Kreće opremanje 73 Škole za život – od laboratorija za fiziku do glazbenih instrumenata
Ministarstvo znanosti i obrazovanja osiguralo je 13,5 milijuna kuna za opremanje 73 eksperimentalne škole. Školama je na raspolaganju iznos od 100 000 do 250 000 kuna ovisno o ukupnom broju učenika pojedine škole prijavljene u eksperimentalni program Škola za život koji na jesen kreće u hrvatskim školama.
„Iako gradovi i županije, kao osnivači škola, imaju puno važniju ulogu u opremanju škola, tim u Ministarstvu osigurao je budžet za opremanje Škola za život iz EU fondova kako bi osigurali jednake prilike svim učenicima u eksperimentalnoj fazi kurikularne reforme.“ – kazala je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak
Ministarstvo će školama poslati katalog s više od 1000 artikala, a škole same odabiru što žele u okviru svog financijskog limita. Škole mogu nabaviti artikle u vrijednosti od 1 do čak 100 000 kuna kolika je prosječna cijena višenamjenske sprave za vježbanje na otvorenom. Ponuda artikala je različita – od magneta, preko ampermetra, bicikla, pribora za nastavu fizike, sve do meteorološke stanice, glazbenih instrumenata i peći za keramiku. Katalog je formiran prema prijedlozima iz škola, a po prvi put škole same mogu odabrati upravo onu opremu koja njima treba. Prijedlozi škola su raznovrsni i pokazuju promišljanje o razvoju različitih kompetencija učenika od prirodoslovnih preko čitalačkih do digitalnih i socijalnih. Na taj način potiče se autonomija škola te omogućava kvalitetno podizanje standarda škole u onim područjima za koje škole procjenjuju da im je to potrebno.
Željene artikle iz kataloga škole mogu odabrati do 26. lipnja, a nakon toga slijedi javna nabava. Navedeno je sufinancirano iz Europskog socijalnog fonda. Podsjetimo, za kurikularnu reformu, uključujući državni proračun, EU fondove i podršku Europske komisije, Ministarstvo znanosti i obrazovanja po prvi put ima osigurano ukupno više od 200 milijuna kuna. Cilj je svim školama osigurati jednake mogućnosti za reformu obrazovanja.
Riječ je o najvećem ulaganju u znanstvenu infrastrukturu i opremu u posljednjih deset godina.
Ovim značajnim ulaganjima obnovit će se zastarjela infrastruktura te će se dvadesetak znanstvenih organizacija opremiti suvremenom znanstveno-istraživačkom opremom koja će omogućiti značajan iskorak u istraživanjima, atraktivnosti za mlade istraživače te veću mogućnost suradnje s inozemnim istraživačima, kao i gospodarskim sektorom koji će moći koristiti suvremenu opremu i pripadajuće usluge znanstvenoga sektora.
Poziv za dodjelu bespovratnih sredstava raspisan je 8. svibnja 2017. godine u ukupnom iznosu od 760.000.000 kuna, a maksimalna vrijednost po projektu koji se odnosi na građenje i opremanje iznosi 266.000.000 kuna.
Poziv je sufinanciran iz Europskog fonda za regionalni razvoj, u sklopu „Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.“, Prioritetne osi 1. Jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija i Specifičnog cilja 1a1 Povećana sposobnost sektora istraživanja i razvoja (IRI) za obavljanje istraživanja vrhunske kvalitete i zadovoljenje potreba gospodarstva.
Ovim su Pozivom dozvoljena ulaganja u izgradnju nove i adaptaciju postojeće infrastrukture te nabavu nove znanstveno-istraživačke opreme.
Iako je prvotno Ministarstvo znanosti i obrazovanja imalo na raspolaganju za ovaj Poziv 760 milijuna kuna, odlučeno je da će zbog važnosti istraživačke infrastrukture u našoj zemlji, biti osigurano dodatnih 232 milijuna što u konačnici čini iznos od 992 milijuna kuna.
Za financiranje su odobrena 22 projekta. Na sjednici Vlade u Splitu početkom svibnja potpisana su prva dva ugovora, vrijednosti 165 milijuna kuna, 28. svibnja potpisano je 17 ugovora ukupne vrijednosti od 700 milijuna kuna. U vrlo skorom roku očekuje se potpisivanje ugovora za još 3 projekta čime se dolazi do iznosa od 992 milijuna kuna.
