administrativno se rasterećuju profesije inženjer gradilišta i/ili voditelj radova. 

Isto tako, osigurava se provedba mjere iz Akcijskog plana za administrativno rasterećenje gospodarstva, smjernice Svjetske banke i mjera za liberalizaciju tržišta usluga te zacrtana mjera u kontekstu iskazivanja namjere pridruživanja Europskom tečajnom mehanizmu ERM II.

“Ovim novim izmjenama zakona nastavljamo uvoditi reda u sustav i rasterećivati gospodarstvo parafiskalnih nameta”, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar te dodao kako su ovi potezi početak stvaranja konkurentnije države.

Ukida se, naime, obveza članstva u komori za navedena dva zanimanja te novčani nameti koji proizlaze iz toga. Time se omogućuje dobrovoljno članstvo i normalno daljnje bavljenje svojim poslom pod istim strukovnim načelima. Napomenimo da Hrvatska ima čak 300 reguliranih zanimanja, a Europska unija u prosjeku 200.

“Zato, ako želimo biti konkurentna zemlja moramo provoditi reforme, a upravo su ove izmjene zakona dio Vladinog plana reformi koji je donesen prošle godine. Svi govore o reformama, a kad ih počnemo provoditi nailazimo na otpore. Prema Svjetskom izvješću o konkurentnosti Hrvatska je na 135. mjestu zbog prekomjernog opterećenja tržišta. Hrvatsko tržište je za oko 30% snažnije regulirano od prosjeka EU, a 40% kod profesionalnih zanimanja. Uz sve poštovanje tradiciji moramo se okaniti starih navika, štambilja, pečata i šetnje po šalterima, a promjenama koje uvodimo u Ministarstvu graditeljstva radimo upravo to. Ili ćemo se mijenjati ili će nas i svi preskočiti“, rekao je Štromar.

Podsjetimo i da su u Saboru prije pola godine izglasani Zakoni o gradnji i prostornom uređenju čime smo stvorili efikasniji, brži i jeftiniji sustav izdavanja dozvola, a u korist građana i investitora. Tri su ključne promjene: smanjenje broja procesa za izdavanje dozvola, pojeftinjenje izdavanja dozvola i ograničavanje rokova javnim službama za očitovanje.

Zakoni su u primjeni te se i dalje nastavlja s razvojem digitalnog sustava i s dodatnim rasterećenjima od birokracije i nameta. To će se postići kroz daljnji razvoj informacijskog sustava prostornog uređenja, gdje je cilj na jednom mjestu okupiti sve prostorne planove i sve intervencije u prostoru. Sustav uključuje i razvoj e-Inspekcije, e-Arhiva i e-Planova. Projekt daljnjeg razvoja digitalnog sustava sufinancirat će se iz fondova Europske unije sa 111 milijuna kuna, dok je ukupna vrijednost projekta 131 milijun kuna.

Jasmina Pavlović, Ivan Vrdoljak

Predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak u sklopu obilazaka županijskih organizacija danas je u Koprivnici održao konferenciju za novinare, gdje je govorio o važnosti ubrzanja reformi, odgovornim javnim politikama, preuzimanju odgovornosti i rezultatima koje građani očekuju od HNS-a.

HNS nije izbor onih koji nasjedaju na jeftini populizam i destruktivna rješenja, naglasio je Vrdoljak.

„Radimo na reformi obrazovanja, osiguravanju stanova za mlade, privlačenju investicija i pokretanju kreativne ekonomije Hrvatske sa ciljem otvaranja novih radnih mjesta. HNS je gradio proeuropsku Hrvatsku, HNS se ne boji preuzeti odgovornost i HNS je svjestan svoje odluke da ide težim putem. Iskustvo koje imamo, moje osobno iskustvo i iskustvo HNS-a, govori mi da je put odgovornosti i konkretnih učinaka za ljude u Hrvatskoj, siguran i dugoročan put. To je ono što nas čini drugačijima. To je politika HNS-a“, rekao je Vrdoljak.

Predsjednik HNS-a Vrdoljak naglasio je kako od koprivničko-križevačkog HNS-a očekuje konkretna rješenja i prijedloge kada je u pitanju problem otpada, što je tema koja opterećuje građane.

Predsjednica ŽO HNS-a Jasmina Pavlović rekla je kako pristojna politika i politika suradnje daju rezultate na nacionalnoj, ali i na regionalnoj razini.

„Izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne samouprave, zahvaljujući HNS-u uvelo se financijsko izravnanje, koje na godišnjoj razini Koprivničko-križevačkoj županiji donosi određena financijska sredstva, koja su važna za razvoj županije, ali i gradova i općina“, rekla je Pavlović.