Ivan Vrdoljak

Predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak na konferenciji za novinare u Karlovcu rekao je da je povećanje plaća za 68 000 zaposlenih u osnovnim i srednjim školama politički prioritet HNS-a, što je u petak potvrdilo i Predsjedništvo stranke. Zahvaljujući ministrici znanosti i obrazovanja Blaženki Divjak i HNS-u reforma obrazovanja, po prvi put u hrvatskoj povijesti, ulazi u 1300 hrvatskih škola i upravo su učitelji i ravnatelji ključni nositelji tih procesa i zbog toga zaslužuju veće plaće koje predugo čekaju.

S ovog mjesta želim poručiti da HNS očekuje da će se rješenje za povećanje plaća svim prosvjetarima naći na stolu što prije i na tome ćemo ustrajati. HNS je, kao što znate, još na proljeće izradio akcijski plan za povećanje plaća svim zaposlenima u osnovnim i srednjim školama i ta je inicijativa HNS-a usuglašena u petak na sjednici Predsjedništva stranke. U HNS-u smatramo da hrvatske učiteljice i učitelji, ravnateljice i ravnatelji već dugo imaju premale plaće i vrijeme je da se ta nepravda ispravi. Isto tako, u trenutku kada najvažniji reformski proces u hrvatskoj povijesti napokon kreće, jer kao što znate reforma obrazovanja u rujnu ulazi u sve hrvatske škole, prosvjetare očekuje veći opseg posla i to smatramo dodatnim čvrstim argumentom za povećanje plaća“, rekao je Vrdoljak.

Prema prijedlogu HNS-a, plaće u prosvjeti trebale bi rasti već u ovoj godini, s dodatnim povećanjem plaća i u 2020. godini.

Naš prijedlog je da rebalansom proračuna koeficijenti zaposlenika već u ovoj godini rastu za četiri posto, a od 1. siječnja 2020. za dodatnih dva posto. Prema procjeni u prosjeku bi se zaposlenicima u obrazovanju plaća povećala za 600 kuna, što bi se osjetno odrazilo na njihove kućne budžete. U ovoj godini potrebno je rebalansom proračuna za to povećanje izdvojiti oko 40 milijuna kuna, dok bi se u 2020., na godišnjoj razini izdvajalo oko 260 milijuna kuna. Isto tako, smatramo da za su za tu odluku stvoreni apsolutno svi preduvjeti i nitko me neće uvjeriti da će iznos od oko 250 milijuna kuna ugroziti održivost javnih financija. Naime, rast BDP-a nam omogućuje provedbu ove važne odluke, prema projekcijama BDP će na godišnjoj razini rasti za tri posto, što je okvirno sedam novih milijardi kuna u proračunu. Dakle, ovo je samo mali segment novoprihodovanih sredstava i nema niti jednog jedinog razloga da ljudi koji ulaze u najveći reformski proces u hrvatskoj povijesti ne budu nagrađeni. Upravo oni su nositelji tih ključnih promjena i jamac bolje hrvatske budućnosti. Primjera radi, lani je uloženo oko 40 milijuna kuna u nabavu 289 vozila za 23 državne institucije. To je iznos u ovoj godini koji je potreban da 68 000 učitelja ima veće plaće“, rekao je Vrdoljak.

Predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak istaknuo je da su na Predsjedništvu HNS-a u petak donesene odluke koje se tiču unutarstranačkih izbora.

Osobno sam donio odluku da se više neću kandidirati na unutarstranačkim izborima. Vrijeme je za nove ljude koji će izgraditi najmoderniju, najprogresivniju liberalnu stranku građanskog centra“, istaknuo je Vrdoljak.

Predsjednik kluba zastupnika HNS-a i član Predsjedništva HNS-a Milorad Batinić najavio je da procesi unutarstranačkih izbora u HNS-u kreću već u rujnu ove godine, dok će se Izborni sabor na kojem će HNS promijeniti vodstvo stranke održati između ožujka i svibnja 2020. godine.

