Marija Puh

Potpredsjednica HNS-a i saborska zastupnica Marija Puh za Tportal govori o svojim političkim počecima, motivaciji za ulaskom u politiku, Istanbulskoj konvenciji, ulasku u Vladu i drugim aktualnim političkim pitanjima.

Ovih dana svjedočili smo incident u Srbiji, gdje je zbog ponašanja tamošnjeg saborskog zastupnika i osuđenog ratnog zločinca Vojislava Šešelja hrvatska delegacija napustila Beograd. Podržavate li odluku naše delegacije?

Definitivno podržavam jer vrijeđanje zastave je vrijeđanje države. Taj incident je bio skandalozan. U Srbiji je na snazi zakon kakav imamo i mi, a to je da zastupnici koji su osuđeni ne mogu biti zastupnici. Pa postavljam pitanje što Šešelj radi tamo.

No već su se pojavila razmišljanja da hrvatska delegacija nije trebala pridodavati puno pažnje Šešelju, koji je poznat po svojim provokacijama, te da je trebala ostati tamo.

Gaženje zastave dok je naše izaslanstvo tamo je preveliki incident da bi oni ostali tamo. Tim više što je Vučić kada je bio ovdje dobro ugošćen i nitko ga nije vrijeđao u parlamentu niti je kome palo na pamet paliti ili gaziti srpsku zastavu.

Hoće li ovaj incident dugoročno naštetiti odnosima Hrvatske i Srbije?

Iskreno se nadam da neće jer moramo raditi na dijalogu. Rat je bio prije više od 20 godina i mislim da bi morali doći na civiliziranu razinu komunikacije i odnosa sa Srbijom.

Prošli tjedan u Saboru je ratificirana Istanbulska konvencija, no time ta tema nije zaključena jer protivnici već najavljuju pokretanje referenduma. Vjerujete li vi da će se referendum održati i kojim argumentima će se HNS boriti protiv njegovog održavanja?

Uvijek kada smo govorili o Istanbulskoj konvenciji, govorili smo o njenom sadržaju na koji sam se ja osobno u svojim govorima uvijek vraćala. Moja je misija bila ljudima objasniti razliku između izmišljotina odnosno fake newsa i činjenica o Istanbulskoj konvenciji. I dalje ću se truditi ljudima objašnjavati da sve teze koje smo čuli nemaju uporište u Konvenciji nego se pokušava manipulirati masama zbog nečijih političkih interesa i bodova. Prikupljanje potpisa za referendum je legitimno, no oglasili su se i pojedini ustavni stručnjaci da je upitno može li se uopće raspisati referendum, jer se radi o temi ljudskih prava. Istanbulska konvencija nije dokument kojeg smo izglasali pa ćemo ga staviti sa strane, nego  prema njemu trebati ustrojiti cijeli sustav da naposljetku dođemo do manjeg postotka nasilja nad ženama.

Neke od teza koje spominjete zastupao je dio HDZ-a, vašeg koalicijskog partnera. Strahujete li zbog protivnika iz redova HDZ-a za stabilnost vladajuće koalicije?

Nakon izglasavanja Istanbulske konvencije imali smo glasanje o povjerenju potpredsjednici Vlade Martini Dalić gdje je jasno bilo vidljivo da je većina stabilna. Ne bojim se za većinu – ako mogu u Nizozemskoj na vlasti funkcionirati liberali i demokršćani, zašto Hrvatska konačno ne bi izašla iz ideoloških rovova. Funkcionirali su tako i u Velikoj Britaniji…

Poznato je da ste kada je HNS odlučivao o koaliciji s HDZ-om dobivali prijetnje. Jesu li prijetnje stigle i sada zbog vašeg stave o Istanbulskoj konvenciji?

Dolazile su poruke ali više su bile vrijeđajuće i omalovažavajuće, ali prijeteće nisu. Prije mi se prijetilo životom, ali sada takve poruke nisam primijetila.

Svjetonazorski prijepor mogao bi se stvoriti i kod izrade novog Obiteljskog zakona. Ranija verzija nacrta objavljena je u medijima, no zanima me jeste li u HNS-u dobili prijedlog i za koje stavove ćete se zalagati u usaglašavanju s koalicijskim partnerima?

Mi nacrt još uvijek nismo dobili, a ja ću komentirati zakon tek kad ga vidim i kad ga pročitam. Ne volim komentirati stvari koje su u novinama jer nisam sigurna da je to točno, odnosno da netko iz stare radne skupine nije to pustio namjerno u medije.

