Prihvaćanjem HNS-ovog amandmana u lipnju ove godine Grad Split po prvi je put izdvojio sredstva za kreativne industrije u iznosu od 300.000 kuna.

Grad Split objavio je rezultate natječaja za dodjelu bespovratnih financijskih sredstava za potporu kreativnim industrijama u 2019. godini. Devet prijavitelja dobilo je ukupno nešto više od 235.000 kuna, a potpore se smatraju državnim potporama male vrijednosti sukladno pravilima pripadajuće Uredbe Komisije (EU).

Sredstva se prijaviteljima dodjeljuju nakon što je u lipnju ove godine prihvaćen amandman koji su HNS-ovi gradski vijećnici Goran Kovačević i Mirna Kovačić uložili na proračun. Njime je po prvi put otvoren natječaj za dodjelu bespovratnih financijskih sredstava za potporu kreativnim industrijama.

Ovaj gospodarski sektor iznimno je važan i ne smije ga se ostaviti po strani i zato HNS, na lokalnoj, ali i nacionalnoj razini, radi na tome da se poduzetnike u kreativnim industrijama konstantno potiče i u njih ulaže. Čestitamo dobitnicima i vjerujemo kako će ih znati iskoristiti na pravi način“, poručuju iz HNS-a.

Poticaji ove vrste idealna su prilika za sve iz brzorastućeg kreativnog sektora da iskoriste gradske poticaje za unaprjeđenje vlastitog poslovanja. Potpore su se dodjeljivale za: uređenje poslovnog prostora smještenog na području grada Splita, nabavu strojeva, alata, informatičke opreme i poslovnog softvera, jačanje poslovnih kapaciteta kroz stručno usavršavanje, promidžbene aktivnosti te troškove vanjskih stručnjaka i usluga. Grad Split ukupno je predvidio 300.000 kuna za poticanje kreativne industrije, a jedan poduzetnik mogao je podnijeti samo jednu prijavu za jednu ili više namjena. Sredstva potpore su se odobravala za 80% prihvatljivih troškova, a najviše do 30.000,00 kuna.

Split zasigurno ima veliku budućnost upravo u sektoru kreativnih industrija, a uz prave poticaje, mogu se stvoriti i nova radna mjesta za naše stanovnike.

HNS će i dalje nastaviti s konkretnim aktivnostima kako bi se podigla svijest o važnosti ove industrije te raditi na tome da se financijske potpore osiguraju i u sljedećem proračunu Grada“, kazao je Goran Kovačević, predsjednik splitskog HNS-a.

Ivana Nikolić Popović, Matija Posavec, Davor Nađi

Nositelj liste za EU izbore Matija Posavec na konferenciji za medije predstavio je prvi od ukupno pet dijelova svojeg Izbornog programa – „Gospodarstvo i zapošljavanje u europskom okruženju“. Uz Posavca, o izbornom programu govorili su nova kandidatkinja na HNS-ovoj listi Ivana Nikolić Popović, predsjednica Hrvatskog klastera kreativnih i kulturnih industrija te dogradonačelnik Svete Nedelje Davor Nađi.

Glavna područja ekonomske politike o kojima se govorilo su industrijska politika i inovacije, digitalna agenda za Europu, korištenje EU fondova,  malo i srednje poduzetništvo, poljoprivreda i tržište rada.

Dolazim iz regije čije gospodarstvo bilježi dvostruko veći izvoz od uvoza, županije koja prema posljednjim podacima HGK ima drugi najveći rast BDP-a u odnosu na pretkriznu 2008. godinu, od čak 2,8% i jedna je od samo četiri hrvatske županije koja uopće bilježi rast. No, bez obzira na visoku produktivnost, malu stopu nezaposlenosti, brojna ulaganja u infrastrukturu, dosadašnjim promašenim politikama, zapostavljanja industrije na sjeveru Hrvatske, manji je prosjek plaće nego što zaslužujemo. Stoga, snažna poruka će ići u smjeru poreznog rasterećenja plaća, ukidanja bespotrebnih nameta gospodarstvu, veće potpore tehnologiji, inovacijama te korištenju EU fondova“, naglasio je Posavec.

Jedna od tih novih gospodarskih politika su kreativne industrije, koje imaju potencijal za kreiranje radnih mjesta kroz eksploataciju intelektualnog vlasništva te su glavni pokretač novih svjetskih ekonomija.

Kreativna industrija najbrže je rastuća u svijetu i gotovo sve zemlje promišljaju o poticanju i razvoju ovog sektora. Drago mi je da je konačno prepoznat potencijal kreativnosti, kreativnih vještina i talenata naših ljudi, jer je u kreativnoj ekonomiji u Hrvatskoj zaposleno više od 120 000 naših građana te je najdinamičniji oblik poduzetništva za budućnost. Međutim kreativna i kulturna industrija nije važna grana sama za sebe, nego ostvaruje visoku dodanu vrijednost ostalim gospodarskim i poduzetničkim granama, a što je najvažnije i podiže kvalitetu života društva. Važna tema koju treba naglasiti u Hrvatskoj i u Europi je procjena te nematerijalne vrijednosti koju donosi kreativna industrija i to će biti ključni ciljevi djelovanja. Svoj dosadašnji rad i angažman iskoristit ću u promicanju tih novih vrijednosti, novih sadržaja i novih politika“, rekla je Ivana Nikolić Popović. 