Proces unutarstranačkih izbora kreće već u rujnu ove godine. Prvi korak je održavanje skupština podružnica, koje biraju delegate za Sabor i za županijsku skupštinu, a rok za to je prosinac ove godine. Drugi korak je održavanje županijskih skupština koje biraju članove predsjedništva županijskih organizacija, delegate za skupštinu regionalnog saveza i članove Središnjeg odbora i rok za to je siječanj 2020. godine. Potom nas očekuju skupštine regionalnih saveza, sazivanje sjednice predsjedništva i Središnjeg odbora, koji kao najviše tijelo stranke saziva Izborni sabor HNS-a“, rekao je Batinić.

HNS će na proljeće iduće godine tako izabrati: novog predsjednika ili predsjednicu HNS-a, dva  potpredsjednika/potpredsjednice HNS-a, pet članova/članica Nadzornog odbora, pet članova/članica i pet zamjenika/zamjenica Suda časti te pet članova/članica Odbora za Statut. „Od novog vodstva očekuju se nove ideje, dodatna modernizacija i razvoj HNS kao najjače liberalne stranke u zemlji, ali isto tako, ono u što sam siguran je da će nastaviti smjerom HNS-a kao najjače liberalne stranke u zemlji, a to je – ni lijevo, ni desno, samo naprijed“, kaže Batinić.

Blaženka Divjak

Ulaskom u Vladu 2017. godine, HNS je napravio presedan u hrvatskoj politici, prepustivši cijelo jedno ministarstvo struci na upravljanje i osiguravši politički okvir da to bude moguće. Na čelo Ministarstva znanosti i obrazovanja došla je nestranačka ministrica Blaženka Divjak koja je, sa svojim timom, u nepune dvije godine napravila niz iskoraka za hrvatsko obrazovanje od kojih se neki mogu svrstati i u povijesne.
Najveći od njih svakako je veliki projekt kurikularne reforme. Nakon utrošene dvije godine, kurikularna reforma po prvi je put u hrvatskoj povijesti ušla u učionice. 2018. godine krenula je eksperimentalna faza kurikularne reforme pod nazivom Škola za život. Taj se program trenutno provodi u 74 škole diljem Hrvatske, a 2019. godine kurikularna reforma ulazi u sve škole. Cilj eksperimentalnog programa je identificirati eventualne nedostatke i propuste te provjeriti kako ono što je zamišljeno funkcionira u praksi.

[ngg src=”galleries” ids=”1″ display=”basic_thumbnail”]

Cilj kurikularne reforme najbolje oslikava i naziv eksperimentalnog programa Škola za život. Cilj je učenicima omogućiti kvalitetnije, bolje i smislenije obrazovanje te fokus pomaknuti s bubanja činjenica ka primjenjivom znanju bliže svakodnevnom životu, razvoju vještina, kompetencija i sposobnosti rješavanja problema te poticanju kreativnosti, razmišljanja i zaključivanja. To podrazumijeva sustavne i dugotrajne promjene te niz aktivnosti – od izmjene predmetnih kurikuluma, mijenjanja ishoda učenja do promjene načina poučavanja i učenja.
Sustavnim promjenama obrazovnog sustava želi se, naposljetku, učenicima omogućiti kvalitetnije obrazovanje, roditeljima veću uključenost u obrazovanje djece i život škole, jasno iskazana očekivanja, objektivnije vrednovanje, kvalitetnije i češće povratne informacije o postignućima njihove djece, a učiteljima, nastavnicima i ostalim djelatnicima osnaživanje uloge i jačanje profesionalnosti, veću autonomiju u radu, kreativniji rad, smanjenje administrativnih obveza, motiviranije učenike i smanjivanje vanjskih pritisaka.

U nepune dvije godine od dolaska na poziciju ministrice, Blaženka Divjak i njezin tim napravili su izuzetan napredak u tom smjeru. 2017. godine reaktivirano je 350 stručnjaka koji su radili na kurikularnoj reformi, a predmetni kurikulumi dobili su pozitivne međunarodne i domaće recenzije. U proces evaluacije kurikularne reforme uključeni su domaći, ali i međunarodni stručnjaci – od australskih do finskih.
Za provedbu kurikularne reforme, po prvi put je osigurano ukupno više od 200 milijuna kuna i to iz EU fondova, državnog proračuna te potpora Europske komisije. Europska komisija u listopadu 2018. godine i pohvalila kurikularnu reformu, kazavši da su „nakon dugogodišnjih političkih nesuglasica pokrenute ambiciozne reforme“.
U sklopu projekta kurikularne reforme, 2018. godine krenula je najveća edukacija u hrvatskoj povijesti za više od 36.000 učitelja i suradnika u školi, a sve s ciljem kako bi sve bilo spremno za frontalno uvođenje kurikularne reforme u sve škole 2019. godine.