Kada je u pitanju najava da će se kroz novi Obiteljski zakon uvesti obrazovanje djece u skladu s vjerskim uvjerenjima roditelja, kao liberali imamo jasan stav: mi smo sekularna država, vjera se uči u vjerskim zajednicama, ne u školama.

No neovisno o tome kako će na kraju izgledati Obiteljski zakon, sigurno imate stav o formulaciji  da ‘roditelji imaju pravo da se njihovoj djeci osigura odgoj i obrazovanje u skladu s njihovim vjerskim i filozofskim uvjerenjima.’.

Taj dio odgoja treba biti uređen jednim drugim zakonom, a to je Zakon o odgoju i obrazovanju koji je već u proceduri. Jasno je da djeca moraju u školi dobiti jedan znanstveni, metodički pristup i dobiti svu širinu informacija. Može se dogoditi da roditelji vjeruju da je Zemlja ravna ploča, ne možete to učiti djecu u školi jer znanstvene činjenice kažu drugo.
Predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak nedavno je rekao da očekuje da se po pitanju reforma ubaci u petu brzinu. Kojih je pet reformskih mjera prioritet za HNS?

Mi smo stali iza obrazovanja i ono nam je reformska mjera broj jedan, dva i tri. Svi smo posvećeni tome i da pomognemo ministrici obrazovanja Blaženki Divjak u provedbi reforme i ona je prva osoba, koja je sa svojim timom uvela reformu u učionice kroz edukacije učitelja. Uz to bi ja istaknula i reformu cijele javne uprave. Vidimo da se sve više i više priča i o sustavu ocjenjivanja službenika i da se napravi jedan ujednačena platforma za sve građane u cijeloj hrvatskoj. Primjerice, da se ne događa da u Varaždinu građevinsku dozvolu dobijete već drugi dan, a u nekom drugom dijelu Hrvatske morate čekati mjesec ili dva.

Stječe se dojam da je HNS-u samo interes obrazovanje. Osim obrazovanja i uprave?, što bi još izdvojili kao prioritet?

Nakon što smo, na pristojan način, ubrzali proces ratifikacije Istanbulske konvencije, dok potpredsjednik Vlade Štromar radi ozbiljan posao sa subvencioniranim kreditima i POS-ovim stanovima. Naš će fokus biti u temama kojima smo oduvijek bili jaki, a to je jačanje gospodarstva, između ostalog, i kroz nove porezne politike, kao i otvaranje teme kreativne industrije i svog potencijala kojeg ta tema ima. Naravno, za kraj bi istaknula da s koalicijskim partnerima pokušavamo maksimalno ubrzati rješavanje problema blokiranih – to je prioritet.


Među prvim izlaganjima koja ste imali u Saboru bilo je na temu klizišta. Ta tema se aktivirala nedavno sa nesretnim događajima u Hrvatskoj Kostajnici gdje je država brzo reagirala. No, to je bila tek jedna u nizu od prirodnih nepogoda, nakon poplava i strašnih požara. Razmišlja li se možda u redovima HNS-a ili vladajuće koalicije o osnivanju posebnog fonda, u koji bi se prikupljao i privatni novac za odštete oštećenima u prirodnim nepogodama?

To je jedna dobra ideja. Razlog zbog kojeg sam se ja i počela baviti temom klizišta je zato što sam željela da ljudi imaju jednaku mogućnost pred zakonom. Kada nam se desila Gunja, imali smo slučaj da su im se nakon te prirodne katastrofe obnavljale kuće i ponovno se uspostavljao njihov život. Ja sam tada upozoravala na situaciju u Zagorju, gdje su nažalost također postojale kuće koje su imale sve dozvole, no pojavilo se klizište i sve im uništilo, a i tim ljudima se nije pomagalo sa sanacijom klizišta niti kada su tražili odštete za kuće. Borba za klizišta je krenula s tim da se izjednači taj standard, no postojeći fond koji imamo za elementarne nepogode nije dostatan, a vidjeli smo to i na požarima kada nije bilo dovoljno sredstva za odštete. Trebalo bi razmisliti o nekom sustavnijem rješenju za sve ljude.

U petak je izabran i novi glavni državni odvjetnik Dražen Jelenić. Kako ocjenjujete mandat njegovog prethodnika Dinka Cvitana i što očekujete od novog glavnog državnog odvjetnika?

Što se tiče Cvitanovog mandata, vidimo da su mnogi postupci pokrenuti i da je to bio jedan prilično zahtjevan i turbulentan mandat. Cvitan ostaje i dalje u sustavu kao zamjenik glavnog državnog odvjetnika. Za gospodina Jelenića mi jei drago da je prošao sve stepenice unutar sustava i vjerujem da će jedna nova energija i novi način razmišljanja još više doprinijeti radu DORH-a.

