HNS obilazak

HNS je osnovan 13. listopada 1990. godine, a prva predsjednica bila je Savka Dabčević Kučar.

Povijest HNS-a

Hrvatska narodna stranka

Hrvatsko narodnjaštvo rođeno je u drugoj polovici 19. stoljeća, a njegovi idejni i politički utemeljitelji bili su Ivan Mažuranić i Josip Juraj Strossmayer. Narodna stranka je u 19. stoljeću prva u Hrvatskoj zagovarala liberalno-demokratske i građanske vrijednosti i institucije. Istovremeno, zagovarala je snažan nacionalni identitet koji se kroz svijest o vlastitoj povijesti, književnosti i njegovanje narodnog jezika u obrazovanju i javnom životu uspješno odupire germanizaciji. Njeni su utemeljitelji smatrali da hrvatski nacionalni identitet ne smije biti podređen i manje vrijedan, već samouvjeren, ravnopravan i zato otvoren u komunikaciji sa svim ostalim europskim nacionalnim identitetima. To su povijesni korijeni hrvatskog narodnjaštva i politička tradicija na koju se naslanja suvremena Hrvatska narodna stranka koja je osnovana 13. listopada 1990. godine.

Prvom predsjednicom stranke postaje Savka Dabčević-Kučar, a u uže rukovodstvo stranke ulaze Miko Tripalo, Dragutin Haramija, Srećko Bijelić, Krešimir Džeba, Ivica Vrkić, Slavko Meštrović i Radimir Čačić, koji nasljeđuje predsjedničko mjesto u stranci 1994. godine. Sve njih tada je okupila vizija Hrvatske koju HNS do danas beskompromisno zastupa – moderna, građanska država jednakopravnih i zadovoljnih građana.

Nakon izbora 2000. godine HNS sudjeluje u koalicijskoj vladi te vodi najuspješnije ministarstvo. HNS i tadašnji ministar javnih radova, obnove i graditeljstva Radimir Čačić nakon četverogodišnjeg mandata Hrvatskoj u nasljeđe ostavljaju više od 300 kilometara autocesta te tisuće stanova iz programa poticane stanogradnje. Otvaranju autoceste prisustvovala je i Savka Dabčević-Kučar, koja je još 1971. godine upozoravala na nužnost izgradnje cestovne infrastrukture u Hrvatskoj.

  1. godine vodstvo stranke preuzima Vesna Pusić, a za glavnog tajnika stranke izabran je Srećko Ferenčak, koji tu funkciju obnaša do danas. Od tada HNS ostvaruje veliki organizacijski uzlet i postaje po organizacijskoj snazi druga stranka u Hrvatskoj. Pod njezinim vodstvom HNS zagovara beskompromisnu politiku poštivanja ljudskih prava te izgradnju moderne građanske države, članice Europske unije. Principijelnost u zastupanju političkih stavova i sposobnost u preuzimanju odgovornosti i realizaciji projekata HNS-a prepoznali su i birači te stranka na izborima 2003. postiže najbolji rezultat u povijesti i upeterostručuje broj zastupnika u Saboru.
  2. godine održani su i predsjednički izbori na kojima je HNS-ov kandidat Stjepan Mesić izabran za predsjednika Republike. Svojim djelovanjem Stjepan Mesić bitno je promijenio imidž i političku kulturu Hrvatske. Istovremeno, HNS 2001. godine postaje punopravnim članom Stranke europskih liberala (ELDR-a), a Vesna Pusić je potpredsjednica te stranke od 2006. godine.

HNS 2005. pokreće još jedan, dotad jedinstveni proces u Hrvatskoj – ujedinjuje se s LIBROM te dobiva dodatak imenu – liberalni demokrati. 2008. godine vodstvo stranke ponovno preuzima Radimir Čačić, čime stranka u vrijeme nadolazeće gospodarske krize naglašava važnu poziciju kada se govori o pitanjima gospodarskog oporavka i napretka Hrvatske, nudeći hrvatskoj javnosti konkretne i provedive projekte.

