Jasmina Pavlović

Predsjednica Županijske organizacije HNS-a Koprivničko-križevačke županije Jasmina Pavlović za Prigorski.hr dala je intervju o svojem članstvu u HNS-u, stanju u županiji i planovima u budućnosti. Intervju prenosimo u cijelosti.

Preuzeli ste kormilo županijskog HNS-a u Koprivničko-križevačkoj županiji u dosta nepopularnom razdoblju, kada se stranka gotovo raskolila zbog ulaska u Vladu. Što Vas je ponukalo na to?

Jednostavno je – volim izazove! A preuzimanje koprivničko-križevačkog HNS-a bilo je upravo to – izazov da našu organizaciju uz pomoć svojih prvih suradnika učinim što boljom, uvažavajući pritom u najvećoj mogućoj mjeri posebnosti našeg kraja. Moja je vizija bila da se HNS u našoj županiji pozicionira u čvrsti građanski centar, što on po svojoj vokaciji kao liberalna stranka svakako jest, no željela sam da u prvi plan isplivaju potrebe građana Koprivničko-križevačke županije, koje će HNS moći prepoznati, a potom, zahvaljujući upravo ulasku u Vladu Republike Hrvatske, i pripomoći u njihovom rješavanju.

Kakvo Vam je iskustvo bilo posljednjih godinu dana voditi HNS u Kc-kž županiji te žalite li za čim, odnosno biste li promijenili što?

Pa, mogu reći da smo učinili veliki posao! Preuzimanje organizacije bio je izazov i velika čast, ali, jednako tako, i još veća odgovornost. Trebalo je neko vrijeme da se stranka konsolidira te da dođu do izražaja svi oni članovi stranke koji se žele angažirati i biti dijelom ove naše lijepe i sve uspješnije priče. Zadovoljna sam načinom na koji okupljamo ljude oko politike – naši sastanci su prije svega stranačka druženja na kojima su članovi pozvani na iznošenje mišljenja i otvaranje dijaloga. Što se građana i simpatizera tiče, njih nastojimo motivirati otvaranjem i zagovaranjem tema koje su prirodno naše, liberalne, a tu su i edukativne tribine, na koje dovodimo renomirane nezavisne stručnjake, s kojima otvaramo teme koje se tiču čitave naše zajednice. Najponosnija sam što HNS u Koprivničko-križevačkoj županiji danas ima svoj beskompromisni stav koji se usudi javno iskazati. Vjerovala sam da zajedno sa svojim najbližim suradnicima mogu osnažiti HNS i pretvoriti ga u jednu čvrstu i stabilnu stranku, stranku kojoj ljudi vjeruju i kojoj se priključuju, i to upravo zbog čvrstih i jasnih političkih stavova koje zagovaramo. Danas je koprivničko-križevački HNS politička organizacija koja vraća povjerenje građana u politiku, a naš smjer nije ni lijevo ni desno, nego samo naprijed!

Ulaskom u Vladu Republike Hrvatske HNS je preuzeo odgovornost za dva ministarstva, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja te Ministarstvo znanosti i obrazovanja, za što je u javnosti primio dosta „packi“. Je li se to isplatilo?

O tome najbolje i najglasnije govore projekti koji su u tim ministarstvima ostvareni u proteklih nešto više od godinu dana. Kurikularna reforma danas je u 74 škole, za što smo dobili i pohvalu Europske komisije, koja je među ostalim i istaknula važnost zakonskih izmjena i u strukovnom obrazovanju. Upravo su one ključna pretpostavka za reformu strukovnog obrazovanja koje je dugi niz godina u Hrvatskoj suočeno s problemima kvalitete i povezanosti s tržištem rada. Sve to i još mnogo više učinjeno je u Ministarstvu znanosti i obrazovanju kojim upravlja ministrica Blaženka Divjak.

O projektima Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja u našoj županiji govorimo gotovo na tjednoj bazi budući da su drugačiji, opipljiviji lokalno i bliži našim sugrađanima. Za subvencije za stambeno kreditiranje samo je ove godine zaprimljeno više od 3000 zahtjeva, što je porast od 26 posto u odnosu na prošlu godinu, a to je pokazatelj da je ova mjera dobro pogođena. Što se Koprivničko-križevačke županije tiče, odobrena su 62 zahtjeva za subvencionirane stambene kredite – možemo reći da su pomoću ove mjere 62 mlade obitelji osigurale svoj dom ovdje u Hrvatskoj, svoju će budućnost graditi ovdje, svoju djecu će odgajati u Hrvatskoj i sreću neće tražiti u drugim zemljama! Nadalje, samo u našoj Županiji potpisano je 19 ugovora za energetsku obnovu odgojno-obrazovnih, višestambenih i javnih zgrada, ukupna vrijednost tih projekata iznosi gotovo 63 milijuna kuna, od čega bespovratna sredstva čine više od 30 milijuna kuna. Ulažući u ovu Županiju, HNS svojim djelovanjem u izvršnoj vlasti na državnoj razini nastoji pomoći u najvećoj mogućoj mjeri onim jedinicama lokalne samouprave koje ostvare temeljnu pretpostavku, a to je dobra pripremljenost projekata. Vjerujem da bi se građani ove Županije složili da se isplatilo!

Na tragu toga, možete li nam prokomentirati gospodarstvo i gospodarska kretanja u Koprivničko-križevačkoj županiji?

Sve uvijek mora i može biti bolje, pa tako i gospodarska situacija u našoj Županiji, i tome svakako trebamo težiti. Država, ali i županijska vlast te same JLP(R)S samouprave dužne su osigurati što povoljnije okvire za pokretanje i razvoj gospodarskih aktivnosti. Svi znamo što su i kako izgledaju vodeće gospodarske djelatnosti u našoj Koprivničko-križevačkoj županiji – to su prerađivačka industrija s dominantnom prehrambenom industrijom, zatim trgovina, graditeljstvo i poljoprivreda, a upravo one zapošljavaju radnike s plaćama nižim od prosjeka u Republici Hrvatskoj. Tako je to, nažalost, na čitavom sjeveru zemlje. Situacija na državnoj razini se mijenja, možda nedovoljno brzo, ali se ipak mijenja – raste zaposlenost, smanjuje se nezaposlenost, rastu plaće i raspoloživi dohodak kućanstava, što znači da se povećava i osobna potrošnja, a posljedično tome, nastavlja se i gospodarski rast. HNS je prije nedavno pozdravio odluku Vlade Republike Hrvatske kojom se podiže neoporezivi dio prigodnih nagrada zaposlenika, kao što su božićnice, uskrsnice, regresi ili pak 13. plaća, s 2500 na 7500 kuna. Apelirali smo i na sve poslodavce u našoj Županiji da nagrade svoje radnike isplatom 600 kkuna mjesečno neoporezivih primanja ili takozvane 13. plaće ukoliko se ona isplaćuje jednokratno. Naime, prema podacima FINE, kod nas posluje oko 1600 subjekata koji su ostvarili ukupne prihode od oko 10 milijardi kuna te zapošljavaju otprilike 16.000 djelatnika.

Koji su Vam planovi za naredno razdoblje sa strankom? U kojem smjeru je vidite da se razvija?