Zamjenik gradonačelnika Svete Nedelje Davor Nađi rekao je da su u tom gradu u proteklih godinu dana ukinuta čak četiri porezna opterećenja – prirez, komunalna naknada za razvoj turizma, porez na potrošnju i naknada za izdavanje taxi dozvola.

„Zajedno ću se s Matijom Posavcem i cijelim timom čvrsto zalagati za daljnje rasterećenje nameta poduzetnicima, smanjivanje poreznog opterećenja na plaću te stvarati bolju, sigurniju i kvalitetniju gospodarsku klimu, jer Hrvatska kao članica Europske unije može biti vrlo atraktivna za ulaganja. Primjerice, ograničenjem maksimalnog broja parafiskalnih nameta po zemlji članici EU na razini, znatno nižoj nego što je to trenutno u RH, posljedično bi se i kod nas značajno smanjio broj parafiskalnih nameta. Time bi se potaknuo rast BDP-a, zaposlenosti i plaća, a i naši izvoznici bi imali manje prepreka prilikom izvoza u druge zemlje članice. Također, uloga zastupnika u EU parlamentu je i promocija naših vrijednosti i naših potencijala“, rekao je Nađi.

Uz to, govorilo se o digitalnoj agendi za Europu, razvoju širokopojasnog interneta dostupnog i cjenovno prihvatljivog svima te o osuvremenjivanju zakonskih rješenja, kako bismo se prilagodili ekonomskom i tehnološkom okruženju. Samo pojednostavljeno i prilagodljivo zakonsko uređenje radnih odnosa može i treba poslodavcima omogućiti konkurentno poslovanje, a radnicima pristojnu plaću i uvjete rada u skladu s njihovim interesima.

Zvonko Liović, Ivan Vrdoljak

Predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak u sklopu obilazaka županijskih organizacija danas je u Puli održao konferenciju za novinare, gdje je govorio o projektima koje HNS provodi na nacionalnoj razini te naglasio važnost razvoja poduzetništva u Istarskoj županiji.

HNS se kao liberalna stranka zalaže za razvoj poduzetništva, stoga mi je drago što sam u županiji gdje djeluje veliki broj malih i srednjih tvrtki, koje su uspješne i zapošljavaju veliki broj ljudi. HNS želi jaku lokalnu organizaciju kako bi kroz nju promovirali sve projekte koje radimo na nacionalnoj razini: od reforme obrazovanja, preko subvencioniranih stambenih kredita za mlade do pokretanja kreativne industrije“, rekao je Vrdoljak.

Ove jeseni tri istarske škole ulaze u eksperimentalno provođenje kurikularne reforme – OŠ Veruda Pula, OŠ Vladimir Nazor Potpićan i SŠ Zvane Črnja Rovinj, što se uklapa u nacionalni plan reformi koji je nedavno donijela Vlada RH, jer se među tri glavna cilja nalazi i bolje obrazovanje usklađeno s tržištem rada.

Jedan od generatora zapošljavanja u ljetnim mjesecima je turizam na koji se naslanja najveći postotak nacionalnog BDP-a, a najave za ovu turističku sezonu su izrazito dobre, naglasio je na konferenciji za novinare Vrdoljak.

 „Hrvatska se mora pozicionirati kao turistička destinacija cijele godine, a ne samo u ljetnim mjesecima. No, turizam ne smije biti glavni motor punjenja proračuna i udjela u BDP-u, odnosno jedina jaka gospodarska grana. Razvoj se može graditi primjerice na kreativnim industrijama, za što Istra ima sjajan potencijal“, zaključio je Vrdoljak.

Predsjednik ŽO HNS-a Istarske županije Zvonko Liović rekao je kako se u Istri mora voditi računa i o energetskoj neovisnosti, s obzirom da u vrijeme najvećeg turističkog vala potrošnja električne energije premašuje proizvodne kapacitete u županiji.

„Smatram da Istra nužno treba jedan novi, značajniji izvor električne energije. O tome moramo razgovarati u Istarskoj županiji, na  savjestan, racionalan i odgovoran način. Na način da to nama, Istrijanima osigurava najprihvatljiviju ekološku, ekonomičnu i suvremenu opciju, a ne da Strategija razvoja Istre ignorira ovo izrazito važno pitanje. Smatram da uz 13 glavnih razvojnih projekata Istarske županije za razdoblje do 2020.g. odnosno 2027.g. mora postojati i onaj 14., a to je veliki energetski izvor  koji će zadovoljiti istarski energetski deficit“, rekao je Liović.