Rejting HNS-a i dalje se vrti oko dva posto. Iako se očekivalo da će koalicija s HDZ-om naštetiti rejtingu to se nije dogodilo. No, s druge strane rejtingu nije pomoglo ni zalaganje HNS-a za obrazovanje i kurikularnu reformu. Što HNS radi krivo da ne može povećati rejting?

HNS je stranka za one ljude koji ne nasjedaju na populizam, već na pametne javne politike. Naši rejtinzi su više-manje uvijek ista priča. Ono što je nama u HNS-u bitno i što zapravo pokazuje pravi rejting su izbori jer se na njima vide jakost i snaga naših lokalnih organizacija. Najbolji rejting je bio kada smo na prošlim izborima osvojili četiri preferencijalna mjesta. Bilo nas je devet, a kroz preferencijalne glasove osvojili smo zapravo deset mandata. To je odgovor onima koji govore da su nam mandati poklonjeni. Nisu poklonjeni.

Ali kažnjeni ste na lokalnim izborima u Varaždinskoj županiji gdje je pobjedu za župana odnio Radimir Čačić.

To je bilo prije dogovora o koaliciji s HDZ-om, iako se već počelo spekulirati oko toga. Možda je to djelomično bio uzrok, ali razlika je na kraju bila mala u Varaždinskoj županiji.

U Saboru ste zastupnica već dva mandata, no do sada vas javnost nije baš zapazila. Što se sada promijenilo?

Vjerujem da se strpljenje i trud isplate, a kada su pitanju teme poput ljudskih prava ili kao u slučaju Istanbulske konvencije – onda sam itekako glasna i borbena. Moguće je i da je ulazak u koaliciju s HDZ-om podigao vidljivost pojedinih zastupnika, ali ono što je važno jest da su konačno prepoznati svi oni projekti i sve ono za što sam se zalagala, a prije nije bilo sluha da se to realizira, poput klizišta.

Upravo ste izlaganjem na tu temu zaokupili pažnju medija, posebice u dijelu u kojem ste govorili o bivšem dečku koji vam je govorio da se ostavite politike. Što je sada s tim bivšim dečkom? Da li se možda prepoznao u vašem govoru pa se odlučio javiti?

Ne znam što je s njim, nije se javio.

Kada je HNS odlučivao o koaliciji s HDZ-om, nije bila tajna da ste osobno bili pod velikim pritiscima. Šef vaše županijske organizacije Anđelko Topolovec nije bio za tu koaliciju, no vi se ipak koaliciju podržali. Što je to kod vas prevagnulo?

Mandat u Saboru koji sam ja osvojila bio je mandat stranke, i meni je tada na prvoj sjednici Predsjedništva HNS-a, prije sjednice Središnjeg odbora, na neki način i laknulo kada je donesena odluka da se ne ide u koaliciju. No, stvari su se mijenjale i u tom šoku u kojem sam bila, uzela sam papir i napisala koje bi bile dobre o loše strane koalicije s HDZ-om. Na minus strani bila je činjenica da nikada nismo bili u koaliciji s HDZ-om, a na plus stranu stavila sam nekoliko stvari. Mnogi naši načelnici i gradonačelnici iščekivali su mjeru 7.4 i isplatu novca i da tada nismo ušli u koaliciju, većina sredstva iz europskih fondova bi propala. Na plus strani bilo mi je i obrazovanje, koje je tada postalo jako važna tema. Ljuti me kada vidim da djeca, ne da uče isto što sam i ja, nego uče po istim knjigama kao i ja. To mi je nezamislivo kada vidim koliko brzo dolaze nova znanja i tehnologije. Primjerice, ne mogu djeca danas učiti što je disketa i da je disketa sredstvo pohrane. Osim obrazovanja, bila je tu i turistička sezona koja je bila pred vratima, ali i situacija oko Agrokora je bila izuzetno riskantna, treći izbori u godinu i pol. I na kraju sam se odlučila za stabilnost, iako sam bila svjesna da možda neću biti zabilježena kao najomiljenija osoba u povijesti. Ali, tko ne riskira, ne profitira. Mislim da je danas svima jasno da je to bila dobra odluka.

Jeste zamjerili  predsjedniku stranke Ivanu Vrdoljaku što je tada tajio i od stranke, ali i od javnosti da pregovara s HDZ-om?