Upravo ovako kako smo krenuli – istim smjerom naprijed! Čvrsto zauzimanje programskih stavova, ukazivanje na sve ono što nije dobro ili bi moglo biti mnogo bolje u gradovima i općinama naše Županije ili na samoj županijskoj razini, otvaranje tema od šireg značaja za zajednicu u kojoj živimo… Pred ljeto smo oformili Žensku inicijativu koprivničko-križevačkog HNS-a, koja odlično radi svoj posao, a do kraja godine očekujem i osnivanje Mladih na županijskoj razini. Naša odrednica nije bildanje članstva na papiru i osnivanje „papirnatih“ podružnica, no otvoreni smo za svakog simpatizera i/ili volontera koji želi iskusiti što je to i kako izgleda stranački angažman iznutra, u nekoj od kampanja koje nam slijede. Želim i učinit ću sve što je u mojoj moći da HNS u Koprivničko-križevačkoj županiji kroči čvrsto i samo naprijed!

Kakva je situacija sa članstvom HNS-a – raste li ili pada?

HNS ima jaku stranačku organizaciju, što možemo vidjeti i u našoj Županiji. Broj članova se povećava, što me čini izuzetno sretnom, jer samo jačanjem organizacije možemo zajedno puno toga napraviti na korist naših sugrađana.Dobar je primjer naša inicijativa u Koprivnici, kojom smo od gradskog komunalnog poduzeća tražili da vozni red BusKa, koprivničkog javnog gradskog prijevoza, prilagodi stvarnim potrebama Koprivničanaca. Sve to radimo u suradnji s našim sugrađanima, jer jedino tako možemo napraviti pomake koji su važni za kvalitetniji i bolji život u našoj Županiji. Uskoro nam slijede i izbori za vijeća mjesnih odbora u Koprivnici i vjerujem da će HNS tu ostvariti dobre rezultate, jer tamo gdje HNS obnaša vlast vidljiv je napredak i razvoj lokalne zajednice.x

Hrvatska narodna stranka često se proziva da je klijentelistička i karijeristička stranka koja s 1,7 posto podrške birača (prema podacima od 6. listopada Promocije Plus) ima dva iznimno značajna ministarstvo pod svojom kapom. Kako to komentirate te kako gledate na rast utjecaja Milana Bandića u Hrvatskom saboru u odnosu na poziciju HNS-a u Vladi?

Čvrsto vjerujem da su jedina prava anketa izbori. Anketa koju spominjete radi se na uzorku koji se kreće oko 1000 ispitanika otprilike, i to u čitavoj zemlji – to ne može biti relevantni pokazatelj nečije političke snage. Može, eventualno, pokazivati trendove kretanja na političkoj sceni Hrvatske, a popularnost HNS raste, i to zato što sam uvjerena da su građani prepoznali sve dobre projekte iza kojih stoje HNS-ovi ministri Predrag Štromar i Blaženka Divjak. Što se tiče rasta utjecaja Milana Bandića, način na koji ga stječe u prvom redu najviše govori o modusu operandi njega samoga, a potom i o onima koje kupuje – pardon, o onima koji iz „argumentiranih političkih razloga prelaze na njegovu stranu“.

Koje su vam aspiracije u Stranci – namjeravate li u budućnosti ‘krenuti’ dalje od županijske razine?

U ovom trenutku sam članica Središnjeg odbora HNS-a, koji je najviše političko i programsko tijelo HNS-a između dvaju zasjedanja Sabora stranke. Međutim, u mom je fokusu trenutno Županijska organizacija HNS-a Koprivničko-križevačke županije – želim stranku dodatno osnažiti i dobro pripremiti za sve izborne cikluse koji nam slijede već iduće godine, od onih za Europski parlament, zatim predsjedničkih te u konačnici i onih najvažnijih, parlamentarnih te lokalnih za tri godine.

Predrag Štromar

Potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar u intervjuu za HINA-u govorio je o odnosu u koaliciji, reformama koje će se provesti do kraja mandata, a najavio je i izmjene zakona o POS-u koje će stupiti na snagu u prvom kvartalu iduće godine a kojima će se stati na kraj zlouporabama POS-ovih stanova za iznajmljivanje te ponovno vratiti povjerenje u POS.

POS ide dalje, a izmjenom zakona namjeravate stati na kraj njegovim zlouporabama

Sutra ćemo u Biogradu na Moru simbolično obilježiti početak radova na izgradnji 36 novih POS stanova. Također, krenula je gradnja POS stanova na Krku, u Đurđevcu, Punatu, a u narednom razdoblju gradit će se u Splitu, Solinu, Trogiru, Šibeniku, Zadru ali i mnogim drugim gradovima i općinama. Osam tisuća stanova je dosad izgrađeno po modelu POS-a. Planiramo izgraditi još tisuću stanova u ovom mandatu.

To nisu samo brojke, to je osam tisuća obitelji koje sad imaju svoj dom. Program POS-a za neke je građane jedina mogućnost rješavanja stambenog pitanja, posebno u gradovima gdje su POS stanovi i dvostruko jeftinijih od ostalih na tržištu. Praksa je pokazala da postoje slučajevi u kojima dolazi do zlouporabe modela. Pojedini vlasnici stanova iz programa POS-a, prije svega na obali, odluče svoj stan iznajmljivati kao turistički apartman. Ispitali smo mogućnosti za djelovanje koje su u skladu s Ustavom i zakonskim mogućnostima te uskoro idemo u izmjene Zakona prema kojima će svakome tko stan koristi u druge svrhe osim za stanovanje, kredit odmah sjesti na naplatu. Dakle, APN će obavijestiti kreditnu instituciju, koja će dalje postupati.

Tko će na terenu to kontrolirati, je li se POS-ov stan koristi za stanovanje ili za iznajmljivanje ili prodaju?

APN će obavljati kontrolu, u kontaktu smo i s Ministarstvom turizma, a u današnje vrijeme online usluga i društvenih mreža koje se koriste u takvim iznajmljivanja iskustvo je pokazalo da su i građani skloni prijavljivanju onih koji zloupotrebljavaju model. Siguran sam da ćemo i takvima stati na kraj, ali pozitivni utjecaji POS-a i danas su izvanredni.

Hoće li biti novih POS stanova u Zagrebu?

Upravo je APN raspisao natječaj za privatna građevinska zemljišta u Zagrebu, no program POS-a u pravilu ovisi o angažmanu i inicijativi gradova i općina bez kojih ne možemo previše. Gradonačelnik Milan Bandić ima svoje modele izgradnje o čijoj uspješnosti mogu govoriti građani. Ponavljam, nije isključena mogućnost da po nekim drugim modelima zajedno s APN-om realiziramo projekt POS-a u Zagrebu, jer potreba sigurno postoji što se najbolje vidi kroz odnos ponude i potražnje i rast cijene.

U Vašem resoru su jako važne subvencije na stambene kredite za mlade koje ste uveli, ali i tu su kritike da su zbog toga za 16 posto porasle cijene nekretnina. Koliko je do sad prijavljenih u ovom novom natječaju i do kad će biti otvoren?

