Predrag Štromar

Ukidanjem nameta i rezanjem birokracije dolazimo do konkretnije i uređenije države, a upravo se to postiže prihvaćanjem izmjenama nekoliko zakona koje je predložilo Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja koje vodi Predrag Štromar.

Naime, na prošloj sjednici Vlade prihvaćeni su i upućeni u saborsku proceduru Nacrti prijedloga izmjena i dopuna Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje te Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju.

Ovo je nastavak reformskog procesa koji ima za cilj ubrzati i pojeftiniti sustav izdavanja dozvola, smanjiti birokraciju i rasteretiti gospodarstvo od nepotrebnih nameta. Dakle, predloženim zakonima smanjuju se administrativne barijere u obavljanju poslova i djelatnosti u prostornom uređenju i gradnji, odnosno administrativno se rasterećuju profesije inženjer gradilišta i/ili voditelj radova. 

Isto tako, osigurava se provedba mjere iz Akcijskog plana za administrativno rasterećenje gospodarstva, smjernice Svjetske banke i mjera za liberalizaciju tržišta usluga te zacrtana mjera u kontekstu iskazivanja namjere pridruživanja Europskom tečajnom mehanizmu ERM II.

“Ovim novim izmjenama zakona nastavljamo uvoditi reda u sustav i rasterećivati gospodarstvo parafiskalnih nameta”, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar te dodao kako su ovi potezi početak stvaranja konkurentnije države.

Ukida se, naime, obveza članstva u komori za navedena dva zanimanja te novčani nameti koji proizlaze iz toga. Time se omogućuje dobrovoljno članstvo i normalno daljnje bavljenje svojim poslom pod istim strukovnim načelima. Napomenimo da Hrvatska ima čak 300 reguliranih zanimanja, a Europska unija u prosjeku 200.

“Zato, ako želimo biti konkurentna zemlja moramo provoditi reforme, a upravo su ove izmjene zakona dio Vladinog plana reformi koji je donesen prošle godine. Svi govore o reformama, a kad ih počnemo provoditi nailazimo na otpore. Prema Svjetskom izvješću o konkurentnosti Hrvatska je na 135. mjestu zbog prekomjernog opterećenja tržišta. Hrvatsko tržište je za oko 30% snažnije regulirano od prosjeka EU, a 40% kod profesionalnih zanimanja. Uz sve poštovanje tradiciji moramo se okaniti starih navika, štambilja, pečata i šetnje po šalterima, a promjenama koje uvodimo u Ministarstvu graditeljstva radimo upravo to. Ili ćemo se mijenjati ili će nas i svi preskočiti“, rekao je Štromar.

Podsjetimo i da su u Saboru prije pola godine izglasani Zakoni o gradnji i prostornom uređenju čime smo stvorili efikasniji, brži i jeftiniji sustav izdavanja dozvola, a u korist građana i investitora. Tri su ključne promjene: smanjenje broja procesa za izdavanje dozvola, pojeftinjenje izdavanja dozvola i ograničavanje rokova javnim službama za očitovanje.

Zakoni su u primjeni te se i dalje nastavlja s razvojem digitalnog sustava i s dodatnim rasterećenjima od birokracije i nameta. To će se postići kroz daljnji razvoj informacijskog sustava prostornog uređenja, gdje je cilj na jednom mjestu okupiti sve prostorne planove i sve intervencije u prostoru. Sustav uključuje i razvoj e-Inspekcije, e-Arhiva i e-Planova. Projekt daljnjeg razvoja digitalnog sustava sufinancirat će se iz fondova Europske unije sa 111 milijuna kuna, dok je ukupna vrijednost projekta 131 milijun kuna.

Predrag Štromar

Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja izradilo je Nacrt Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o subvencioniranju stambenih kredita koji će uskoro biti upućen na javno savjetovanje zainteresiranoj javnosti. Zbog velikog interesa građana, a na temelju podataka dobivenih analizom primjene zakona, nastojalo se kroz izmjene i dopune postojećeg zakona poboljšati ovu mjeru stambenog zbrinjavanja.

U dosadašnjoj provedbi Zakona o subvencioniranju stambenih kredita („Narodne novine“ broj 24/17.) sredstvima iz proračuna Republike Hrvatske subvencionirala se polovica mjesečnih obroka ili anuiteta prve četiri godine otplate kredita. Omogućeno je subvencioniranje kredita za kupnju stana ili kuće odnosno gradnju kuće podnositelju zahtjeva koji sam ili njegov bračni ili izvanbračni drug, životni partner ili neformalni životni partner, u vlasništvu nema stan, odnosno kuću, te se u provedbi pokazalo nedostatno definirano stanje stana ili kuće u vlasništvu a koja nije pogodna za stanovanje. Analizom zaprimljenih i odobrenih zahtjeva utvrđeno je da je 66,3% zahtjeva realizirano u najrazvijenijim jedinicama lokalne samouprave stoga je potrebna ravnomjernija raspodjela subvencija kredita ovisno o indeksu razvijenosti grada ili općine u kojoj se nalazi subvencionirani stan ili kuća. Također se tijekom provedbe predmetnog zakona pokazao nedostatnim postojeći popis potrebne dokumentacije koju je potrebno priložiti za kupnju stana ili kuće odnosno gradnju kuće.