Tada nisam bila u Hrvatskoj pa ne znam koliko su ljudi to znali.  Kako smo cijelo vrijeme javno govorili da nećemo u koaliciju, sada vidim da taj način komunikacije, po mom mišljenju nije bio dobar. Bio mi je šok kada sam na putu gledala da se ide u koaliciju. Čak sam razmišljala i o azilu (op.a. kroz smijeh).

Kako ste se i zašto odlučili za ulazak u politiku?

Potaknuo me radio. Na radiju sam slušala o okolnim općinama u kojima se radilo, bilo to nogostup, vrtić, škola, renoviranje sad ovog ili onog, a u Krapini se ništa nije događalo.  I kada sam išla pogledati, poklopilo se da su načelnici u te tri susjedne općine Petrovska, Jesenje i Radoboj bili iz redova HNS-a. Po tome sam zaključila da je HNS taj koji ima projekte i rješenja za ljude, pristupila sam jednom od načelnika i tu je počela moja priča.

Imate li ambicija biti nešto više od saborske zastupnice?

Vidjet ćemo. To se mijenja iz dana u dan, ovisno o tome kako se probudim (op.a kroz smijeh). Ima dana kada mi dođe da odustanem od svega, a ima dana kada bi ovo mogla raditi do kraja života.

Kako provodite slobodno vrijeme?

Nemam baš puno slobodnog vremena, no dosta vremena sam zaokupljena svojim psom, Negrom. Ili smo vani, ili se mazimo doma uz filmove i kokice. U kino ipak idem bez nje, iako bi je vodila da mogu. Ona je izuzetno miran pas i da je dovedem u Sabor, vjerojatno bi spavala ispod stola. Ali nažalost, ne smijem je dovesti u Sabor.

Oni koji vas znaju za vas kažu da ste štreber. Da li vas ljuti takva ocjena?

Ne pogađa me to. Volim znati o čemu pričam i volim biti pripremljena, ne volim kad me se nekim pitanjem iznenadi, a mogla sam biti za njega pripremljena. Možda me zato nazivaju štreberom, ali se ne smatram štrebericom.

Nedavno ste izabrani za potpredsjednicu HNS-a. Koliki vam je to teret?

Imam puno obaveza zbog toga. Dosta je obilazaka terena i razgovora sa članstvom, plus još i saborske obaveze.

S kim ste, osim kolega iz stranke, najbliži u Saboru?

Najviše realno komuniciram s kolegama i kolegicama koji su samnom u odborima, ali sa svima sam si ok.

Nedavno je dosta zapažen u javnosti bio zajednički istup zastupnica, neovisno o kojoj se političkoj opciji radi, oko Istanbulske konvencije. Postoji li još nešto što bi vas ponovno moglo zajedno okupiti?

Ja se nadam da da. I sada već vidimo da oko nekih stvari imamo konsenzus i dobro je da radimo na konsenzusu u hrvatskom društvu. Ja ću uskoro biti domaćin ženama poduzetnicama iz Istarske županije ovdje u Saboru. Zamislili smo da taj dan kada dođu u obilazak Sabora probamo organizirati jedan sastanak na koji ću pozvati sve zastupnice, pa se nadam da će nas i to okupiti.

U kakvim ste odnosima s bivšim kolegama iz stranke, koji su danas zastupnici GLAS-a?

U istim kao  što su bili i prije. Možda mrvicu manje komuniciramo jer ne sjedimo više oko istog stola, ali mislim da smo svi u ok odnosima. Poštovanje  prema njima postoji i mislim da i njihovo prema meni. Ne mislim si i ne volim si stvarati neprijatelje.

Da niste saborska zastupnica čime bi ste se bavili?

Vjerojatno bi se bavila turizmom i to planiram u budućnosti kada odem iz sabora. Moja županija, Krapinsko-zagorska županija je, recimo tako, biser kontinentalnog turizma i jako puno se radi i mislim da bi mogla dati svoj doprinos tome.

Saborska zastupnica HNS-a Marija Puh, ususret Međunarodnom danu žena, sudjelovala je na okruglom stolu u Puli na temu „Kako ojačati liderske vještine kod žena?“ u organizaciji istarskog HNS-a. Okrugli stol održan je sa ciljem jačanja liderskih vještina kod žena te radi njihovog snažnijeg uključivanja u procese donošenja odluka. Na okruglom stolu su uz Mariju Puh sudjelovale i prof dr. sc. Klara Buršić Matijašić, dekanica Filozofskog fakulteta Sveučilišta J. Dobrile u Puli, prof. Alida Perkov, predsjednica međunarodne organizacije poslovnih žena i poduzetnica BPW, Selma Smajić, vlasnica i direktorica tvrtke URES d.o.o., te Vesna Žmak, direktorica tvrtke SIPRO d.o.o.