Blaženka Divjak

Toj je edukaciji prethodila edukacija za eksperimentalni program Škola za život za više od 6.700 učiteljica i učitelja koji su dobrovoljno sudjelovali u edukacijama. Cilj edukacija je osuvremeniti znanje učitelja i nastavnika o korištenju modernih načina poučavanja i vrednovanja znanja i vještina, a sve u cilju pripreme za uvođenje kurikularne reforme u sve škole.
Jasan reformski smjer Ministarstva pokazuje i činjenica da je Ministarstvo znanosti i obrazovanja među najvećim proračunskim dobitnicima za 2019. godinu – s rastom proračuna za pola milijarde kuna u odnosu na 2018. godinu.

Prvi rezultati evaluacije eksperimentalnog programa: Škola za život dobila čvrstu četvorku
Krajem prosinca 2018. godine predstavljeni su prvi rezultati evaluacije prvog polugodišta eksperimentalnog programa kurikularne reforme. U evaluaciji su sudjelovali sudionici eksperimentalnog programa – učitelji i nastavnici, učenici, ravnatelji i stručni suradnici.
Škola za život dobila je čvrstu četvorku, a čak 95% ispitanih učitelja i ravnatelja uključenih u reformu zadovoljno je promjenama koje donose predmetni kurikulumi. 96% ravnatelja podržava izvođenje nastave prema eksperimentalnom programu, 86% učenika nastavu vidi kao drugačiju i zanimljiviju nego prije.
Detaljni rezultati analize dostupni su ovdje: https://bit.ly/2AjrJVv

Želite li pratiti najnovije objave? Prijavite se na našu listu.

Osobne podatke obrađujemo u skladu sa zakonom i našom politikom privatnosti

Ivan Vrdoljak

Predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak na današnjoj konferenciji za novinare istaknuo je da s 3. rujna kurikularna reforma ulazi u učionice, čime se uvodi povijesni zaokret u obrazovanju koji Hrvatska čeka 20 godina.

Blaženka Divjak je prva ministrica znanosti i obrazovanja koja je uvela reformu obrazovanja u učionice, a HNS je prva stranka koja je upravo struci omogućila da reformu provede“, rekao je Vrdoljak.

Škola za život sutra ulazi učionice, a 8500 učenika u 74 škole obuhvaćene eksperimentalnim programom učit će po novim suvremenim programima. To znači da započinje nova digitalna era u obrazovanju, bubanje činjenica postaje prošlost, a počinje se učiti kako kritički razmišljati. Sve to pratit će lakše torbe na leđima naših učenika.

„Danonoćnim radom to su uspjeli provesti na stotine i stotine učitelja i stručnjaka predvođeni znanstvenicom i profesoricom Blaženkom Divjak. Time smo vratili obrazovanje struci“, rekao je Vrdoljak.

Predsjednik HNS-a podsjetio je i na veliki prosvjedni skup za bolje obrazovanje iz lipnja prošle godine kada su prosvjednici glasno zatražili vraćanje obrazovanja struci, obrazovanje bez ideologije i manje bubanja činjenica u nastavi.

„HNS se politički izborio upravo za sve to – obrazovanje je vraćeno struci, uvodimo obrazovanje bez ideologije, a sa sutrašnjim danom odzvonilo je i bubanju činjenica u školama“, poručio je Vrdoljak.