U nastavku dostavljamo sažetke za navedenih 17 projekata:
1) Opremanje poluindustrijskog praktikuma za razvoj novih prehrambenih tehnologija, Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu
Projektom vrijednim 8.250.550,00 kn planira se:
rekonstrukcija postojećeg prostora kako bi se zadovoljili uvjeti za prihvat sofisticirane opreme;
nabavka nove opreme i instaliranje procesne i analitičke opreme;
opremanje Središta za razvoj inovativnih tehnika procesiranja hrane;
organizacijska reforma
2) Centar za primijenjenu bioantropologiju, Institut za antropologiju
Projektom vrijednim 26.472.966,86 kn planira se:
rekonstrukcija dijela postojeće zgrade
opremanje centra za primijenjenu bioantropologiju novom naprednom znanstveno – istraživačkom opremom
nabava IT opreme koja će omogućiti sigurno pohranjivanje baza podataka i rezultata istraživanja, te povezivanje s bazama drugih znanstveno – istraživačkih institucija, bazama vezanim uz biomedicine u EU i šire (e – infrastruktura)
organizacijska reforma Instituta kroz primjenu novog plana istraživanja, te plana upravljanja Centrom i Institutom, a kako bi se postigla koncentracija IRI opreme i infrastrukture, te stvorio učinkovitiji znanstveno – istraživački sustav. Organizacijska reforma podrazumijeva restrukturiranje postojećih ustrojstvenih/funkcionalnih jedinica Instituta na način da će se u okviru Centra ustrojiti 4 nova laboratorijska kompleksa: 1. Laboratorij za molekularnu antropologiju, 2. Laboratorij za evolucijsku antropologiju i bioarheologiju, 3. Laboratorij za kemijsku analitiku, 4. Laboratorij za mikrobnu ekologiju
3) Centar za sigurnost i kvalitetu hrane,Nastavni zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar
Projektom vrijednim 61.303.629,00 kn planira se:
adaptacija postojeće zgrade u kojoj će biti smješten Centar za sigurnost i kvalitetu hrane, te dogradnja i adaptacija spojnog hodnika s matičnom zgradom Zavoda, uz elemente energetske učinkovitosti
opremanje Centra za sigurnost i kvalitetu hrane novom sofisticiranom znanstveno-istraživačkom
nabavka ICT opreme koja će omogućiti sigurno pohranjivanje baza podataka i rezultata istraživanja, te povezivanje s bazama drugih znanstveno-istraživačkim institucijama, bazama vezanim uz sigurnost hrane u EU i šire (e-infrastruktura)
organizacijska reforma Zavoda kroz primjenu novog plana istraživanja, te plana upravljanja Centrom i Zavodom, a kako bi se postigla koncentracija IRI opreme i infrastrukture, te stvorio učinkovitiji znanstveno-istraživački sustav
4) Istraživačko edukacijski Centar za zdravstvenu i medicinsku ekologiju i zaštitu od zračenja, Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada
5) Regionalni centar izvrsnosti za robotske tehnologije, Fakultet strojarstva i brodogradnje
Projektom vrijednim 36.994.416,32 kn planira se:
prenamjena neiskorištenog prostora u vlasništvu FSB-a površine 740 m2
nabava i instalacija opreme s ciljem opremanja i osnivanja Centra. Oprema uključuje 4 robotske stanice za obuku, robotske stanice za zavarivanje, robotske stanice s tračnim sustavom, robotske stanice za sklapanje, istraživačke robotske stanice, računalne učionice i operacijske sale za testiranje robota u medicini (biti će opremljena u suradnji s neurokirurzima iz Kliničke bolnice Dubrava)
organizacijska reforma
6) Centar održivog razvoja, Međimursko veleučilište u Čakovcu
Projektom vrijednim 10.828.867,07 kn planira se:
rekonstrukcija stare građevine i adaptacija prostora
nabava opreme uključuje opremanje 6 laboratorijskih prostorija svom potrebnom opremom, od namještaja do opreme koja je potrebna za izvođenje istraživanja
organizacijska reforma
7) Kriogeni centar Instituta za fiziku (KaCIF), Institut za fiziku
Projektom vrijednim 39.558.639,75 kn planira se:
adaptacija prostora
nabava opreme (ukapljivač helija) i dodatna oprema kojom će se povećati kapacitet skladištenja helija u plinovitom i tekućem stanju kao i nabava opreme za provođenje istraživanja u kriogeničkom području temperatura najvišeg svjetskog mjeriteljskog standarda
organizacijska reforma
8) CeNIKS – centar za napredna istraživanja kompleksnih sustava, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
Projektom vrijednim 57.806.124,58 kn planira se:
opremanje znanstveno-istraživačkom i popratnom opremom
organizacijska reforma
9) Modernizacija i proširenje znanstveno-istraživačke djelatnosti Kliničkog zavoda za kemiju pri KBC Sestre milosrdnice, Klinički bolnički centar ”Sestre milosrdnice”
Projektom vrijednim 21.341.122,55 kn planira se:
rekonstrukcija stare građevine, adaptacija i prilagodba prostorije Zavoda za postavljanje sofisticirane opreme