Sudionice okruglog stola podijelile su sa brojnim auditorijem svoja promišljanja i stavove o ulozi žene u današnjem društvu. Zaključak je da se i dalje moraju promicati ženska prava i povećanje brojnosti žena na vodećim pozicijama u gospodarstvu i politici, te da u tom smjeru najviše mogu učiniti upravo žene.

Marija Puh je istaknula kako u politici nedostaje ženskih vizija i ideja, odnosno općenito ženskih stavova te da je poražavajuća činjenica da usprkos kvotama koje su morale biti zadovoljene na  stranačkim listama, u trenutnom sazivu Sabora je tek 19% žena. No, da nije sve tako crno govori činjenica da upravo HNS promovira ravnopravnost spolova, te u sadašnjem sazivu Hrvatskog sabora žene čine polovicu HNS-ovog broja zastupnika. Situacija je jednako tako pozitivna kada se osvrnemo na broj žena iz redova HNS-a zastupljenih u lokalnoj politici, gdje zauzimaju značajna mjesta u gradskim i općinskim strukturama vlasti. Marija Puh navodi kako postoji ideja o stvaranju „ženskog kluba“ zastupnica u Saboru, a što bi značajno pridonijelo snažnijoj artikulaciji političkih stavova i rješenja koja dolaze od strane zastupnica u Hrvatskom saboru.

Zvonko Liović, Predsjednik županijske organizacije HNS-a Istarske županije naglasio je kako treba jačati ulogu i poziciju žena u našem društvu, te svakako poduprijeti njihovo brojnije uključivanje u politiku. Istakao je kako se HNS Istre može pohvaliti činjenicom kako u organizaciji žene čine velik broj članstva, te kako je njihova uloga i rad od krucijalne važnosti ne samo za organizaciju HNS-a u Istri, već i za unaprjeđenje društveno političkog života našeg poluotoka.

Marija Puh

Potpredsjednica HNS-a i saborska zastupnica Marija Puh u intervjuu za Novi List govori o Istanbulskoj konvenciji, budućnosti HNS-a i drugim aktualnim političkim pitanjima.

Nije li neobično da osoba koja je dio vladajuće većine u parlamentu sudjeluje u prosvjedu kojim se traži da Vlada stavi neki propis na dnevni red Sabora?

Na posljednji prosvjed za ratifikaciju Istanbulske konvencije sam došla jer sam i na taj način željela osvijestiti ljude o tome što je zapravo sadržaj Istanbulske konvencije. U javnom prostoru određene interesne skupine šire dezinformacije o tom dokumentu, a 99 posto ljudi Istanbulsku konvenciju nije ni pročitalo. Štoviše, uvjerena sam da malo ljudi zna za to da je ona dokument o sprječavanju nasilja u obitelji i nasilja nad ženama. A interesne skupine o kojima govorim su prilično glasne…

Da razjasnimo, kad govorite o interesnim skupinama, mislite na ove s desnice, koji se pozivaju na opasnost od navodne rodne idelologije?

Da. To su oni koji plaše ljude da će muškarci ulaziti u ženske WC-e ili da će djecu u školi pitati jesu li muško ili žensko. Istanbulska konvencija treba zagovornike s druge strane, koji će ljudima objasniti da ona nije nikakav bauk, već alat za bolju i sustavniju zaštitu od nasilja u obitelji i nasilja nad ženama. Pozivam, dakle, i druge zastupnike koji su za ratifikaciju ove konvencije da češće govore o tome što se u njoj nalazi. Jer, ako nećemo o tome javno progovarati, javni prostor će nam zatrpati “informacije” kojima se plaši ljude.

Rekli ste da bi voljeli da neki drugi zastupnici progovaraju o Istanbulskoj konvenciji. Možete li onda iskoristiti ovu priliku da na sljedeći prosvjed pozovete i nekog iz redova HDZ-a koji je vaš koalicijski partner. Primjerice, predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića?

Pozvala sam sve zastupnike već nekoliko puta u Saboru na konsenzus i što bržu ratifikaciju Konvencije, odnosno što brže stavljanje tog dokumenta u proceduru. Pa da se to raspravi, da glasamo i imamo jasnu sliku.

Svjesni ste da je razlog zbog kojeg se taj dokument ne stavlja na ratifikaciju taj da se dobar dio zastupnika HDZ-a tome – protivi?

Vjerujem da se ne radi o “dobrom dijelu” zastupnika HDZ-a, već o nekoj manjini. U razgovoru sa zastupnicima ne primjećujem velik broj onih koji su striktni protiv nje.

