Kurikularna reforma i vezani projekti (2018. –   )
Blaženka Divjak

Ulaskom u Vladu 2017. godine, HNS je napravio presedan u hrvatskoj politici, prepustivši cijelo jedno ministarstvo struci na upravljanje i osiguravši politički okvir da to bude moguće. Na čelo Ministarstva znanosti i obrazovanja došla je nestranačka ministrica Blaženka Divjak koja je, sa svojim timom, u nepune dvije godine napravila niz iskoraka za hrvatsko obrazovanje od kojih se neki mogu svrstati i u povijesne.
Najveći od njih svakako je veliki projekt kurikularne reforme. Nakon utrošene dvije godine, kurikularna reforma po prvi je put u hrvatskoj povijesti ušla u učionice. 2018. godine krenula je eksperimentalna faza kurikularne reforme pod nazivom Škola za život. Taj se program trenutno provodi u 74 škole diljem Hrvatske, a 2019. godine kurikularna reforma ulazi u sve škole. Cilj eksperimentalnog programa je identificirati eventualne nedostatke i propuste te provjeriti kako ono što je zamišljeno funkcionira u praksi.

Cilj kurikularne reforme najbolje oslikava i naziv eksperimentalnog programa Škola za život. Cilj je učenicima omogućiti kvalitetnije, bolje i smislenije obrazovanje te fokus pomaknuti s bubanja činjenica ka primjenjivom znanju bliže svakodnevnom životu, razvoju vještina, kompetencija i sposobnosti rješavanja problema te poticanju kreativnosti, razmišljanja i zaključivanja. To podrazumijeva sustavne i dugotrajne promjene te niz aktivnosti – od izmjene predmetnih kurikuluma, mijenjanja ishoda učenja do promjene načina poučavanja i učenja.
Sustavnim promjenama obrazovnog sustava želi se, naposljetku, učenicima omogućiti kvalitetnije obrazovanje, roditeljima veću uključenost u obrazovanje djece i život škole, jasno iskazana očekivanja, objektivnije vrednovanje, kvalitetnije i češće povratne informacije o postignućima njihove djece, a učiteljima, nastavnicima i ostalim djelatnicima osnaživanje uloge i jačanje profesionalnosti, veću autonomiju u radu, kreativniji rad, smanjenje administrativnih obveza, motiviranije učenike i smanjivanje vanjskih pritisaka.

U nepune dvije godine od dolaska na poziciju ministrice, Blaženka Divjak i njezin tim napravili su izuzetan napredak u tom smjeru. 2017. godine reaktivirano je 350 stručnjaka koji su radili na kurikularnoj reformi, a predmetni kurikulumi dobili su pozitivne međunarodne i domaće recenzije. U proces evaluacije kurikularne reforme uključeni su domaći, ali i međunarodni stručnjaci – od australskih do finskih.
Za provedbu kurikularne reforme, po prvi put je osigurano ukupno više od 200 milijuna kuna i to iz EU fondova, državnog proračuna te potpora Europske komisije. Europska komisija u listopadu 2018. godine i pohvalila kurikularnu reformu, kazavši da su „nakon dugogodišnjih političkih nesuglasica pokrenute ambiciozne reforme“.
U sklopu projekta kurikularne reforme, 2018. godine krenula je najveća edukacija u hrvatskoj povijesti za više od 36.000 učitelja i suradnika u školi, a sve s ciljem kako bi sve bilo spremno za frontalno uvođenje kurikularne reforme u sve škole 2019. godine.

Blaženka Divjak

Toj je edukaciji prethodila edukacija za eksperimentalni program Škola za život za više od 6.700 učiteljica i učitelja koji su dobrovoljno sudjelovali u edukacijama. Cilj edukacija je osuvremeniti znanje učitelja i nastavnika o korištenju modernih načina poučavanja i vrednovanja znanja i vještina, a sve u cilju pripreme za uvođenje kurikularne reforme u sve škole.
Jasan reformski smjer Ministarstva pokazuje i činjenica da je Ministarstvo znanosti i obrazovanja među najvećim proračunskim dobitnicima za 2019. godinu – s rastom proračuna za pola milijarde kuna u odnosu na 2018. godinu.

Prvi rezultati evaluacije eksperimentalnog programa: Škola za život dobila čvrstu četvorku
Krajem prosinca 2018. godine predstavljeni su prvi rezultati evaluacije prvog polugodišta eksperimentalnog programa kurikularne reforme. U evaluaciji su sudjelovali sudionici eksperimentalnog programa – učitelji i nastavnici, učenici, ravnatelji i stručni suradnici.
Škola za život dobila je čvrstu četvorku, a čak 95% ispitanih učitelja i ravnatelja uključenih u reformu zadovoljno je promjenama koje donose predmetni kurikulumi. 96% ravnatelja podržava izvođenje nastave prema eksperimentalnom programu, 86% učenika nastavu vidi kao drugačiju i zanimljiviju nego prije.
Detaljni rezultati analize dostupni su ovdje: https://bit.ly/2AjrJVv

Želite li pratiti najnovije objave? Prijavite se na našu listu.

Osobne podatke obrađujemo u skladu sa zakonom i našom politikom privatnosti

Zatvori