nabava opreme (opremanje prostora KBC-a sofisticiranom opremom)
organizacijska reforma
10) Istraživanje i dijagnostika malignih, infektivnih i rijetkih metaboličkih bolesti temeljena na MALDI TOF tehnolgiji, Klinički bolnički centar Osijek
Projektom vrijednim 16.129.024,22 kn planira se:
adaptacija dvije prostorije Odjela za kliničku kemiju
nabava opreme (maseni mikroskopi i MALDI TOF/TOF maseni spektrometar; mikrotom/kriostat, tekućinski kromatograf, kabinet s laminarnim protokom zraka)
organizacijska reforma
11) Centar izvrsnosti u kemiji (CIuK), Kemijski odsjek PMF-a Sveučilišta u Zagrebu
Projektom vrijednim 71.620.005,91 kn planira se:
adaptacija prostora (električarski radovi)
nabava opreme
organizacijska reforma
12) Opremanje regionalnog centra za laboratorijska istraživanja u hidromehanici, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb
Projektom vrijednim 7.029.328,12 kn planira se:
adaptacija prostora (Laboratorij za eksperimentalnu hidromehaniku broda i Laboratorij za numeričku hidromehaniku plovnih objekata)
opremanje postojećeg (novoizgrađenog i neopremljenog) bazena cjelovitim sustavom za povlačenje modela bazenom te generatorom pravilnih i nepravilnih valova
opremanje bazena sustavom za bez kontaktno mjerenje svih stupnjeva slobode gibanja tijela u bazenu
instalacija i kalibriranje istraživačke opreme za modelska ispitivanja
organizacijska reforma
13) VIRTULAB – Integrirani laboratorij za primarne i sekundarne sirovine, Rudarsko geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Projektom vrijednim 11.499.539,00 kn planira se:
nabava opreme
organizacijska reforma
14) Modernizacija infrastrukture Znanstveno-istraživačkog centra za tekstil (MI-TSRC), Tekstilno-tehnološki fakultet u Zagrebu
Projektom vrijednim 10.642.529,44 kn planira se:
obnova objekta i prilagodba prostora
nabava opreme
organizacijska reforma
15) Tehnološko inovacijski centar Virovitica, Virovitičko-podravska županija
Projektom vrijednim 17.559.424,21 kn planira se:
izgradnja istraživačke infrastrukture
nabava istraživačke opreme
organizacijska reforma
16) Razvojno-edukacijski centar za metalsku industriju – Metalska jezgra, Međimurska županija
Projektom vrijednim 31.290.223,12 kn planira se:
rekonstrukcija stare građevine
nabava opreme
nadzor radova
osnivanje istraživačke ustanove
17) Atrij znanja, Veleučilište u Karlovcu
Projektom vrijednim 37.837.729,07kn planira se:
rekonstrukcija zgrade Veleučilišta u Karlovcu
adaptacija prostora
nabava i stavljanje u funkciju opreme
organizacijska reforma
Gradska organizacija HNS-a Grada Zagreba organizirala je tribinu „Kako visoko obrazovanje i znanost staviti u funkciju rasta gospodarstva?“, a gošća predavačica bila je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, dok je razgovor i raspravu moderirala Sanja Horvatić, predsjednica Interesnog odbora za odgoj i obrazovanje GO HNS-a Grada Zagreba.
Ministrica Divjak je poručila kako će Hrvatska povećati izdavanja za znanost i obrazovanje, no ono ne treba biti samo iz proračuna, već i iz gospodarstva. U znanost i obrazovanje Hrvatska ulaže oko 0,8 posto BDP-a te dodala kako se nada da bi do 2020. godine razina izdvajanja mogla doseći 1,2 posto BDP-a.
Treba kontinuirano stimulirati gospodarstvo da prepozna znanost, promijeni negativnu percepciju prema kojoj je znanost trošak te pokazati da gospodarstvu da će znanost povećati njegovu snagu i sposobnost, poručila je ministrica Divjak. Pozitivni učinci promjena već se vide i to kroz veće prihode iz europskih fondova, veće zapošljavanja i poboljšanje percepcije unutar znanstvenih institucija poput Europske svemirske agencije i CERN-a. Hrvatska je ugovorila 1,37 milijardi kuna iz europskih fondova, a do kraja godine taj će iznos narasti na tri milijarde kuna, a zanimljiv je podatak da je u razdoblju od 30 mjeseci prije mandata ministrice Divjak, hrvatska znanost ugovorila tek 400 milijuna kuna.
Hrvatska sveučilišta na međunarodnim ljestvicama ne stoje dobro, a razlog tome nisu samo niska izdvajanja za znanost, no veće promjene ne bi bilo ni kada bi se izdvajanja znatno povećala. To će dogoditi tek kad ona promijene način rada, prije svega, kad povećaju efikasnost sveučilišta, ocijenila je ministrica.
Sadašnji je sustav pun komplikacija i administrativnih prepreka, zaključila je Divjak te dodala da se zato mijenjaju Zakon o znanosti i visokom obrazovanju i Zakon o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju.
Na kraju se ministrica Divjak zahvalila je HNS-u što je omogućio veću vidljivost politike obrazovanja i znanosti te što je omogućio nestranačkom timu ljudi da vodi politiku znanosti i visokog obrazovanja.
Predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak nastavio je s obilaskom županijskih organizacija stranke te je danas posjetio Varaždin, gdje je govorio o reformama, političkoj situaciji u Varaždinskoj županiji i o položaju mladih, njihovim problemima te kako ih riješiti.
„Da, mi moramo upozoravati na župane poput Čačića, koji sami za sebe kažu da nije potrebno raditi više od 15 minuta na dan, koji su u svojom mandatu isporučili gotovo ništa, ali upravo u suradnji s mladima nužno je nametnuti jednu novu, drugačiju politiku od one kakvu vodi Čačić – pristojnu politiku i politiku suradnje“, poručio je Vrdoljak.
Predsjednik HNS Ivan Vrdoljak istaknuo je da je stranka kao partner u Vladi, svoje reformske procese za koje je preuzela odgovornost, najvećim dijelom usmjerila na mlade i našu budućnost. Kao primjer naveo je reformu obrazovanja koju predvodi ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak te projekt subvencioniranih kredita za stanove, koje je osigurao potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornog uređenja Predrag Štromar.
„ U Varaždinu živi više od 12 tisuća mladih ljudi od 20 do 40 godina. A naš potpredsjednik Vlade RH Predrag Štromar i ove će jeseni omogućiti pomoć mladima i mladim obiteljima da dođu do svoje prve nekretnine. Stanovnicama gradova i općina u Varaždinskoj županiji država će pokriti 30 do 51 posto rate i to još na dulji rok – ukupno pet godina. Mladi mogu planirati obitelj pa se po novorođenom djetetu potpora korisnicima kredita produljuje za još dvije godine. Do sada se u obiteljima, koje su korisnici tih kredita rodilo više od 150 beba“, rekao je Vrdoljak.
Predsjednik ŽO HNS-a Varaždinske županije Alen Leverić rekao je kako su mladi fokus djelovanja HNS-a u županiji, a u prilog tome idu i brojni projekti koje dolaze iz općina i gradova gdje je HNS na vlasti.
„HNS ima deset načelnika i gradonačelnika u Varaždinskoj županiji, od kojih je jedan bio nominiran i u Financial Timesu. Naime, grad Ivanec je na međunarodnom natječaju Cities and Regions of The Future 2016./2017. došao na čelno mjesto liste top 10 malih gradova u Europi. I tako bi mogli nabrajati za svaki grad ili općinu posebno. To je snaga HNS-a, radimo za bolji život naših sugrađana“, rekao je Leverić.
U službenom posjetu Međimurskoj županiji, danas je boravila ministrica znanosti i obrazovanja RH, prof. dr.sc Blaženka Divjak. Tom prigodom susrela se sa svojim domaćinom, županom Međimurske županije Matijom Posavcem s kojim je održala radni sastanak. Potom je ministrica Divjak nazočila svečanosti povodom 10. godina rada Međimurskog veleučilišta te otvorila novoizgrađeni Studentski dom u Čakovcu.
Na radnom sastanku u Međimurskoj županiji, ministrica Divjak je upoznata sa projektima u obrazovanju gdje je župan Posavec spomenuo kako prema službenim podacima ministarstva financija, Međimurska županija iz svog proračuna izdvaja najviše sredstva za obrazovanje. Kako je istaknuo Posavec, u ovom trenutku je i dalje Međimurje, jedino u Hrvatskoj po potpuno pokrivenom financiranju udžbenika za učenike osnovnih škola, prijevoza za učenike osnovnih i srednjih škola, financiranje osobnih asistenata u vrtićima i školama, a istaknuti su i projekti jednokratne potpore studentima, sustav učeničkih kredita, kao i projekti financirani iz EU fondova, poput financiranja obroka u školama te rada sa darovitim učenicima i njihovim mentorima.
Od kapitalnih investicija, župan je spomenuo skori završetak izgradnje školskih dvorana u Orehovici, Draškovcu, Goričanu i Strahonincu. Međimurska županija iz europskih fondova povukla je značajna sredstva za adaptaciju Ekonomske i trgovačke škole, radionica Tehničke škole, Graditeljske škole, Učeničkog doma, osnovnih škola u Selnici, Šenkovcu i Gornjem Kraljevcu, a u tijeku je i evaluacija kandidiranih projekta adaptacije škola u Donjoj Dubravi, Hodošanu i Goričanu.
Razgovaralo se i o pripremi projektne dokumentacije za Centar kompetencije, izgradnji Područne škole u Trnovcu te očekivanju natječaja za prijavu izgradnje dvorana u Vratišincu, Svetoj Mariji, Svetom Martinu i Gornjem Mihaljevcu.
Teme razgovora sa ministricom Divjak, bila su i dva velika kapitalna projekta, izgradnja OŠ Pribislavec, za što je u proračunu Ministarstva osigurano 12 milijuna kuna te bi se već idući tjedan trebao raspisati natječaj za izvođače radova, ali i o izgradnji Centra za odgoj i obrazovanje u Čakovcu koji bi se trebao izgraditi u naredne dvije godine.