Dobro, ali ovdje moramo imati razumijevanja i za Plenkovića. Kako bi politički izgledalo da Istanbulsku konvenciju Sabor usvoji glasovima iz dijela HDZ-a i opozicije, dok bi dio HDZ-a bio protiv?!

Sam premijer je nedavno kazao po tom pitanju da će ona biti ratificirana i da treba odraditi sastanke o tome unutar HDZ-a. Vjerujem da na tome i radi i da ćemo što prije imati taj konsenzus.

Što ako se to ne dogodi? Jeste li spremni vlastiti glas koristiti kao sredstvo pritiska ili ćete i dalje na ovaj način javno ukazivati da bi Konvenciju trebalo ratificirati, ali bez posezanja za tom, nuklearnom opcijom uskrate vlastitog glasa za većinu pri odlučivanju u Saboru?

Ne bih govorila o zadnjim i nuklearnim opcijama, jer vjerujem da će Istanbulska konvencija što skorije doći u Sabor. Nadalje, trenutno smo u situaciji gdje imamo izazove na svim stranama, pa nekakvo ucjenjivanje po meni trenutno nije opcija. Ali da trebamo više brinuti o zaštiti ljudskih prava – trebamo. Ja ću i dalje još neko vrijeme upozoravati, ali stvarno vjerujem da ćemo Istanbulsku konvenciju uskoro dobiti u Sabor na raspravu.

Nakon što je na glasanju o čelnici Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa vladajuća koalicija ostala “kratka” za jedan glas postavilo se pitanje postoji li stabilna većina u parlamentu. Znate li, dakle, jeste li u ovom trenutku pripadnica parlamentarne većine ili manjine?

Koalicija je definitivno stabilna i mi smo i dalje članovi većine u Saboru. Glasovanje oko čelnice Povjerenstva je bilo tajno, a što će biti dalje, novo glasovanje ili novi natječaj, odlučit će nadležni saborski odbor. No, unatoč raznim izazovima, uvjeravam vas da je koalicija stabilna.

HNS je ispoštivao dogovor da se glasa za Natašu Novaković?

Glasovanje je bilo tajno. Klub HNS-a glasao je jedinstveno, sukladno dogovoru s koalicijskim partnerima.

Što zamjerate Daliji Orešković da niste njoj dali svoj glas, nego ste ga dali protukandidatkinji?

Ne bih direktno govorila o određenoj osobi. Pojedine funkcije se ne smiju vezati na jednu osobu. Bitan je sustav i njegova funkcionalnost, a utoliko je važnije da izmjenama zakona Povjerenstvu omoguće bolji i funkcionalniji alati, nego što je presudno ime pojedine osobe. Nama u HNS-u je bilo bitno i to da Povjerenstvo ima neki kontinuitet, a to je dobilo u dijelu članova koji su ostali iz starog saziva.

Početkom godine ste kazali da vam je cilj razgovarati sa svakim od 7200 mladih članova HNS-a da čujete kako oni vide budućnost Hrvatske. Kako Vam ide s tim?

Pa evo… intenzivno obilazim teren, obišla sam velik dio svoje izborne jedince, imam dogovorene sastanke u Puli i razgovor s građanima u Zagrebu… Dakle, pričam i s mladima i ostalim članovima HNS-a i općenito biračima.

I kako oni vide buduće stranačke politike?

Naše stranačke politike su jasno izražene. Trenutno smo fokusirani na obrazovanje i kurikularnu reformu, što je jedan od velikih projekata i u kontekstu iseljavanja mladih. Ne jedini, naravno, jer se tom problemu treba pristupiti s više aspekata. Što se tiče samog HNS-a mi imamo resore obrazovanja i graditeljstva, a u ovom potonjem je jedna od mjera sufinanciranje stambenih kredita mladima. Lani je 2300 obitelji dobilo otplatu 50 posto kredita u naredne četiri godine, u pojedinim situacijama i duže, a isti program se nastavlja i ove godine. Možda vam brojka 2300 obitelji ne zvuči impresivno, ali to je grad veličine Knina! Znam da su to mali koraci, ali volim reći kako je i put do Mount Everesta skup malih koraka. Činjenica je da se u Hrvatskoj o demografiji trebalo puno prije razmišljati, jer znamo da su i druge zemlje kao prvi efekt ulaska u EU imali otvorene granice i mlade koji su koristili mogućnost odlaska. Dakle, kasnimo, ali bitno da se krećemo.

U samom resoru u kojem je i demografija je dosta zanimljiva situacija. Državni tajnik je prije nekoliko dana javno dao ostavku ocijenivši kako je sve što se radi po pitanju demografije tek – folklor.