Specifičnost HNS-a na koju je stranka posebno ponosna je da su sva tri predsjednika blisko i prijateljski surađivala dajući si međusobnu podršku u izgradnji stranke, ali i usmjeravanju Hrvatske politike ka vrijednostima koje su kao pojedinci i stranka željeli ugraditi u vlastitu zemlju.

Vesna Pusić 2008. godine preuzima funkciju predsjednice HNS-ova Kluba zastupnika usmjeravajući njegov rad odgovornim i politički naprednim inicijativama, kojima zastupnici HNS-a redovito privlače pažnju javnosti. Vesna Pusić izabrana je i za predsjednicu Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s Europskom unijom.

Na parlamentarne izbore 2011. godine HNS je izašao u koaliciji sa SDP-om, IDS-om i HSU-om i osvojio četverogodišnji mandat. U Vladi su bila četiri ministra iz kvote HNS-a – prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić, ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, ministrica kulture Andrea Zlatar Violić i ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak-Taritaš, a u Saboru Klub od 11 saborskih zastupnika na čelu s Miloradom Batinićem.

Izniman uspjeh HNS je zabilježio i na lokalnim izborima, u svibnju 2013. godine, s dobivenih 106 mandata u izvršnoj vlasti. Nakon parlamentarnih izbora u studenom 2015. godine HNS ima Klub od 10 saborskih zastupnika, a predsjednica HNS-a izabrana je za potpredsjednicu Sabora.

U ožujku 2012. godine za predsjednika HNS-a na 11. Izbornom saboru stranke ponovno je izabran Radimir Čačić, dok su za potpredsjednike stranke izabrani Vesna Pusić i Ivan Vrdoljak. Na 12. Izbornom saboru 23. ožujka 2013. za predsjednicu Hrvatske narodne stranke – liberalnih demokrata izabrana je Vesna Pusić. U travnju 2016. godine održan je 13. Sabor HNS-a na kojem je za predsjednika izabran Ivan Vrdoljak. Za zamjenika je izabran Predrag Štromar, a za potpredsjednike Anka Mrak Taritaš i Srđan Gjurković. Dugogodišnja predsjednica HNS-a Vesna Pusić izabrana je za počasnu predsjednicu HNS-a.

Raspisuju se prijevremeni parlamentarni izbori u rujnu iste godine. HDZ pobjeđuje s malom prednošću ispred Narodne koalicije SDP-a, HNS-a i HSU-a i formira Vladu s Mostom. Narodna koalicija osvaja 54 mandata, od čega je 9 HNS-ovih i s novom energijom kreće u nove političke borbe. Ivan Vrdoljak u vrlo kratkom roku svojim istupima u Saboru i u medijima postaje najžešći kritičar Vlade i nameće se kao vođa oporbe. Krajem svibnja novi predsjednik HSS-a Krešimir Beljak i predsjednik SDP-a Davor Bernardić dogovaraju koaliciju za iduće izbore potpuno izbacujući HNS, čime su javno raskinute koalicijske veze HNS-a i SDP-a. U lipnju Andrej Plenković poziva HNS u Vladu, odluka se raspravljala na sjednici Predsjedništva stranke, koje taj prijedlog odbija većinom glasova, nakon čega Vrdoljak podnosi ostavku. Dva dana kasnije sastaje se Središnji odbor i uz žučnu raspravu, većinom glasova, HNS se odlučuje pridružiti Vladi RH. Ne slažući se s odlukom Središnjeg odbora četiri saborska zastupnika i nekoliko stotina članova HNS-a izlazi iz stranke.

Nakon Vrdoljakove ostavke Predrag Štromar preuzima funkciju v.d. predsjednika HNS-a te potpisuje sporazum s HDZ-om temeljem kojeg HNS ulazi u Vladu s dva ministra. Štromar postaje ministar graditeljstva i prostornoga uređenja te potpredsjednik Vlade, dok za ministricu znanosti i obrazovanja HNS dovodi nestranačku, sveučilišnu profesoricu, znanstvenicu Blaženku Divjak. HNS omogućava Divjak slobodu u sastavljanju užeg tima suradnika i daje podršku u provođenju obrazovne reforme u osnovnim i srednjim školama.

