Ministrica znanosti o obrazovanja, Blaženka Divjak gošća je JoomBoos Youtube livea u 18:00 sati kada će odgovarati na pitanja o trenutnoj situaciji u obrazovanju. Iako se nalazimo u novoj i izazovnoj situaciji, učenicima je omogućen nastavak obrazovanja putem nastave na daljinu. Unatoč poteškoćama, nastava se odvija i dalje, a poseban fokus su dobili maturanti zbog polaganja ispita državne mature i završetka posljednje etape srednjoškolskog obrazovanja. Ministrici su pitanja o povratku na nastavu, maturi i završetku školske godine postavljali korisnici Instagrama na JoomBoos profilu.

Povodom Međunarodnog dana sjećanja na holokaust i sprječavanja zločina protiv čovječnosti, Ministarstvo znanosti i obrazovanja omogućiti će u ovoj kalendarskoj godini osnovnim i srednjim školama mogućnost provođenja terenske nastave u Spomen području Jasenovac.

Ministarstvo je obavijestilo škole o programu koji će se provoditi u sklopu Građanskog odgoja i obrazovanja, a  za koji su osigurali sredstva. Točnije, Ministarstvo će snositi troškove autobusnog prijevoza i dnevnica za prateće nastavno osoblje za posjet Javnoj ustanovi Spomen područja Jasenovac .

Cilj ovakve terenske nastave je pružiti učenicima stručno vođenje i pripremu kako bi osvijestili važnost izgradnje društva solidarnosti, u odsustvu bilo kakvog oblika mržnje. Bitno je da mladi spoznaju posljedice zločina protiv čovječnosti počinjenih u Drugom svjetskom ratu. Učitelji i nastavnici imaju mogućnost korištenja muzejskog postava kako bi potaknuli kritičko razmišljanje učenika  i ukazali im na važnost povijesnih istraživanja i događaja.

Ministarstvo navodi kako izložba može pridonijeti odgoju djece i mladih za mir, međusobnu suradnju i nenasilje, te suživot različitih zajednica.

Ministrica Blaženka Divjak na predstavljanju Javnog poziva školama za podnošenje zahtjeva za izvođenje eksperimentalnoga programa "Škola za život"

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak i pomoćnica ministrice Lidija Kralj predstavile su u ponedjeljak rezultate Javnog poziva školama za podnošenje zahtjeva za izvođenje eksperimentalnoga programa “Škola za život”. Interes za eksperimentalni program nadmašio je sva očekivanja, s obzirom na to da je u Ministarstvo stiglo tri puta više prijava od očekivanog. Na program su se prijavile 143 matične i 231 područna osnovna škola te 72 srednje škole.  S obzirom na količinu pristiglih prijava, do kraja tjedna će se odlučiti koje su škole izabrane za provedbu programa.

“Maksimalno smo htjeli uključiti u puni eksperimentalni program 50 osnovnih i 30 srednjih škola. To su bili naši okviri, a dobili smo triput više prijava i sad je slatka briga kako od svih tih prijava, koje su kvalitetne, izabrati 70-ak škola koje ulaze u puni obim eksperimentalnog programa“, izjavila je ministrica Divjak.

Ministrica je još jednom istaknula na nužnosti uvođenja škola u 21. stoljeće tako da učenici budu konkurentni svojim kolegama u EU, ali i globalno. Ovoliki odaziv škola iz svih krajeva Hrvatske, jasan je pokazatelj želja za osuvremenjivanjem i razvojem sustava obrazovanja.

“Razlog za zadovoljstvo je da iz svake županije imamo prijavljene i osnovne i srednje škole, da možemo ispuniti uvjet da iz svake županije imamo barem jednu školu. Eksperimentalni program će se provoditi u 1. i 5. razredu osnovnih škola u svim predmetima, a u 7. će se razredu dodati još predmeti biologije, kemije i fizike. U srednjim školama će se provoditi u 1. razredu gimnazije u svim predmetima, te u 1. razredu četverogodišnjih strukovnih škola u obrazovnim predmetima”, pojasnila je ministrica.

Ministarstvo ulazi u fazu posljednjeg poglavlja pripreme kurikularne reforme koja dolazi u škole na jesen. Iz Ministarstva računaju da će na jesen u eksperimentalnoj fazi sudjelovati oko 1.300 učitelja i 6.000 učenika, a prilikom odabira škola, Ministarstvo će se voditi načelom ravnomjerne geografske zastupljenosti. Cilj je uključivanje najmanje jedne škole po svakoj županiji koja ima određenu informatičku zrelost.

Za projekt je osigurano 150 milijuna kuna iz tri izvora: državnog proračuna, sredstava europskih socijalnih fondova i izravne pomoći Europske komisije. Cilj eksperimentalnog programa je provjera primjenjivosti novog kurikuluma i oblika metoda rada, kao i novih nastavnih sredstava.  Resorna je ministrica još jednog ponovila kako kurikularna reforma znači lakše torbe, rješavanje problema u svijetu tehnologije te školu za život umjesto bubanja činjenica.