Mogu reći da ga iz svog iskustva s jedne strane razumijem, jer sam često ljuta i isfrustrirana koliko neke stvari dugo teku, koliko im dugo treba da se riješe. Recimo, tek sam nedavno uspjela u onome što želim napraviti od svog dolaska u Sabor, prije dvije godine – dobiti cjelovito rješenje za problem klizišta u županiji iz koje dolazim. Masu puta sam bila isfrustirana i ljuta na sporost, ali treba biti uporan. Pitam se kud bi došli kad bi svi vrsni stručnjaci – odustali. Znači, mislim da bi trebali biti uporniji i insitirati na stvarima na kojima radimo. Nisam puno komunicirala osobno sa Strmotom, ali koliko sam vidjela radi se o stručnjaku na području demografije.

Mislite, dakle, da je Strmota trebao biti uporniji i strpljviji?

Shvaćam ga, velim, s jedne strane jer mi je mnogo puta došlo da dignem ruke i od države i od lokalne politike. Ali sam promislila i nastavila dalje. Upornost bi nam trebala biti mantra. Što se tiče same demografije, željela bih naglasiti da problem nije samo odlazak iz zemlje, nego i odlazak mladih iz ruralnih područja unutar Hrvatske. Što ćemo dobiti svede li se Hrvatska na nekoliko urbanih centara i pustu, nenaseljenu zemlju? Ljudima je bitno da imaju cestu do posla, vrtić, da mogu doći do Hitne pomoći.

Kako vidite budućnost HNS-a – nakon pada rejtinga zbog ulaska u Vladu, stranka bilježi mali anketni rast.

Čini mi se da je naš rejting na razini onog koji je bio prije ulaska u vladajuću koaliciju.

Ne, prije ulaska ste imali nešto preko tri posto, sad je oko dva posto.

Da, onda je isti kao u vrijeme dok smo bili u Vladi sa SDP-om. Taj opći rejting po anketama koje cijelu Hrvatsku tretiraju kao jednu izbornu jedinicu je nama uvijek nešto niži, ali postoje izborne jedinice u kojima imamo veću podršku i u kojima imamo manju. Nama su uvijek jedine relevantne ankete sami izbori i posljednji put smo u mojoj izbornoj jedinici na osnovu preferencijalnih glasova dobili dva mandata. Što se tiče broja članova, onih koji su nas napustili na ljeto i nije bilo toliko koliko je izgledalo, a u posljednje vrijeme imamo i situacije da na u stranku dolaze cijele organizacije, kao u Osijeku, Zadru i Splitu. Dakle, što se tiče promjena u članstvu smo negdje oko nule.

Dakle, smatrate da vam ulazak u Vladu s HDZ-om nije, gledajući sve te brojke, nanio značajniju političku štetu?

Da, po tim brojkama se ne vidi neka velika razlika. A da smo ulaskom u Vladu napravili iskorak u hrvatskoj politici – jesmo. U to stvarno vjerujem. Bila sam i tada saborska zastupnica i to razdoblje mi nije bilo baš jednostavan period u životu. Puno sam razmišljala o tome što napraviti i zaključila da treći izbori nisu opcija. Stoga smatram da je preuzimanje odgovornosti od strane HNS-a bilo dobro rješenje.

Ženska inicijativa HNS-a Varaždin

Nasilje nad ženama bila je tema tribine u organizaciji Ženske inicijative HNS-a Varaždin, održanoj 12. veljače u Palači Herzer. Na tribini su prisustvovale saborske zastupnice HNS-a: Marija Puh, Bernarda Topolko i Božica Makar, predsjednik Podružnice HNS-a Varaždin Mario Sambolec, potpredsjednik HNS-a Varaždin Enriko Parlaj te županijski tajnik HNS-a Varaždin Zlatan Mošmondor.

Tribinu je vodila i moderirala Andreja Blazinarić, predsjednica Ženske inicijative Varaždin.

“Nasilje se ne smije tolerirati. Mi kao društvo imamo odgovornost i obvezu boriti se protiv svih vrsta nasilja. To zasigurno nije lako i nije jednostavno, ali je nužno. Ako spasimo život samo jedne žene imat ćemo osjećaj da smo spasili cijeli svijet”, zaključila je Blazinarić.

Okupljenima na tribini obratila se Marija Puh, koja je iznijela svoje stavove o Istambulskoj konvenciji, čija bi ratifikacija dovela do povećane razine zaštite od nasilja nad ženama.