Lani je kroz ovu mjeru 2320 mladih obitelji ušlo u svoj dom, a u tim domovima rođeno je više od 250 djece. Do petka smo primili 1013 novih zahtjeva za subvencioniranjem stambenih kredita što znači da do sad imamo 3333 obitelji koje su ove dvije godine uz subvencionirane kredite riješile ili su na putu rješavanja svog stambenog pitanja. Vjerujem da ćemo već ove godine preći brojku od 4000 novih domova kroz tu mjeru. Kad to zbrojite sa 8.000 onih koji su do stana došli kroz modele POS-a imamo preko 12.000 u pravilu mladih obitelji koje su odabrale ostati u Hrvatskoj, tu raditi, stvarati, odgajati djecu… Ponovio se velik interes građana za ovu mjeru, a posljednjih dana primili smo velik poziv građana koji su molili za produljenje roka, a i pojedine banke nešto sporije obrađuju pristigle zahtjeve. Kako bi svi koji su pokazali interes i imaju uvjete, ali moraju riješiti „još jedan papir“ imali priliku aplicirati, odlučili smo da će rok za prijavu trajati još tri tjedna, kao što je bilo i prošle godine. Vidjeli ste primjer mlade obitelji koji su rekli da bi da nije bilo subvencija već bili bi u Irskoj. Pročitao sam prije koji dan i primjer mlade liječnice koja se dvoumila hoće li ostati u Hrvatskoj te je samo zbog dobivene subvencije ostala. Po novom natječaju za subvencije ako mlada obitelj uzme kredit na 15 godina, ako se rodi troje djece u vremenu subvencije, ta subvencija se produžava na 11 godina.

Većina građana koji se ovih dana prijavljuju, već od ranije ima potrebu za kupnjom stana ili kuće, ili pak planiraju graditi kuću. Isto tako, veći dio njih od ranije imaju dogovorenu kupnju nekretnine, kao i cijenu. Stoga je neshvatljivo da dio ljudi koji se godinama bave posredovanjem u prodaji nekretnina isključivo ovu mjeru vide kao jedinog krivca za rast nekretnina, pritom, za razliku od ekonomskih stručnjaka, na uzimaju u obzir niz drugih čimbenika, te samim time i porasta potražnje za nekretninama, posebice u urbanim središtima. Programi ministarstva donijeli su na tržište 8000 novih stanova po cijenama značajno nižim od tržišnih, a istovremeno kroz program subvencija, mladim obiteljima omogućavamo da stanovi koji se prodaju po tržišnim cijenama postanu njihovi domovi po za njih povoljnijim uvjetima. Sigurno je da nećemo odustati od stambene politike kojom ćemo vjerujem do listopada osigurati 12.000 novih domova zbog kritike nekoliko špekulanta.

U Zagrebu, ali i pojedinim dijelovima Hrvatske, posebice tamo gdje je snažno prisutna turistička djelatnost, bilježimo konstantan rast cijena nekretnina, ali prije svega zbog ponude i potražnje. Upravo kad cijene rastu potreba za našim uključivanjem je još veća. Sutra ćemo, zajedno s Ekonomskim institutom Zagreb predstaviti svoj zajednički projekt, a riječ je o publikaciji ‘Pregled tržišta nekretnina Republike Hrvatske’. Tako da ubuduće nećemo morati više nagađati o razlozima rasta cijena nekretnina, a ni o tome kakva je ponuda i potražnja.

Kada će se raspisati natječaj za energetsku obnovu obiteljskih kuća?

Toliko očekivana Uredba izmijenjena je i usvojena od strane Europskog parlamenta i Vijeća. No, tu uredbu potrebno je uskladiti i ono najbitnije, pripremiti poziv tako da građani imaju što manje problema. Znamo kako su zahtjevi i procedure za dodjelu EU sredstava kompleksne, zato nam je bitno da građanima maksimalno olakšamo. Procedure su i trenutnim korisnicima kompleksne, nadležnim tijelima stvaraju veliko administrativno opterećenje te je za pretpostaviti da bi fizičkim osobama/građanima postojeće procedure bile iznimno složene. Stoga je potrebno pojednostaviti procedure primjenjive na provedbu poziva, a da to bude prihvatljivo za korištenje europskih sredstava. Tako da se natječaj može očekivati sredinom sljedeće godine, nakon što sam postupak ujednačimo i utvrdimo s Europskom komisijom.

Kakvo je Vaše mišljenje o stabilnosti Vlade, hoće li doći do prijevremenih izbora? Kakva je situacija u Vladi, jeste li zadovoljni?

Najprije moram reći da nije bilo lako donijeti odluku prije sada već više od godinu dana. Išli smo u jedan veliki rizik, moguće da smo napravili i pogreške u komunikaciji s javnošću. U tom trenutku država se nalazila u velikoj krizi. Situacija s Agrokorom je eskalirala, a ekstremi su ponovno krenuli s povratkom u vremena za koja smo se nadali da su daleko iza nas. Prihvatili smo odgovornost kao stranka, ali i svatko od nas osobno. Meni osobno teško pada razdvojenost od obitelji, ali s druge strane kad pogledam da je prošli tjedan „Škola za život“ ušla u učionice, da će do listopada 4000 mladih obitelji svoj dom pronaći u Hrvatskoj zahvaljujući subvencioniranim kreditima onda sam siguran da nisam pogriješio. Vlada je uz sve izazove poprilično stabilna. Idemo u porezno rasterećenje i to rasterećenje mora rezultirati s većom plaćom građana. Vjerujem da idemo u jednu bolju, kvalitetniju mirovinsku reformu. Hrvatska politika je ideologijom udavila i dijelom i potjerala građane. Sve je u našim rukama, a Hrvatskoj ne treba ni lijevo ni desno, nego samo naprijed.

Ipak, osnovali ste izborni stožer. Znači li to da se ipak spremate na izbore?

Svaka ozbiljna stranka se sljedeći dan nakon izbora kreće s pripremama za druge izbore. I to je tako, nema tu puno mudrosti, radimo, provodimo projekte u našim ministarstvima… Izbore ne očekujem, jer je Vlada stabilna. No, ako ih bude, HNS je spreman.

Na izbore idete u koaliciji ili samostalno?

Samostalno.

Kritike su da HNS sebi pripisuje reformu obrazovanja

Čekalo se dvadeset godina na toliko potrebne promjene u obrazovnom sustavu. Sad je škola za život u učionicama. Kad je HNS ušao u Vladu preuzeli smo odgovornost, između ostalog i za provođenje reforme obrazovanja. Stvorili smo politički okvir da se reforma provede, a ministrici Blaženki Divjak dali otvorene ruke. Sama si je složila ekipu stručnjaka koja je nastavila negdje gdje se davno stalo i dobro odradila posao. Ponavljam HNS je dao jedan politički okvir ministrici Divjak i omogućio u Vladi sve ono što ona treba – alate, instrumente, da bi odradila reformu. To nije ničija privatna niti stranačka reforma,. To je reforma svih građana i cijele Vlade jer bez suradnje s koalicijskim partnerima to ne bi bilo moguće. Ova Vlada je pokazala da joj je obrazovanje prioritet.

Često je HNS, ali i vaši projekti u ministarstvu na meti kritika MOST-a i SDP-a.