Želite li pratiti najnovije objave? Prijavite se na našu listu.

Osobne podatke obrađujemo u skladu sa zakonom i našom politikom privatnosti

Blaženka Divjak

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak i državna tajnica Branka Ramljak predstavile su u srijedu na konferenciji za novinare u multimedijalnoj dvorani MZO-a javni poziv za dostavu projektnih prijedloga “Provedba Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira na razini visokog obrazovanja” u vrijednosti od 100 milijuna kuna. Za taj proces unaprjeđivanja kvalitete obrazovnoga sustava i jačega povezivanja obrazovanja s potrebama tržišta rada Europski socijalni fond (ESF) osigurao je 85 posto novca, a nacionalno sufinanciranje je 15 posto.

“Ministarstvo znanosti i obrazovanja (MZO) osiguralo je 100 milijuna kuna za reformu postojećih ili izradu novih studijskih programa i programa cjeloživotnog učenja sukladno metodologiji Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira (HKO) za zanimanja IV. industrijske revolucije”, istaknula je ministrica Divjak.

Ministrica je objašnjavala o važnostima projektnih prijedloga “za zanimanja IV. industrijske revolucije” osvrnuvši se na predviđanja institucija Europske unije. Prema predviđanjima Europske komisije, čak 65 % djece koja su na početku svog osnovnoškolskog obrazovanja, radit će u zanimanjima koja danas uopće ne postoje, a neupitno je da će budućnost donijeti nove profesije. Kako će čak za 90 % poslova trebati barem neka razina digitalne pismenosti, naše najmlađe naraštaje moramo kroz sustav obrazovanja pripremati za izazove s kojima će se susretati na tržištu rada.

Ministrica je istaknula da se u godišnjem izvješću Europske komisije o provedbi reformi u Republici Hrvatskoj, posebno traži da Hrvatska razvije mehanizme koji će omogućiti usklađivanje potreba tržišta rada i visokog obrazovanja, odnosno studijskih programa i vještina koje se razvijaju u visokom obrazovanju. Podsjetila je na istraživanja u 2017. na globalnoj razini provedenih u 137 zemalja o povezanosti sustava visokog obrazovanja s potrebama poslodavaca. Hrvatska je zauzela 112. mjesto, što jasno pokazuje da naši poslodavci percipiraju da hrvatsko visoko obrazovanje nije usklađeno s kompetencijama koje se traže na tržištu rada. Izvješće je pokazalo kako se gotovo trećina studenata u Hrvatskoj upisanih na visoka učilišta, opredjeljuje za programe ekonomije i prava, što stvara disbalans u svijetu ponude i potražnje radne snage. Ministarstvo je uzelo u obzir sva istraživanja koja daju “ulaz” u ono što će se tražiti na tržištu poslova u budućnosti, kao i potrebe protoka informacija između poslodavaca i studijskih programa. U skladu s navedenim, sadržaj projekata i programa za kojih se dodjeljuju 100 milijuna kuna, povezani su s visokim obrazovanjem kao jednim od četiriju iskazanih ciljeva Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Na novinarsko pitanje koje su to potrebe tržišta u budućnosti, ministrica je odgovorila kako su one trenutačne vidljive na Hrvatskome zavodu za zapošljavanje, ali da se u perspektivi može reći da su to zanimanja iz STEM područja.

Državna tajnica Branka Ramljak objasnila je pravila oko prijavljivanja projekata. Visoka učilišta mogu prijaviti jedan projekt, ali mogu biti partner na više projekata. Projekti će se financirati u iznosu od milijun do četiri milijuna kuna, a trajat će od dvije do tri godine. Ramljak je posvjedočila kako se na tome vrijednome natječaju radilo oko godinu i pol dana te je ocijenila kako ministarstvo time ostvaruje svoju ulogu, jer je zadaća ministarstva i projektno financiranje, uz što jednostavniju i učinkovitiju legislativu za cijelu obrazovnu vertikalu.

Uputila je poziv visokim učilištima da svojim projektima pridonesu usklađivanju s potrebama tržišta rada, što je dio nacionalnog programa reformi, koje je usvojila i hrvatska Vlada. Državna je tajnica u svom izlaganju pozvala i poslodavce da u sinergiji s visokim učilištima pridonesu novim ishodima učenja koji će studentima omogućiti da na kraju školovanja budu konkurentni u poslovnome svijetu, s obzirom na to da se trenutno u odnosu na ostale europske zemlje nalazimo na začelju usklađenosti studijskih programa s potrebama tržišta rada. Izvijestila je da će javni poziv biti otvoren do 4. lipnja ove godine, a info dani bit će održani na visokim učilištima u Splitu, Osijeku, Rijeci i Zagrebu.