Ravnateljica Doma za žrtve obiteljskog nasilja “Utočište Sveti Nikola” Irena Mađarić svoje je izlaganje nazvala “Muke po protokolu” te objasnila kroz što sve prolaze žene koje su odlučile prijaviti nasilje. Darinka Vrbanec, volonterka iz Savjetovališta za žrtve obiteljskog nasilja Društva crvenog križa Varaždinske županije, iznijela je iskustva s kojima se susretala u svojem volonterskom radu te je posebno istaknula potrebu prevencije, ali i edukacije od najranije dobi.

Predsjednik Podružnice HNS-a Varaždin Mario Sambolec je usmjerio okupljenima pažnju na vrijednost rodne ravnopravnosti koju promiče Hrvatska narodna stranka.

Hrvatska narodna stranka ne tolerira ni fizičko ni emocionalno nasilje i osuđuje svaki oblik nasilja, a osobito prema ženi kao posebno ugroženoj kategoriji. Zastupamo i promičemo rodnu ravnopravnost; muškarci i žene jednako mogu doprinijeti političkom, ekonomskom, socijalnom i kulturnom napretku zajednice te samim time moraju imati jednaka prava i mogućnosti “, istaknuo je Sambolec.

 

Novo vodstvo Radni doručak Ivan Vrdoljak

Zagreb, 18. prosinca 2017. – Novo vodstvo HNS-a započeo je svoj prvi radni dan radnim doručkom s novinarima, kao najvažniji komunikacijski kanal s javnošću, u Središnjici HNS-a. Novi predsjednik stranke Ivan Vrdoljak pozvao je još jednom sve političke stranke na suradnju, a HDZ-u poziv na koordinaciju o svim ključnim temama.

„Poslat ćemo poziv HDZ-u da se uskoro nađemo na političkoj koordinaciji kako bi raspravili sve političke aktualnosti i prioritete u 2018. godini, a nakon toga ćemo razgovarati i s ostalim političkim akterima s kojima možemo dogovoriti suradnju“.

„Politika suradnje svim političkim stranaka koja je poslana s jučerašnjeg Sabora HNS-a ima za cilj poboljšati život našim građanima. I zato nudim svim političkim strankama u Hrvatskoj suradnju na onim temama oko kojih se svi možemo složiti. Mladima treba osigurati posao ili krov nad glavom, bolje obrazovanje, kućanstvima brži i jeftiniji internet, ali i zaustaviti iseljavanje i to su teme oko kojih svi politički akteri trebaju surađivati. Ovo nije nogometna utakmica u kojoj treba pobijediti protivnika, jedini pobjednik može bit Hrvatska, nitko drugi“, naglasio je Ivan Vrdoljak.

Ključne politike

Ključne politike koje će obilježiti stranku u budućem periodu su Hrvatska  kao zemlja znanja, razvoj kreativne industrije Hrvatske, potpuna realizacija Industrijske strategije, izgradnja digitalne infrastrukture Hrvatske i čovjek kao centar politike HNS-a.

Izborom mladih i perspektivnih potpredsjednika HNS-a s već vidljivim rezultatima svoga rada, Marije Puh, koja je aktivna i ambiciozna saborska zastupnica HNS-a i Ivana Gulama, koji je vrlo odlučan i uspješan načelnik Općine Pirovac u drugom mandatu, HNS je pokazao koji će biti budući okvir politike HNS-a, ali i hrvatske politike, s novim i otvorenim idejama, s jasnim ciljevima i rezultatima.

„Moj zadatak političkog djelovanja bit će usmjeren na mlade budući da HNS ima oko 7200 mladih članova i moja želja je da ih sve upoznam te da razmijenimo ideje. Zajednički moramo stvarati budućnost, ne smijemo biti samo pasivni promatrači. Nastavit ću raditi istim intenzitetom, odlučno, uporno, jasno i glasno te pružiti priliku svim mladim ljudima, kao što je to meni pružio HNS“, poručila je Marija Puh.

„Želim da HNS u budućem periodu odlučnije brani poduzetništvo te da se odmah krene s potpunom primjenom Industrijske strategije. Hrvatskoj treba 3D tisak, biotehnologija, nanotehnologija i razvoj kreativnih industrija, kako bismo modernizirali naše društvo i gospodarstvo. To će biti teme kojima ću se baviti“, istaknuo je Ivan Gulam.

Ivan Vrdoljak najavio je povratak na društvene mreže, izborom za čelno mjesto u HNS-u aktivirao je svoju Facebook stranicu, a pokrenuo je web stranicu ivanvrdoljak.com na kojoj se nalaze rezultati njegova rada te vizija razvoja Hrvatske.