HNS je pozitivan korektiv u ovoj Vladi. Bježimo od populizma i ideoloških prepucavanja što još uvijek najdraži sport brojnim strankama. Ne volim govoriti o drugim strankama, ali moramo priznati da SDP ne ide u dobrom smjeru. Što se MOST-a tiče, oni ne rade ništa. Nisu radili, niti napravili ništa ni kad su bili u Vladi. S MOST-om ne možete argumentirano raspravljati. Otvoren sam za kritiku i siguran sam da možemo bolje, ali populizam koji oni koriste je isključivo destruktivan i ništa dobro ne nosi Hrvatskoj. Rado ću prihvatiti konstruktivne prijedloge i s njihove strane, no do sad ih nisam čuo.

Predbacuju HNS-u da nemate svoj stav.

Ima more primjera koji dokazuju suprotno. Jedina smo stranka koja npr. nikad nije mijenjala stav oko Istanbulske konvencije, a i jedina stranka koja je bila jedinstvena u tome da se taj dokument mora donijeti u Saboru.  Mi se sa svojim koalicijskim partnerima ne svađamo u javnosti. Ne radimo od politike reality show. Razgovaramo, raspravljamo, pregovaramo i donosimo odluke. Zar smo trebali održati konferenciju za medije ispred Vlade svaki put kad smo se mimoišli s partnerima npr. oko mirovinske ili porezne reforme? Danas imamo konkretne smjernice za poboljšanje poreznog i mirovinskog sustav i uskoro ćemo ih početi provoditi. To je puno važnije od performansa i ekscesa kojima se bez konkretnog učinka bave stranke koje spominjete.

Želite li pratiti najnovije objave? Prijavite se na našu listu.

Osobne podatke obrađujemo u skladu sa zakonom i našom politikom privatnosti

Marija Puh

Potpredsjednica HNS-a i saborska zastupnica Marija Puh za Tportal govori o svojim političkim počecima, motivaciji za ulaskom u politiku, Istanbulskoj konvenciji, ulasku u Vladu i drugim aktualnim političkim pitanjima.

Ovih dana svjedočili smo incident u Srbiji, gdje je zbog ponašanja tamošnjeg saborskog zastupnika i osuđenog ratnog zločinca Vojislava Šešelja hrvatska delegacija napustila Beograd. Podržavate li odluku naše delegacije?

Definitivno podržavam jer vrijeđanje zastave je vrijeđanje države. Taj incident je bio skandalozan. U Srbiji je na snazi zakon kakav imamo i mi, a to je da zastupnici koji su osuđeni ne mogu biti zastupnici. Pa postavljam pitanje što Šešelj radi tamo.

No već su se pojavila razmišljanja da hrvatska delegacija nije trebala pridodavati puno pažnje Šešelju, koji je poznat po svojim provokacijama, te da je trebala ostati tamo.

Gaženje zastave dok je naše izaslanstvo tamo je preveliki incident da bi oni ostali tamo. Tim više što je Vučić kada je bio ovdje dobro ugošćen i nitko ga nije vrijeđao u parlamentu niti je kome palo na pamet paliti ili gaziti srpsku zastavu.

Hoće li ovaj incident dugoročno naštetiti odnosima Hrvatske i Srbije?

Iskreno se nadam da neće jer moramo raditi na dijalogu. Rat je bio prije više od 20 godina i mislim da bi morali doći na civiliziranu razinu komunikacije i odnosa sa Srbijom.

Prošli tjedan u Saboru je ratificirana Istanbulska konvencija, no time ta tema nije zaključena jer protivnici već najavljuju pokretanje referenduma. Vjerujete li vi da će se referendum održati i kojim argumentima će se HNS boriti protiv njegovog održavanja?

Uvijek kada smo govorili o Istanbulskoj konvenciji, govorili smo o njenom sadržaju na koji sam se ja osobno u svojim govorima uvijek vraćala. Moja je misija bila ljudima objasniti razliku između izmišljotina odnosno fake newsa i činjenica o Istanbulskoj konvenciji. I dalje ću se truditi ljudima objašnjavati da sve teze koje smo čuli nemaju uporište u Konvenciji nego se pokušava manipulirati masama zbog nečijih političkih interesa i bodova. Prikupljanje potpisa za referendum je legitimno, no oglasili su se i pojedini ustavni stručnjaci da je upitno može li se uopće raspisati referendum, jer se radi o temi ljudskih prava. Istanbulska konvencija nije dokument kojeg smo izglasali pa ćemo ga staviti sa strane, nego  prema njemu trebati ustrojiti cijeli sustav da naposljetku dođemo do manjeg postotka nasilja nad ženama.

Neke od teza koje spominjete zastupao je dio HDZ-a, vašeg koalicijskog partnera. Strahujete li zbog protivnika iz redova HDZ-a za stabilnost vladajuće koalicije?

Nakon izglasavanja Istanbulske konvencije imali smo glasanje o povjerenju potpredsjednici Vlade Martini Dalić gdje je jasno bilo vidljivo da je većina stabilna. Ne bojim se za većinu – ako mogu u Nizozemskoj na vlasti funkcionirati liberali i demokršćani, zašto Hrvatska konačno ne bi izašla iz ideoloških rovova. Funkcionirali su tako i u Velikoj Britaniji…

Poznato je da ste kada je HNS odlučivao o koaliciji s HDZ-om dobivali prijetnje. Jesu li prijetnje stigle i sada zbog vašeg stave o Istanbulskoj konvenciji?

Dolazile su poruke ali više su bile vrijeđajuće i omalovažavajuće, ali prijeteće nisu. Prije mi se prijetilo životom, ali sada takve poruke nisam primijetila.

Svjetonazorski prijepor mogao bi se stvoriti i kod izrade novog Obiteljskog zakona. Ranija verzija nacrta objavljena je u medijima, no zanima me jeste li u HNS-u dobili prijedlog i za koje stavove ćete se zalagati u usaglašavanju s koalicijskim partnerima?

Mi nacrt još uvijek nismo dobili, a ja ću komentirati zakon tek kad ga vidim i kad ga pročitam. Ne volim komentirati stvari koje su u novinama jer nisam sigurna da je to točno, odnosno da netko iz stare radne skupine nije to pustio namjerno u medije.

Kada je u pitanju najava da će se kroz novi Obiteljski zakon uvesti obrazovanje djece u skladu s vjerskim uvjerenjima roditelja, kao liberali imamo jasan stav: mi smo sekularna država, vjera se uči u vjerskim zajednicama, ne u školama.

No neovisno o tome kako će na kraju izgledati Obiteljski zakon, sigurno imate stav o formulaciji  da ‘roditelji imaju pravo da se njihovoj djeci osigura odgoj i obrazovanje u skladu s njihovim vjerskim i filozofskim uvjerenjima.’.

Taj dio odgoja treba biti uređen jednim drugim zakonom, a to je Zakon o odgoju i obrazovanju koji je već u proceduri. Jasno je da djeca moraju u školi dobiti jedan znanstveni, metodički pristup i dobiti svu širinu informacija. Može se dogoditi da roditelji vjeruju da je Zemlja ravna ploča, ne možete to učiti djecu u školi jer znanstvene činjenice kažu drugo.
Predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak nedavno je rekao da očekuje da se po pitanju reforma ubaci u petu brzinu. Kojih je pet reformskih mjera prioritet za HNS?