Jedan od najvećih projekata u obrazovanju, kako ističe župan Posavec je projekt Metalske jezgre koji je prošao sve evaluacijske korake te se pripremaju ugovori čijim potpisom će Međimurska županija dobiti bespovratnih 31 milijun kuna iz fondova EU, kako bi formirala, izgradila i opremila obrazovnu, istraživačku i poduzetničku potpornu instituciju koja će dati doprinos podizanju konkurentnosti gospodarstva Međimurja i značiti iskorak u području znanstveno istraživačkog rada.
Tema sastanka bilo je i uvođenje eksperimentalnog programa u tri škole, koje će biti opremljene digitalnom opremom te prilagođavanje upisnih kvota potrebama tržištu rada.
Ministrica znanosti i obrazovanja prof.dr.sc. Blaženka Divjak, izrazivši zadovoljstvo širokim spektrom tema, pohvalila je Međimursku županiju kao ogledni primjer pristupa obrazovanju, stvaranju škola za život te je obećala svaku podršku svim nastojanjima programskog, kadrovskog i infrastrukturnog ulaganja u obrazovne institucije.
Čestitavši 10 godina Međimurskom veleučilištu, ministrica Divjak, istaknula je važnost postojanja ove visoko školske ustanove, te je sudjelovala u podjeli nagrada najuspješnijim studentima i pojedincima, te podjeli uvjerenja turističkim vodičima.
Projektom „Uključivo studiranje“ izgrađen je novi studentski doma, vrijedan 10 milijuna kuna, a od čega je 85% su bespovratna sredstva iz fondova EU, a dok je preostalih 15% osiguralo Ministarstvo.
Studentski dom, površine je 1000m², kapaciteta 27 soba sa 39 smještajnih jedinica, prilagođen za osobe s invaliditetom. U sklopu doma je restoran, studentski kafić, sportska prostorija, knjižnica, skriptarnica i pisarnica sa svom potrebnom opremom, te će u prvom redu biti namijenjen za studente izvan Županije i studente slabijeg imovinskog stanja.
Studentski dom su svečanim rezanjem vrpce, uz ministricu Divjak, otvorile dekanica MEV-a Nevenka Breslauer i predsjednica studentskog zbora Tihana Miri.
Dekanica Breslauer, istaknula je kako je Odlukom Vlade osnovano Međimursko veleučilište koje danas broji više od 1000 studenata na stručnim studijima računarstva, održivog razvoja, menadžmenta sporta i turizma. „Prije nekoliko godina krenuli smo sa cjeloživotnim obrazovanjem za turističke vodiče i voditelje poslovnica, aktivni smo u Erasmus projektima, organizaciji međunarodnih konferencija te brojnim humanitarnim aktivnostima u koje se uključuju naši studenti“, rekla je Nevenka Breslauer.
Rođendanskoj proslavi Međimurskog veleučilišta i otvorenju Studentskog doma nazočili su brojni predstavnici drugih visokoobrazovnih institucija iz cijele Hrvatske, saborski zastupnici, načelnici, predstavnici Ministarstva, SAFU-a te bivši i sadašnji članovi Upravnih vijeća.
Poštovane ravnateljice i ravnatelji,
važan ste dio našeg projekta eksperimentalne provedbe kurikularne reforme Škola za život i za početak Vam želim čestitati na izboru i zahvaliti na motiviranosti i spremnosti na promjenu.
Zajedno idemo u veliki iskorak i moja ključna poruka je da u reformi nećete biti sami. Svaka reforma uspijeva ili pada u učionici i zato je na meni, mom timu, zaposlenicima Ministarstva i nadležnih agencija da vam kroz cijelo putovanje budemo podrška.
Profesionalni razvoj odgojno-obrazovnih djelatnika eksperimentalnih škola planiran je u tri oblika: uživo, online i savjetničkim posjetima.
Edukacije su započele webinarima već prošle godine, od ishoda učenja, preko upravljanja strukovnim školama pa sve do online usavršavanja za učitelje i nastavnike Informatike.
Online usavršavanje kontinuirano će se provoditi tijekom cijele 2018. stvarajući središnje mjesto gdje učitelji mogu naučiti nešto novo, komunicirati i surađivati s kolegama te zajednički osmišljavati aktivnosti za provedbu novih kurikuluma. Za učitelje, nastavnike, stručne suradnike i ravnatelje škola koje će provoditi eksperimentalni program online edukacija započet će 9. travnja 2018. i biti najprije organizirana u pet online okruženja: razredna nastava, predmetna nastava, srednja škola, ravnatelji te stručni suradnici.
Za sve navedeno poslat ćemo vam detaljnije informacije i poveznice tijekom sljedećih dana.
Uz usavršavanje će biti dostupni i metodički priručnici u obliku otvorenih, digitalnih obrazovnih sadržaja, a svrha im je olakšati prelazak iz tradicionalnog modela nastavnih programa sa sadržajima na nove kurikulume s ishodima učenja. Metodički priručnici sadržavat će prijedloge aktivnosti, metode vrednovanja te različite ideje i savjete kako realizirati ishode učenja iz kurikuluma.