Svaka reforma, pogotovo ovako velika i značajna, ne može se provesti preko noći i iz toga je razloga pilot faza ključna, rekao je predsjednik HNS-a Vrdoljak. Za reformu i iskorake treba imati hrabrosti, treba se boriti i s političkim suparnicima, s raznim interesnim skupinama, s ekstremnom desnicom, sa salonskom ljevicom, čak i s političkim saveznicima. No ono što je ključno jest da smo dostavili i nastavljat ćemo dostavljati ono što smo obećali – a to je bolje obrazovanje za našu djecu.

„Zato pozivam sve, sve uključene, učitelje, roditelje, učenike, stručnjake, zainteresiranu javnost, vas medije – da pomognete savjetima i konstruktivnim kritikama, jer je povratna informacija ministrici znanosti i obrazovanja Blaženki Divjak izrazito važna. Ovo je pitanje cijelog društva, svih nas u Hrvatskoj i pozivam sve na dijalog. Bolju budućnost našoj djeci možemo osigurati samo zajedničkim snagama“, zaključio je Vrdoljak.

Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati, naglasio je Vrdoljak, smatra da je danas prioritetno političko pitanje koje to snage društvo u cjelini vuku naprijed, a koje bi ga htjele vratiti nazad u prošlost.

Došlo je vrijeme u Hrvatskoj da napokon shvatimo da su podjele na skali lijevo-desno kako kod nas, tako i u svijetu – nebitne. HNS zanimaju samo rješenja i opcije koje Hrvatsku vuku naprijed. Zato – Ni lijevo, ni desno. Samo naprijed “, rekao je Vrdoljak.

Izbor voditelja Ekspertne radne skupine nije sukob između ministrice Blaženke Divjak i Matka Glunčića, niti je sukob između ministrice Blaženke Divjak i premijera Andreja Plenkovića.  Ovdje je riječ o izboru kompetentne i stručne osobe koja zadovoljava propisane kriterije.  Kao što je već poznato, gospodin Glunčić, pod jedan ne zadovoljava uvjete, a pod broj dva otvoreno govori protiv reforme. Nadalje, kao treće, njegovo je imenovanje kontra plana rada Vlade i preporuka Europske komisije koja podupire provođenje reforme i naposljetku, kao četvrto, gospodin Glunčić bio je u vijeću roditelja jedne škole koja se prijavila za sudjelovanje u eksperimentalnom provođenju reforme i otvoreno blokirao da škola bude uključena u eksperimentalnu provedbu reforme. Gospodin Matko Glunčić je dušom i tijelom protiv kurikularne reforme, što je dokazao u nekoliko navrata svojim izjavama da se ne slaže s eksperimentalnim uvođenjem kurikularne reforme. To samo dokazuje da bi njegovim imenovanjem prvo eksperimentalno, a zatim i cjelovito uvođenje kurikularne reforme bilo zaustavljeno.

Možda se zaboravlja, ali tu smo kako bi podsjetili kako su hrvatski profesori radili na kurikulumima, a njih su recenzirali stručnjaci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te stručnjaci iz svjetskih obrazovnih institucija. Svi su kurikulumi dobili odlične ocjene, osim povijesti, no to će se vrlo brzo korigirati.

Sasvim je jasno da HRAST želi uvesti svjetonazor u obrazovni sustav, što je za HNS potpuno neprihvatljivo. U školi se mogu učiti sadržaji koji su znanstveno utemeljeni, metodički prilagođeni dobi djece i prezentirani na pluralistički način. Onaj tko sprječava obrazovnu reformu želi da naša djeca ostanu u tamnici 19. stoljeća!

U mandatu ministrice Blaženke Divjak osigurano je više od DVIJE MILIJARDE KUNA za obrazovanje u Hrvatskoj,  odnosno 1 milijarda kuna za strukovno obrazovanje (izvor financiranja EU), 500 milijuna kuna za povećanje plaća, 200 milijuna kuna za provedbu reforme (izvor financiranja EU, državni proračun i Europska komisija), 4 milijuna kuna podrška Europske komisije za evaluaciju kurikularne reforme, 370 miljuna kuna za znanstvene centre izvrsnosti i zapošljavanje 101 mladog znanstvenika (izvor financiranja EU), 100 milijuna kuna za reformu postojećih ili izradu novih studijskih programa i programa cjeloživotnog učenja sukladno metodologiji Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira (HKO) (Europski socijalni fond osigurao je 85%, a nacionalno sufinanciranje je 15%) te 121 milijun kuna za strateški projekt „Centar za napredne laserske tehnike“  (financiranje 85% EU).