Mi smo stali iza obrazovanja i ono nam je reformska mjera broj jedan, dva i tri. Svi smo posvećeni tome i da pomognemo ministrici obrazovanja Blaženki Divjak u provedbi reforme i ona je prva osoba, koja je sa svojim timom uvela reformu u učionice kroz edukacije učitelja. Uz to bi ja istaknula i reformu cijele javne uprave. Vidimo da se sve više i više priča i o sustavu ocjenjivanja službenika i da se napravi jedan ujednačena platforma za sve građane u cijeloj hrvatskoj. Primjerice, da se ne događa da u Varaždinu građevinsku dozvolu dobijete već drugi dan, a u nekom drugom dijelu Hrvatske morate čekati mjesec ili dva.

Stječe se dojam da je HNS-u samo interes obrazovanje. Osim obrazovanja i uprave?, što bi još izdvojili kao prioritet?

Nakon što smo, na pristojan način, ubrzali proces ratifikacije Istanbulske konvencije, dok potpredsjednik Vlade Štromar radi ozbiljan posao sa subvencioniranim kreditima i POS-ovim stanovima. Naš će fokus biti u temama kojima smo oduvijek bili jaki, a to je jačanje gospodarstva, između ostalog, i kroz nove porezne politike, kao i otvaranje teme kreativne industrije i svog potencijala kojeg ta tema ima. Naravno, za kraj bi istaknula da s koalicijskim partnerima pokušavamo maksimalno ubrzati rješavanje problema blokiranih – to je prioritet.


Među prvim izlaganjima koja ste imali u Saboru bilo je na temu klizišta. Ta tema se aktivirala nedavno sa nesretnim događajima u Hrvatskoj Kostajnici gdje je država brzo reagirala. No, to je bila tek jedna u nizu od prirodnih nepogoda, nakon poplava i strašnih požara. Razmišlja li se možda u redovima HNS-a ili vladajuće koalicije o osnivanju posebnog fonda, u koji bi se prikupljao i privatni novac za odštete oštećenima u prirodnim nepogodama?

To je jedna dobra ideja. Razlog zbog kojeg sam se ja i počela baviti temom klizišta je zato što sam željela da ljudi imaju jednaku mogućnost pred zakonom. Kada nam se desila Gunja, imali smo slučaj da su im se nakon te prirodne katastrofe obnavljale kuće i ponovno se uspostavljao njihov život. Ja sam tada upozoravala na situaciju u Zagorju, gdje su nažalost također postojale kuće koje su imale sve dozvole, no pojavilo se klizište i sve im uništilo, a i tim ljudima se nije pomagalo sa sanacijom klizišta niti kada su tražili odštete za kuće. Borba za klizišta je krenula s tim da se izjednači taj standard, no postojeći fond koji imamo za elementarne nepogode nije dostatan, a vidjeli smo to i na požarima kada nije bilo dovoljno sredstva za odštete. Trebalo bi razmisliti o nekom sustavnijem rješenju za sve ljude.

U petak je izabran i novi glavni državni odvjetnik Dražen Jelenić. Kako ocjenjujete mandat njegovog prethodnika Dinka Cvitana i što očekujete od novog glavnog državnog odvjetnika?

Što se tiče Cvitanovog mandata, vidimo da su mnogi postupci pokrenuti i da je to bio jedan prilično zahtjevan i turbulentan mandat. Cvitan ostaje i dalje u sustavu kao zamjenik glavnog državnog odvjetnika. Za gospodina Jelenića mi jei drago da je prošao sve stepenice unutar sustava i vjerujem da će jedna nova energija i novi način razmišljanja još više doprinijeti radu DORH-a.

Rejting HNS-a i dalje se vrti oko dva posto. Iako se očekivalo da će koalicija s HDZ-om naštetiti rejtingu to se nije dogodilo. No, s druge strane rejtingu nije pomoglo ni zalaganje HNS-a za obrazovanje i kurikularnu reformu. Što HNS radi krivo da ne može povećati rejting?

HNS je stranka za one ljude koji ne nasjedaju na populizam, već na pametne javne politike. Naši rejtinzi su više-manje uvijek ista priča. Ono što je nama u HNS-u bitno i što zapravo pokazuje pravi rejting su izbori jer se na njima vide jakost i snaga naših lokalnih organizacija. Najbolji rejting je bio kada smo na prošlim izborima osvojili četiri preferencijalna mjesta. Bilo nas je devet, a kroz preferencijalne glasove osvojili smo zapravo deset mandata. To je odgovor onima koji govore da su nam mandati poklonjeni. Nisu poklonjeni.

Ali kažnjeni ste na lokalnim izborima u Varaždinskoj županiji gdje je pobjedu za župana odnio Radimir Čačić.

To je bilo prije dogovora o koaliciji s HDZ-om, iako se već počelo spekulirati oko toga. Možda je to djelomično bio uzrok, ali razlika je na kraju bila mala u Varaždinskoj županiji.

U Saboru ste zastupnica već dva mandata, no do sada vas javnost nije baš zapazila. Što se sada promijenilo?

Vjerujem da se strpljenje i trud isplate, a kada su pitanju teme poput ljudskih prava ili kao u slučaju Istanbulske konvencije – onda sam itekako glasna i borbena. Moguće je i da je ulazak u koaliciju s HDZ-om podigao vidljivost pojedinih zastupnika, ali ono što je važno jest da su konačno prepoznati svi oni projekti i sve ono za što sam se zalagala, a prije nije bilo sluha da se to realizira, poput klizišta.

Upravo ste izlaganjem na tu temu zaokupili pažnju medija, posebice u dijelu u kojem ste govorili o bivšem dečku koji vam je govorio da se ostavite politike. Što je sada s tim bivšim dečkom? Da li se možda prepoznao u vašem govoru pa se odlučio javiti?

Ne znam što je s njim, nije se javio.

Kada je HNS odlučivao o koaliciji s HDZ-om, nije bila tajna da ste osobno bili pod velikim pritiscima. Šef vaše županijske organizacije Anđelko Topolovec nije bio za tu koaliciju, no vi se ipak koaliciju podržali. Što je to kod vas prevagnulo?

Mandat u Saboru koji sam ja osvojila bio je mandat stranke, i meni je tada na prvoj sjednici Predsjedništva HNS-a, prije sjednice Središnjeg odbora, na neki način i laknulo kada je donesena odluka da se ne ide u koaliciju. No, stvari su se mijenjale i u tom šoku u kojem sam bila, uzela sam papir i napisala koje bi bile dobre o loše strane koalicije s HDZ-om. Na minus strani bila je činjenica da nikada nismo bili u koaliciji s HDZ-om, a na plus stranu stavila sam nekoliko stvari. Mnogi naši načelnici i gradonačelnici iščekivali su mjeru 7.4 i isplatu novca i da tada nismo ušli u koaliciju, većina sredstva iz europskih fondova bi propala. Na plus strani bilo mi je i obrazovanje, koje je tada postalo jako važna tema. Ljuti me kada vidim da djeca, ne da uče isto što sam i ja, nego uče po istim knjigama kao i ja. To mi je nezamislivo kada vidim koliko brzo dolaze nova znanja i tehnologije. Primjerice, ne mogu djeca danas učiti što je disketa i da je disketa sredstvo pohrane. Osim obrazovanja, bila je tu i turistička sezona koja je bila pred vratima, ali i situacija oko Agrokora je bila izuzetno riskantna, treći izbori u godinu i pol. I na kraju sam se odlučila za stabilnost, iako sam bila svjesna da možda neću biti zabilježena kao najomiljenija osoba u povijesti. Ali, tko ne riskira, ne profitira. Mislim da je danas svima jasno da je to bila dobra odluka.