Svaku školu posjetit ćemo najmanje četiri puta, organizirajući savjetničke posjete tijekom kojih će savjetnički timovi pružati podršku razvoju vaše ustanove, pomoći u rješavanju dilema, a isti timovi bit će vam na raspolaganju online i tijekom cijele provedbe. Svaki dionik eksperimentalnog programa imat će našu podršku i osigurane sve potrebne uvjete za razvoj i kao što sam već naglasila nitko neće biti ostavljen sam.
Praćenje i evaluaciju eksperimentalnoga programa provodit će posebna radna skupina u kojoj su i stručnjaci za školsku psihologiju, a za provođenje eksperimentalnoga programa „Škola za život“ najodgovornije je Ministarstvo znanosti i obrazovanja koje priprema i organizira sve potrebne aktivnosti. Svi poslovi će se raditi u suradnji s drugim dionicima, poput agencija iz sustava odgoja i obrazovanja (AZOO, ASOO, NCVVO, AMPEU, CARNET).
Pred nama je iznimno zahtjevan proces, ali ujedno i prilika da konačno uvedemo prijeko potrebne promjene u hrvatske škole čije hitno uvođenje podržava više od 75% roditelja.
Hvala vam što dajete konkretnu potporu obrazovnoj reformi i aktivno sudjelujete u njezinu ostvarivanju. Trenutak za promjene ne postoji sam po sebi – mi ga zajedno stvaramo i zato sam neke osnovne ideje htjela osobno podijeliti s vama.
Vidimo se uskoro!
Vaša ministrica, Blaženka Divjak
Što dobivaju škole koje sudjeluju u eksperimentalnom programu
A i B skupina
A – škole odabrane za sudjelovanje u eksperimentalnom programu
B – sve ostale škole koje su se prijavile za eksperimentalni program
Škola (A)
Novi eksperimentalni kurikulumi
Novi nastavni materijali (uključujući i digitalne)
Stručno usavršavanje
Opremanje škola
ono što pojedina škola treba: sportski rekviziti, kemijski i fizikalni laboratorij, tehnička oprema, glazbeni instrumentarij, informatička oprema
besplatni pristup internetu te tableti za učenike i tableti ili prijenosna računala za učitelje i nastavnike – podrška svih telekomunikacijskih tvrtki
promjene okruženja za učenje
Stvaranje poticajnog okruženja za sve (A i B)
Nema dodatnog financijskog opterećenja za škole
Ravnatelji (A i B)
Podrška u organizacijskim procesima
Profesionalni razvoj i podizanje kompetencija
Povezivanje u timove
Podrška u provedbi eksperimentalnog programa
Prepoznatljivost škole, poticanje izvrsnosti
Roditelji (A)
Radionice i predavanja kako bi bili informirani o tijeku eksperimentalnog programa i bili njegovi aktivni sudionici (A i B)
Uključivanje u aktivnosti eksperimentalnog programa
Nema dodatnog financijskog opterećenja za roditelje
Učitelji i nastavnici (A i B)
Priprema
Podrška
Savjetnički posjeti, supervizija
Kontinuiran suradnja
Opremanje (A)
B skupina škola
stručno usavršavanje
promjene metoda poučavanja i metoda vrednovanja
primjene međupredmetnih tema
uključivane u online mreže podrške i umrežavanje škola
digitalni obrazovni sadržaji i metodički priručnici
Pripremanje učitelja, stručnih suradnika i ravnatelja (A i B)
Profesionalni razvoj učitelja, stručnih suradnika i ravnatelja
uživo
zajednički stručni skup za sve djelatnike eksperimentalnih škola
državni stručni skup za voditelje ŽSV Informatike
stručni skupovi na županijskoj razini za učitelje i nastavnike svih predmeta
državni stručni skupovi za predmete, međupredmetne teme, stručne suradnike, ravnatelje
online
posebno osmišljeno virtualno okruženje za učenje komunikaciju i suradnju
po predmetima, razredima, vrstama škola
interaktivni sadržaji i zadaci za kontinuirano, višemjesečno usavršavanje
potvrde s navedenim temama, ishodima i trajanjem
umrežavanje učitelja i škola
dijeljenje primjera dobre prakse i stvaranje zbirke aktivnosti i sadržaja
Savjetodavna podrška školama
najmanje 4 posjete svakoj eksperimentalnoj škole
rad u malim skupinama
supervizijska podrška i kritički prijatelji
na raspolaganju svim eksperimentalnim školama i u online okruženju
podršku pružaju članovi mentorske skupine, radnih skupina te agencija
Višegodišnji plan profesionalnog razvoja i promjena dosadašnjeg načina stručnog osposobljavanja:
Eksperimentalni program Škola za život
Umrežavanje učitelja, umrežavanje škola
online – po predmetima i razredima