Stoga se predloženim izmjenama i dopunama zakona :

  • utvrđuje novi rok do 31. prosinca 2020. godine u kojem Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) objavljuje javne pozive za svaku kalendarsku godinu;
  • jasnije se definira stanje stana ili kuće koja je u vlasništvu podnositelja zahtjeva ili njegovog bračnog ili izvanbračnog druga, životnog partnera ili neformalnog životnog partnera, a koja nije pogodna za stanovanje;
  • jasnije se definira dokumentacija priložena zahtjevu za kupnju stana ili kuće odnosno dokumentacija priložena zahtjevu za gradnju kuće;
  • uređuje se subvencioniranje kredita koje građani uzimaju od kreditnih institucija za kupnju stana ili kuće, odnosno gradnje kuće, na način da se u razdoblju od pet godina subvencionira dio mjesečnih obroka ili anuiteta ovisno o stupnju razvijenosti grada ili općine u kojoj se predmetni stan ili kuća nalaze – definira se 8 skupina u kojoj se nalazi grad ili općina prema indeksu razvijenosti (sukladno Odluci o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti  „Narodne novine“ broj  132/17. )
  • subvencije se kreću se od 30 do 51% i to:
  • Skupina I             51% mjesečnog obroka ili anuiteta
  • Skupina II 48% mjesečnog obroka ili anuiteta
  • Skupina III 45% mjesečnog obroka ili anuiteta
  • Skupina IV 42% mjesečnog obroka ili anuiteta
  • Skupina V 39% mjesečnog obroka ili anuiteta
  • Skupina VI 36% mjesečnog obroka ili anuiteta
  • Skupina VII 33% mjesečnog obroka ili anuiteta
  • Skupina VIII 30% mjesečnog obroka ili anuiteta“.

uređuje se dodatno subvencioniranje kredita za dvije godine u slučaju da je podnositelj zahtjeva ili član njegova obiteljskog domaćinstva utvrđenog invaliditeta većeg od 50% tjelesnog oštećenja, odnosno za svako živorođeno, odnosno usvojeno dijete u razdoblju subvencioniranja kredita.

Uvjeti subvencioniranja:

Zahtjev za subvencioniranje stambenih kredita moći će podnijeti građani s prebivalištem na području Republike Hrvatske koji ispunjavaju uvjete za dobivanje stambenog kredita koje utvrđuje kreditna institucija (banka), koji nisu stariji od 45 godina te koji, odnosno čiji bračni ili izvanbračni drug, životni partner ili neformalni životni partner, u vlasništvu nema stan, odnosno kuću ili koji u vlasništvu ima samo jedan stan ili kuću koju prodaje radi kupnje većeg stana ili kuće, odnosno gradnje kuće zbog potreba vlastitog stanovanja.

Ovaj zakon ima i demografsku mjeru jer se dodatno produžuje rok subvencioniranja kredita za dvije godine za svako živorođeno, odnosno usvojeno dijete u razdoblju subvencioniranja kredita. Također, u slučaju da je podnositelj zahtjeva ili član njegova obiteljskog domaćinstva utvrđenog invaliditeta većeg od 50% tjelesnog oštećenja dodatno se produžuje rok subvencioniranja kredita za dvije godine.

Subvencioniranje kredita odobravat će se za kupnju stana ili kuće, odnosno gradnju kuće do najviše 1.500,00 eura po metru kvadratnom u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem deviznom tečaju Hrvatske narodne banke, odnosno do najvišeg iznosa kredita od 100.000,00 eura u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem deviznom tečaju Hrvatske narodne banke na dan isplate kredita i čiji rok otplate ne smije biti kraći od 15 godina.

Do sada je provedbom Zakona o subvencioniranju stambenih kredita prema objavljenom javnom pozivu realizirano i odobreno 2.321 zahtjeva za subvencioniranje kredita, a za što je Republika Hrvatska putem subvencija osigurala za 2017. godinu 17,5 milijuna kuna, za 2018. godinu 42 milijuna kuna, s projekcijom za 2019. i 2020. godinu od 35 milijuna kuna. Također, 41 zahtjeva je odbijeno a njih 37 je odustalo od podnesenog zahtjeva.

Dosadašnjom analizom utvrđeni su i ovi podaci:

  • rođeno : 153 djece (od čega 7 para blizanaca)
  • prosječna životna dob korisnika kredita : 33 godine
  • prosječna površina stana : 92,85 m2
  • prosječna cijena nekretnine po m2 : 987,43 €/m2
  • prosječna cijena nekretnine ukupno : 77.612,83 €
  • prosječni rok otplate kredita : 20 godina
  • prosječna nominalna kamatna stopa : 3,27 %
  • prosječna efektivna kamatna stopa : 3,43 %
  • prosječan subvencionirani anuitet : 1.473,39 kn ili 195.32 €