Jeste zamjerili  predsjedniku stranke Ivanu Vrdoljaku što je tada tajio i od stranke, ali i od javnosti da pregovara s HDZ-om?

Tada nisam bila u Hrvatskoj pa ne znam koliko su ljudi to znali.  Kako smo cijelo vrijeme javno govorili da nećemo u koaliciju, sada vidim da taj način komunikacije, po mom mišljenju nije bio dobar. Bio mi je šok kada sam na putu gledala da se ide u koaliciju. Čak sam razmišljala i o azilu (op.a. kroz smijeh).

Kako ste se i zašto odlučili za ulazak u politiku?

Potaknuo me radio. Na radiju sam slušala o okolnim općinama u kojima se radilo, bilo to nogostup, vrtić, škola, renoviranje sad ovog ili onog, a u Krapini se ništa nije događalo.  I kada sam išla pogledati, poklopilo se da su načelnici u te tri susjedne općine Petrovska, Jesenje i Radoboj bili iz redova HNS-a. Po tome sam zaključila da je HNS taj koji ima projekte i rješenja za ljude, pristupila sam jednom od načelnika i tu je počela moja priča.

Imate li ambicija biti nešto više od saborske zastupnice?

Vidjet ćemo. To se mijenja iz dana u dan, ovisno o tome kako se probudim (op.a kroz smijeh). Ima dana kada mi dođe da odustanem od svega, a ima dana kada bi ovo mogla raditi do kraja života.

Kako provodite slobodno vrijeme?

Nemam baš puno slobodnog vremena, no dosta vremena sam zaokupljena svojim psom, Negrom. Ili smo vani, ili se mazimo doma uz filmove i kokice. U kino ipak idem bez nje, iako bi je vodila da mogu. Ona je izuzetno miran pas i da je dovedem u Sabor, vjerojatno bi spavala ispod stola. Ali nažalost, ne smijem je dovesti u Sabor.

Oni koji vas znaju za vas kažu da ste štreber. Da li vas ljuti takva ocjena?

Ne pogađa me to. Volim znati o čemu pričam i volim biti pripremljena, ne volim kad me se nekim pitanjem iznenadi, a mogla sam biti za njega pripremljena. Možda me zato nazivaju štreberom, ali se ne smatram štrebericom.

Nedavno ste izabrani za potpredsjednicu HNS-a. Koliki vam je to teret?

Imam puno obaveza zbog toga. Dosta je obilazaka terena i razgovora sa članstvom, plus još i saborske obaveze.

S kim ste, osim kolega iz stranke, najbliži u Saboru?

Najviše realno komuniciram s kolegama i kolegicama koji su samnom u odborima, ali sa svima sam si ok.

Nedavno je dosta zapažen u javnosti bio zajednički istup zastupnica, neovisno o kojoj se političkoj opciji radi, oko Istanbulske konvencije. Postoji li još nešto što bi vas ponovno moglo zajedno okupiti?

Ja se nadam da da. I sada već vidimo da oko nekih stvari imamo konsenzus i dobro je da radimo na konsenzusu u hrvatskom društvu. Ja ću uskoro biti domaćin ženama poduzetnicama iz Istarske županije ovdje u Saboru. Zamislili smo da taj dan kada dođu u obilazak Sabora probamo organizirati jedan sastanak na koji ću pozvati sve zastupnice, pa se nadam da će nas i to okupiti.

U kakvim ste odnosima s bivšim kolegama iz stranke, koji su danas zastupnici GLAS-a?

U istim kao  što su bili i prije. Možda mrvicu manje komuniciramo jer ne sjedimo više oko istog stola, ali mislim da smo svi u ok odnosima. Poštovanje  prema njima postoji i mislim da i njihovo prema meni. Ne mislim si i ne volim si stvarati neprijatelje.

Da niste saborska zastupnica čime bi ste se bavili?

Vjerojatno bi se bavila turizmom i to planiram u budućnosti kada odem iz sabora. Moja županija, Krapinsko-zagorska županija je, recimo tako, biser kontinentalnog turizma i jako puno se radi i mislim da bi mogla dati svoj doprinos tome.

Jasmina Pavlović

Naša Jasmina Pavlović, predsjednica Županijske organizacije HNS-a Koprivničko-križevačke županije, u razgovoru za Glas Podravine i Prigorja, progovorila je o aktualnim nacionalnim i lokalnim pitanjima, o djelovanju HNS-a u Koprivničko-križevačkoj županiji kao i o vlastitom radu i zalaganjima, s obzirom na to da postaje istaknuti sudionik kreiranja politike Podravine i Prigorja.

Intervju s Jasminom Pavlović prenosimo u cijelosti.

Postajete sve prisutnija osoba u javnom životu Podravine i Prigorja. Ipak, možete li se u nekoliko rečenica predstaviti onim čitateljima Glasa Podravine i Prigorja kojima ste još uvijek nepoznati?

Aktivna sam članica HNS-a više od 10 godina, predsjednica sam Podružnice Ferdinandovac, gdje sam ujedno u prošlom mandatu bila aktivna kao vijećnica u Općinskom vijeću. Ekonomistica sam, s više od 10 godina staža u stranci te sam osjetila da sam sazrela za preuzimanje odgovornosti za rezultat HNS-a u svojoj županiji. Sigurna sam da ću s timom koji stoji uz mene dati kvalitetan doprinos razvoju Koprivničko-križevačke županije.

U kojem ćete smjeru voditi stranku, prema savezima sa strankama desnog ili lijevog centra?

HNS je čvrsto pozicionirana stranka centra, a podržavamo sve kojima je u fokusu političko djelovanje za dobrobit građana. U Županijskoj skupštini zajedno s HDZ-om, Mrežom nezavisnih lista, HSU-om i Nezavisnom listom činimo stabilnu većinu, što omogućava da se realiziraju važni projekti za naše sugrađane. Raditi u ime i za korist naših sugrađana zajednički je nazivnik političke suradnje ranije spomenutih stranaka.

Koje teme planirate otvarati kao predsjednica županijskog HNS-a?

Otvarat ćemo teme koje jamče stabilnost i rast Koprivničko-križevačke županije u svakom pogledu, a među njima su obrazovanje, zaštita okoliša i energetska učinkovitost. Tu je i nedostatak radne snage u građevini, teme cestovne i željezničke povezanosti te naravno, najveći problem i najveći izazov s kojim se trebaju hrabro uhvatiti u koštac svi relevantni politički čimbenici, na svim razinama, a to je iseljavanje mladih te sprečavanje propadanja sela, što je posebno važno za našu županiju.