uživo – županijska i regionalna razina
dijeljenje primjera dobre prakse
dijeljenje i uspoređivanje aktivnosti, sadržaja, metoda poučavanja i vrednovanje
zajednica učenja – svi polaznici su ujedno i mentori/stručnjaci
Metodički priručnici za primjenu novog kurikuluma
svi predmeti 1., 5. i 7. r OŠ i 1. r SŠ
Međupredmetne teme i okviri
kako osmisliti aktivnosti i sadržaje za realizaciju ishoda iz kurikuluma
kako povezati ishode iz predmetnih i međupredmetnih kurikuluma
kako vrednovati usvojenost ishoda
primjene metoda vrednovanja za učenje i vrednovanja kao učenje
vršnjačko vrednovanje i samovrednovanje
suradnja s kolegama u planiranju i provedbi kurikuluma
u digitalnom obliku tako da ga učitelji mogu sami mijenjati i nadopunjavati te stvarati suradnički
na izradi sudjeluju članovi radnih skupina koje su pripremile kurikulume
Program Europske komisije tehničke podrške strukturnim promjenama;
mentorska radna skupina zajedno s europskim stručnjacima (20 mentora + domaći i strani stručnjaci)
stvaranje plana kontinuiranog profesionalnog razvoja,
izrada potrebnih obrazovnih sadržaja te provođenje edukacije
priprema referentnog modela za uspješnu primjenu kurikularne reforme u svim školama
vrednovanje materijala, alata, postupaka i preporuka
praćenje i evaluacija eksperimentalne provedbe
Što sve mijenjamo u eksperimentalnom programu „Škola za život“
Škola za život
Podrška resornih agencija:
AZOO i ASOO savjetodavna uloga u pripremi i provedbi, sudjelovanje savjetnika u stručnom usavršavanju; usklađivanje projekata
AMPEU savjetodavna uloga informiranja o međunarodnim mogućnostima i primjerima dobre prakse, povezivanje s relevantnim međunarodnim stručnjacima
CARNET savjetodavna uloga o tehničkoj realizaciji, standardima otvorenih sadržaja, modelima edukacije, usklađivanje s aktivnostima i rezultatima projekta e-Škole
NCVVO savjetodavna uloga o načinima i metodama vrednovanja, uporabi online baza za vrednovanje; usklađivanje projekata, praćenje i evaluacija eksperimentalnog programa
Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak i pomoćnica ministrice Lidija Kralj predstavile su u ponedjeljak rezultate Javnog poziva školama za podnošenje zahtjeva za izvođenje eksperimentalnoga programa “Škola za život”. Interes za eksperimentalni program nadmašio je sva očekivanja, s obzirom na to da je u Ministarstvo stiglo tri puta više prijava od očekivanog. Na program su se prijavile 143 matične i 231 područna osnovna škola te 72 srednje škole. S obzirom na količinu pristiglih prijava, do kraja tjedna će se odlučiti koje su škole izabrane za provedbu programa.
“Maksimalno smo htjeli uključiti u puni eksperimentalni program 50 osnovnih i 30 srednjih škola. To su bili naši okviri, a dobili smo triput više prijava i sad je slatka briga kako od svih tih prijava, koje su kvalitetne, izabrati 70-ak škola koje ulaze u puni obim eksperimentalnog programa“, izjavila je ministrica Divjak.
Ministrica je još jednom istaknula na nužnosti uvođenja škola u 21. stoljeće tako da učenici budu konkurentni svojim kolegama u EU, ali i globalno. Ovoliki odaziv škola iz svih krajeva Hrvatske, jasan je pokazatelj želja za osuvremenjivanjem i razvojem sustava obrazovanja.
“Razlog za zadovoljstvo je da iz svake županije imamo prijavljene i osnovne i srednje škole, da možemo ispuniti uvjet da iz svake županije imamo barem jednu školu. Eksperimentalni program će se provoditi u 1. i 5. razredu osnovnih škola u svim predmetima, a u 7. će se razredu dodati još predmeti biologije, kemije i fizike. U srednjim školama će se provoditi u 1. razredu gimnazije u svim predmetima, te u 1. razredu četverogodišnjih strukovnih škola u obrazovnim predmetima”, pojasnila je ministrica.
Ministarstvo ulazi u fazu posljednjeg poglavlja pripreme kurikularne reforme koja dolazi u škole na jesen. Iz Ministarstva računaju da će na jesen u eksperimentalnoj fazi sudjelovati oko 1.300 učitelja i 6.000 učenika, a prilikom odabira škola, Ministarstvo će se voditi načelom ravnomjerne geografske zastupljenosti. Cilj je uključivanje najmanje jedne škole po svakoj županiji koja ima određenu informatičku zrelost.