Nadalje, 72 škole odabrane su iz svih hrvatskih županija za početak pilot projekta kurikularne reforme koji počinje već ovu jesen, 215 škola iz cijele Hrvatske prijavljeno za eksperimentalni program,  8000 dodatnih stipendija za najugroženije, 3400 STEM stipendija po prvi puta u povijesti Hrvatske, 250 mladih znanstvenika dobili su priliku da sa svojim obiteljima ostanu u Hrvatskoj sredstvima EU, 350 reaktiviranih stručnjaka koji su radili na kurikularnoj reformi.  Podaci govore više od bilo koje floskule ili konstruiranih činjenica koje se čuju u medijskom prostoru posljednjih dana.

Za HNS obrazovna reforma nema alternative, svojim biračima smo obećali da ćemo reformu provesti i iza toga stojimo. Ministrica Blaženka Divjak obrazovnu reformu provodi zajedno s HNS-om.

Ministrica Blaženka Divjak na predstavljanju Javnog poziva školama za podnošenje zahtjeva za izvođenje eksperimentalnoga programa "Škola za život"

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak i pomoćnica ministrice Lidija Kralj predstavile su u ponedjeljak rezultate Javnog poziva školama za podnošenje zahtjeva za izvođenje eksperimentalnoga programa “Škola za život”. Interes za eksperimentalni program nadmašio je sva očekivanja, s obzirom na to da je u Ministarstvo stiglo tri puta više prijava od očekivanog. Na program su se prijavile 143 matične i 231 područna osnovna škola te 72 srednje škole.  S obzirom na količinu pristiglih prijava, do kraja tjedna će se odlučiti koje su škole izabrane za provedbu programa.

“Maksimalno smo htjeli uključiti u puni eksperimentalni program 50 osnovnih i 30 srednjih škola. To su bili naši okviri, a dobili smo triput više prijava i sad je slatka briga kako od svih tih prijava, koje su kvalitetne, izabrati 70-ak škola koje ulaze u puni obim eksperimentalnog programa“, izjavila je ministrica Divjak.

Ministrica je još jednom istaknula na nužnosti uvođenja škola u 21. stoljeće tako da učenici budu konkurentni svojim kolegama u EU, ali i globalno. Ovoliki odaziv škola iz svih krajeva Hrvatske, jasan je pokazatelj želja za osuvremenjivanjem i razvojem sustava obrazovanja.

“Razlog za zadovoljstvo je da iz svake županije imamo prijavljene i osnovne i srednje škole, da možemo ispuniti uvjet da iz svake županije imamo barem jednu školu. Eksperimentalni program će se provoditi u 1. i 5. razredu osnovnih škola u svim predmetima, a u 7. će se razredu dodati još predmeti biologije, kemije i fizike. U srednjim školama će se provoditi u 1. razredu gimnazije u svim predmetima, te u 1. razredu četverogodišnjih strukovnih škola u obrazovnim predmetima”, pojasnila je ministrica.

Ministarstvo ulazi u fazu posljednjeg poglavlja pripreme kurikularne reforme koja dolazi u škole na jesen. Iz Ministarstva računaju da će na jesen u eksperimentalnoj fazi sudjelovati oko 1.300 učitelja i 6.000 učenika, a prilikom odabira škola, Ministarstvo će se voditi načelom ravnomjerne geografske zastupljenosti. Cilj je uključivanje najmanje jedne škole po svakoj županiji koja ima određenu informatičku zrelost.

Za projekt je osigurano 150 milijuna kuna iz tri izvora: državnog proračuna, sredstava europskih socijalnih fondova i izravne pomoći Europske komisije. Cilj eksperimentalnog programa je provjera primjenjivosti novog kurikuluma i oblika metoda rada, kao i novih nastavnih sredstava.  Resorna je ministrica još jednog ponovila kako kurikularna reforma znači lakše torbe, rješavanje problema u svijetu tehnologije te školu za život umjesto bubanja činjenica.