Kakav je vaš stav o projektu RCGO-a Piškornica? Trebamo li ga razvijati prema aktualnom planu ili ga je nužno modificirati?

Je li, i u kojim dijelovima, potrebna modifikacija RCGO-a Piškornica, to mogu odlučiti samo stručnjaci za gospodarenje otpadom, što ja nisam. Ključno je, pritom, da ne mijenjamo koncept upravljanja otpadom svakih 20 minuta, nego da se držimo jasnog smjera koji je kompatibilan s onim što smo sami napisali u Operativnom programu 2014.-2020. Realizaciju centara gospodarenjem otpada neophodno je ubrzati jer inače dolazimo u opasnost plaćanja penala prema EU.

Iako HNS danas participira u nacionalnoj vlasti, može se kazati da ste vođenje županijskog dijela preuzeli u jednom od težih razdoblja. Koalicija s HDZ-om pobudila je nezadovoljstvo u dijelu članstva koji ističe nekompatibilnosti programa dviju stranaka. Kako to komentirate?

HNS je stranka koja je nadišla ideološke interese i stavila nacionalne interese u prvi plan. Stabilnost i prosperitet države i naših sugrađana važniji su od trenutnog rejtinga, a to možemo postići samo ako se maknemo iz ideoloških rovova. Preuzeli smo odgovornost u resorima obrazovanja i graditeljstva. Pomaci su itekako vidljivi i mjerljivi. Primjerice, od jeseni u školama počinje eksperimentalna provedba kurikularne reforme u 60-ak škola diljem Hrvatske. Protekli su tjedan izglasane izmjene i dopune Zakona o strukovnom obrazovanju, za što su ministrica Divjak i njezin tim osigurali milijardu kuna iz EU fondova kako bismo izgradili strukovne škole budućnosti. Kroz energetsku učinkovitost, na čemu radi naš ministar Štromar u MGIPU te direktor FZOEU Ponoš, u naredne četiri godine očekuju se ulaganja od preko pet milijardi kuna. Sve ovo najbolji je pokazatelj da je politika suradnje moguća kad je kvalitetan sadržaj u prvom planu!

Koliko je koalicija s HDZ-om utjecala na osipanje članstva županijskog HNS-a?

U cijeloj Županijskoj organizaciji nije se osjetilo osipanje članstva. Revizija je još u tijeku te ćemo nakon nje imati točne brojke. Međutim, u međuvremenu nam se pridružilo 50-ak novih članova. Sve više ljudi prepoznaje HNS kao stranku s vizijom i odlučnošću da se provedu reforme, poput obrazovne, pa nam tako pristupaju i članovi drugih stranaka, kao što je to slučaj u Splitu i Osijeku.

Kako gledate na činjenicu da vaš koalicijski partner u Vladi koči ratifikaciju Istambulske konvencije? Ako se ne varam, i sami ste bili sudionica nedavnog zagrebačkog prosvjeda na kojem se tražilo potpisivanje Konvencije?

HNS od samog početka ima jasan stav, mi želimo ratifikaciju Istanbulske konvencije i koristimo sve moguće mehanizme da se ona u što skorijem roku stavi na dnevni red Hrvatskog sabora. Kao odgovorni političari i kao odgovorna stranka, želimo provoditi pristojnu, modernu i otvorenu politiku, utemeljenu na argumentima. Što se tiče prosvjeda, da, bila sam tamo jer se zalažem za što brže ratificiranje Istanbulske konvencije. Kao predsjednica Županijske organizacije HNS-a Koprivničko-križevačke županije zalažem se za prava žena, stoga sam na razini ŽO pokrenula osnivanje interesnih odbora Ženske inicijative po podružnicama, čiji će temeljni cilj biti poticanje žena da se što aktivnije uključe u politiku za bolji status žena u društvu.

Želite li pratiti najnovije objave? Prijavite se na našu listu.

Osobne podatke obrađujemo u skladu sa zakonom i našom politikom privatnosti

Marija Puh

Potpredsjednica HNS-a i saborska zastupnica Marija Puh u intervjuu za Novi List govori o Istanbulskoj konvenciji, budućnosti HNS-a i drugim aktualnim političkim pitanjima.

Nije li neobično da osoba koja je dio vladajuće većine u parlamentu sudjeluje u prosvjedu kojim se traži da Vlada stavi neki propis na dnevni red Sabora?

Na posljednji prosvjed za ratifikaciju Istanbulske konvencije sam došla jer sam i na taj način željela osvijestiti ljude o tome što je zapravo sadržaj Istanbulske konvencije. U javnom prostoru određene interesne skupine šire dezinformacije o tom dokumentu, a 99 posto ljudi Istanbulsku konvenciju nije ni pročitalo. Štoviše, uvjerena sam da malo ljudi zna za to da je ona dokument o sprječavanju nasilja u obitelji i nasilja nad ženama. A interesne skupine o kojima govorim su prilično glasne…

Da razjasnimo, kad govorite o interesnim skupinama, mislite na ove s desnice, koji se pozivaju na opasnost od navodne rodne idelologije?

Da. To su oni koji plaše ljude da će muškarci ulaziti u ženske WC-e ili da će djecu u školi pitati jesu li muško ili žensko. Istanbulska konvencija treba zagovornike s druge strane, koji će ljudima objasniti da ona nije nikakav bauk, već alat za bolju i sustavniju zaštitu od nasilja u obitelji i nasilja nad ženama. Pozivam, dakle, i druge zastupnike koji su za ratifikaciju ove konvencije da češće govore o tome što se u njoj nalazi. Jer, ako nećemo o tome javno progovarati, javni prostor će nam zatrpati “informacije” kojima se plaši ljude.

Rekli ste da bi voljeli da neki drugi zastupnici progovaraju o Istanbulskoj konvenciji. Možete li onda iskoristiti ovu priliku da na sljedeći prosvjed pozovete i nekog iz redova HDZ-a koji je vaš koalicijski partner. Primjerice, predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića?

Pozvala sam sve zastupnike već nekoliko puta u Saboru na konsenzus i što bržu ratifikaciju Konvencije, odnosno što brže stavljanje tog dokumenta u proceduru. Pa da se to raspravi, da glasamo i imamo jasnu sliku.

Svjesni ste da je razlog zbog kojeg se taj dokument ne stavlja na ratifikaciju taj da se dobar dio zastupnika HDZ-a tome – protivi?

Vjerujem da se ne radi o “dobrom dijelu” zastupnika HDZ-a, već o nekoj manjini. U razgovoru sa zastupnicima ne primjećujem velik broj onih koji su striktni protiv nje.

Dobro, ali ovdje moramo imati razumijevanja i za Plenkovića. Kako bi politički izgledalo da Istanbulsku konvenciju Sabor usvoji glasovima iz dijela HDZ-a i opozicije, dok bi dio HDZ-a bio protiv?!

Sam premijer je nedavno kazao po tom pitanju da će ona biti ratificirana i da treba odraditi sastanke o tome unutar HDZ-a. Vjerujem da na tome i radi i da ćemo što prije imati taj konsenzus.