Za projekt je osigurano 150 milijuna kuna iz tri izvora: državnog proračuna, sredstava europskih socijalnih fondova i izravne pomoći Europske komisije. Cilj eksperimentalnog programa je provjera primjenjivosti novog kurikuluma i oblika metoda rada, kao i novih nastavnih sredstava. Resorna je ministrica još jednog ponovila kako kurikularna reforma znači lakše torbe, rješavanje problema u svijetu tehnologije te školu za život umjesto bubanja činjenica.
Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak i državna tajnica Branka Ramljak predstavile su u srijedu na konferenciji za novinare u multimedijalnoj dvorani MZO-a javni poziv za dostavu projektnih prijedloga“Provedba Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira na razini visokog obrazovanja” u vrijednosti od 100 milijuna kuna. Za taj proces unaprjeđivanja kvalitete obrazovnoga sustava i jačega povezivanja obrazovanja s potrebama tržišta rada Europski socijalni fond (ESF) osigurao je 85 posto novca, a nacionalno sufinanciranje je 15 posto.
“Ministarstvo znanosti i obrazovanja (MZO) osiguralo je 100 milijuna kuna za reformu postojećih ili izradu novih studijskih programa i programa cjeloživotnog učenja sukladno metodologiji Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira (HKO) za zanimanja IV. industrijske revolucije”, istaknula je ministrica Divjak.
Ministrica je objašnjavala o važnostima projektnih prijedloga “za zanimanja IV. industrijske revolucije” osvrnuvši se na predviđanja institucija Europske unije. Prema predviđanjima Europske komisije, čak 65 % djece koja su na početku svog osnovnoškolskog obrazovanja, radit će u zanimanjima koja danas uopće ne postoje, a neupitno je da će budućnost donijeti nove profesije. Kako će čak za 90 % poslova trebati barem neka razina digitalne pismenosti, naše najmlađe naraštaje moramo kroz sustav obrazovanja pripremati za izazove s kojima će se susretati na tržištu rada.
Ministrica je istaknula da se u godišnjem izvješću Europske komisije o provedbi reformi u Republici Hrvatskoj, posebno traži da Hrvatska razvije mehanizme koji će omogućiti usklađivanje potreba tržišta rada i visokog obrazovanja, odnosno studijskih programa i vještina koje se razvijaju u visokom obrazovanju. Podsjetila je na istraživanja u 2017. na globalnoj razini provedenih u 137 zemalja o povezanosti sustava visokog obrazovanja s potrebama poslodavaca. Hrvatska je zauzela 112. mjesto, što jasno pokazuje da naši poslodavci percipiraju da hrvatsko visoko obrazovanje nije usklađeno s kompetencijama koje se traže na tržištu rada. Izvješće je pokazalo kako se gotovo trećina studenata u Hrvatskoj upisanih na visoka učilišta, opredjeljuje za programe ekonomije i prava, što stvara disbalans u svijetu ponude i potražnje radne snage. Ministarstvo je uzelo u obzir sva istraživanja koja daju “ulaz” u ono što će se tražiti na tržištu poslova u budućnosti, kao i potrebe protoka informacija između poslodavaca i studijskih programa. U skladu s navedenim, sadržaj projekata i programa za kojih se dodjeljuju 100 milijuna kuna, povezani su s visokim obrazovanjem kao jednim od četiriju iskazanih ciljeva Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Na novinarsko pitanje koje su to potrebe tržišta u budućnosti, ministrica je odgovorila kako su one trenutačne vidljive na Hrvatskome zavodu za zapošljavanje, ali da se u perspektivi može reći da su to zanimanja iz STEM područja.
Državna tajnica Branka Ramljak objasnila je pravila oko prijavljivanja projekata. Visoka učilišta mogu prijaviti jedan projekt, ali mogu biti partner na više projekata. Projekti će se financirati u iznosu od milijun do četiri milijuna kuna, a trajat će od dvije do tri godine. Ramljak je posvjedočila kako se na tome vrijednome natječaju radilo oko godinu i pol dana te je ocijenila kako ministarstvo time ostvaruje svoju ulogu, jer je zadaća ministarstva i projektno financiranje, uz što jednostavniju i učinkovitiju legislativu za cijelu obrazovnu vertikalu.
Uputila je poziv visokim učilištima da svojim projektima pridonesu usklađivanju s potrebama tržišta rada, što je dio nacionalnog programa reformi, koje je usvojila i hrvatska Vlada. Državna je tajnica u svom izlaganju pozvala i poslodavce da u sinergiji s visokim učilištima pridonesu novim ishodima učenja koji će studentima omogućiti da na kraju školovanja budu konkurentni u poslovnome svijetu, s obzirom na to da se trenutno u odnosu na ostale europske zemlje nalazimo na začelju usklađenosti studijskih programa s potrebama tržišta rada. Izvijestila je da će javni poziv biti otvoren do 4. lipnja ove godine, a info dani bit će održani na visokim učilištima u Splitu, Osijeku, Rijeci i Zagrebu.
Kneza Mislava 8, 10000 Zagreb 
01 4629 111 
01 4629 110 
ured@hns.hr 