Što ako se to ne dogodi? Jeste li spremni vlastiti glas koristiti kao sredstvo pritiska ili ćete i dalje na ovaj način javno ukazivati da bi Konvenciju trebalo ratificirati, ali bez posezanja za tom, nuklearnom opcijom uskrate vlastitog glasa za većinu pri odlučivanju u Saboru?

Ne bih govorila o zadnjim i nuklearnim opcijama, jer vjerujem da će Istanbulska konvencija što skorije doći u Sabor. Nadalje, trenutno smo u situaciji gdje imamo izazove na svim stranama, pa nekakvo ucjenjivanje po meni trenutno nije opcija. Ali da trebamo više brinuti o zaštiti ljudskih prava – trebamo. Ja ću i dalje još neko vrijeme upozoravati, ali stvarno vjerujem da ćemo Istanbulsku konvenciju uskoro dobiti u Sabor na raspravu.

Nakon što je na glasanju o čelnici Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa vladajuća koalicija ostala “kratka” za jedan glas postavilo se pitanje postoji li stabilna većina u parlamentu. Znate li, dakle, jeste li u ovom trenutku pripadnica parlamentarne većine ili manjine?

Koalicija je definitivno stabilna i mi smo i dalje članovi većine u Saboru. Glasovanje oko čelnice Povjerenstva je bilo tajno, a što će biti dalje, novo glasovanje ili novi natječaj, odlučit će nadležni saborski odbor. No, unatoč raznim izazovima, uvjeravam vas da je koalicija stabilna.

HNS je ispoštivao dogovor da se glasa za Natašu Novaković?

Glasovanje je bilo tajno. Klub HNS-a glasao je jedinstveno, sukladno dogovoru s koalicijskim partnerima.

Što zamjerate Daliji Orešković da niste njoj dali svoj glas, nego ste ga dali protukandidatkinji?

Ne bih direktno govorila o određenoj osobi. Pojedine funkcije se ne smiju vezati na jednu osobu. Bitan je sustav i njegova funkcionalnost, a utoliko je važnije da izmjenama zakona Povjerenstvu omoguće bolji i funkcionalniji alati, nego što je presudno ime pojedine osobe. Nama u HNS-u je bilo bitno i to da Povjerenstvo ima neki kontinuitet, a to je dobilo u dijelu članova koji su ostali iz starog saziva.

Početkom godine ste kazali da vam je cilj razgovarati sa svakim od 7200 mladih članova HNS-a da čujete kako oni vide budućnost Hrvatske. Kako Vam ide s tim?

Pa evo… intenzivno obilazim teren, obišla sam velik dio svoje izborne jedince, imam dogovorene sastanke u Puli i razgovor s građanima u Zagrebu… Dakle, pričam i s mladima i ostalim članovima HNS-a i općenito biračima.

I kako oni vide buduće stranačke politike?

Naše stranačke politike su jasno izražene. Trenutno smo fokusirani na obrazovanje i kurikularnu reformu, što je jedan od velikih projekata i u kontekstu iseljavanja mladih. Ne jedini, naravno, jer se tom problemu treba pristupiti s više aspekata. Što se tiče samog HNS-a mi imamo resore obrazovanja i graditeljstva, a u ovom potonjem je jedna od mjera sufinanciranje stambenih kredita mladima. Lani je 2300 obitelji dobilo otplatu 50 posto kredita u naredne četiri godine, u pojedinim situacijama i duže, a isti program se nastavlja i ove godine. Možda vam brojka 2300 obitelji ne zvuči impresivno, ali to je grad veličine Knina! Znam da su to mali koraci, ali volim reći kako je i put do Mount Everesta skup malih koraka. Činjenica je da se u Hrvatskoj o demografiji trebalo puno prije razmišljati, jer znamo da su i druge zemlje kao prvi efekt ulaska u EU imali otvorene granice i mlade koji su koristili mogućnost odlaska. Dakle, kasnimo, ali bitno da se krećemo.

U samom resoru u kojem je i demografija je dosta zanimljiva situacija. Državni tajnik je prije nekoliko dana javno dao ostavku ocijenivši kako je sve što se radi po pitanju demografije tek – folklor.

Mogu reći da ga iz svog iskustva s jedne strane razumijem, jer sam često ljuta i isfrustrirana koliko neke stvari dugo teku, koliko im dugo treba da se riješe. Recimo, tek sam nedavno uspjela u onome što želim napraviti od svog dolaska u Sabor, prije dvije godine – dobiti cjelovito rješenje za problem klizišta u županiji iz koje dolazim. Masu puta sam bila isfrustirana i ljuta na sporost, ali treba biti uporan. Pitam se kud bi došli kad bi svi vrsni stručnjaci – odustali. Znači, mislim da bi trebali biti uporniji i insitirati na stvarima na kojima radimo. Nisam puno komunicirala osobno sa Strmotom, ali koliko sam vidjela radi se o stručnjaku na području demografije.

Mislite, dakle, da je Strmota trebao biti uporniji i strpljviji?

Shvaćam ga, velim, s jedne strane jer mi je mnogo puta došlo da dignem ruke i od države i od lokalne politike. Ali sam promislila i nastavila dalje. Upornost bi nam trebala biti mantra. Što se tiče same demografije, željela bih naglasiti da problem nije samo odlazak iz zemlje, nego i odlazak mladih iz ruralnih područja unutar Hrvatske. Što ćemo dobiti svede li se Hrvatska na nekoliko urbanih centara i pustu, nenaseljenu zemlju? Ljudima je bitno da imaju cestu do posla, vrtić, da mogu doći do Hitne pomoći.

Kako vidite budućnost HNS-a – nakon pada rejtinga zbog ulaska u Vladu, stranka bilježi mali anketni rast.

Čini mi se da je naš rejting na razini onog koji je bio prije ulaska u vladajuću koaliciju.

Ne, prije ulaska ste imali nešto preko tri posto, sad je oko dva posto.

Da, onda je isti kao u vrijeme dok smo bili u Vladi sa SDP-om. Taj opći rejting po anketama koje cijelu Hrvatsku tretiraju kao jednu izbornu jedinicu je nama uvijek nešto niži, ali postoje izborne jedinice u kojima imamo veću podršku i u kojima imamo manju. Nama su uvijek jedine relevantne ankete sami izbori i posljednji put smo u mojoj izbornoj jedinici na osnovu preferencijalnih glasova dobili dva mandata. Što se tiče broja članova, onih koji su nas napustili na ljeto i nije bilo toliko koliko je izgledalo, a u posljednje vrijeme imamo i situacije da na u stranku dolaze cijele organizacije, kao u Osijeku, Zadru i Splitu. Dakle, što se tiče promjena u članstvu smo negdje oko nule.

Dakle, smatrate da vam ulazak u Vladu s HDZ-om nije, gledajući sve te brojke, nanio značajniju političku štetu?

Da, po tim brojkama se ne vidi neka velika razlika. A da smo ulaskom u Vladu napravili iskorak u hrvatskoj politici – jesmo. U to stvarno vjerujem. Bila sam i tada saborska zastupnica i to razdoblje mi nije bilo baš jednostavan period u životu. Puno sam razmišljala o tome što napraviti i zaključila da treći izbori nisu opcija. Stoga smatram da je preuzimanje odgovornosti od strane HNS-a bilo dobro rješenje.