Krajem 2017. godine na Saboru HNS-a za predsjednika je ponovno izabran Ivan Vrdoljak, za zamjenika predsjednika Predrag Štromar, a za potpredsjednike Marija Puh i Ivan Gulam.

Zahvaljujući HNS-u Hrvatska se odmiče od desničarskog populizma, u Saboru je izglasana Istanbulska konvencija,  čime je HNS glasno upozorio na potrebu postavljanja okvira za sveobuhvatnu zaštitu od svih oblika nasilja te promicanje pune ravnopravnosti žena i muškaraca. Zaustavljeno je usvajanje nazadnog Obiteljskog zakona, a ostali smo suzdržani prilikom donošenja  Zakona o udomiteljstvu kako bismo ukazali na neustavnost pojedinih diskriminatornih odredbi.

Obrazovna reforma i digitalizacija nastave snažno napreduju i eksperimentalni program „Škola za život“ započinje u 74 osnovne i srednje škole. Zbog EU okruženja i sveukupnih pozitivnih kretanja, Hrvatska ostvaruje rast BDP-a, što unosi optimizam u društvo.

HNS u svibnju 2019. godine izlazi na euro izbore s listom koju nose Matija Posavec i niz uspješnih HNS-ovaca, poput Ruže Kovačević Bilić, Stjepana Čuraja, Tomislava Stojaka, Nataše Gabričević,  Alena Leverića, Kristine Bulešić te osvaja gotovo 28 tisuća glasova, čime se dokazuje kao najjača liberalna opcija u Hrvatskoj.

S novom školskom godinom kreće frontalna primjena reforme obrazovanja u 1300 osnovnih i srednjih škola – počinje «Škola za život», koja nakon 25 godina unosi promjene u sustav – autonomija prosvjetnih radnika, znanje zasnovano na činjenicama, kritičko razmišljanje, digitalizacija.

Ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar zakonskim prijedlozima i konkretnim odlukama osigurava dom za 20.000 osoba uz pomoć subvencioniranih stambenih kredita i POS-a. Projekt energetske obnove bolnica, škola, dječjih vrtića, dvorana, učeničkih domova, povećana energetska učinkovitost kućanstava, a jedan od većih projekata i energetska obnova obiteljskih kuća.

Središnja tijela HNS-a donose odluku da stranka neće sudjelovati na predsjedničkim izborima, koji se održavaju u prosincu 2019. godine. Umjesto toga, HNS inicira izbor predsjednika države u Hrvatskom saboru.

HNS je u svibnju 2020. organizirao izbore za novog predsjednika i novo vodstvo stranke, no uslijed epidemije bolesti COVID-19, stranačka tijela HNS-a su odlučila da su zdravlje i sigurnost ljudi ispred svega te su tako delegati HNS-a prvi put birali novo stranačko vodstvo online, a ne kao do sada na Saboru stranke. HNS je prva politička stranka u Hrvatskoj koja je svoje unutarstranačke izbore organizirala online, čime smo još jednom pokazali da smo pioniri u političkom razmišljanju i djelovanju.

HNS danas ima više od 33 tisuća članova, organizacije u svim županijama i podružnice u gradovima i općinama. Takva stabilna i djelotvorna mreža plod je dugogodišnjeg planiranja i rada na terenu.Na terenu su vrlo aktivni Mladi HNS-a te Ženska inicijativa. 2005. godine je osnovana HNS-ova Politička akademija u kojoj su se dosad obrazovale tisuće članova. To je jedinstven projekt u hrvatskoj politici, a često je uzor i prijateljskim strankama u regiji. Stranka od 2004. godine dodjeljuje nagradu za najboljeg aktivista ili aktivisticu nazvanu po Krešimiru Džebi, jednom od osnivača HNS-a i aktivnom sudioniku u izgradnji kulture kvalitetnog i odgovornog promišljanja hrvatske sadašnjosti i budućnosti, što je bila i ostaje trajna značajka stranke.

Naša su najveća snaga svih ovih godina bili ljudi – njihova posvećenost, znanje, entuzijazam i motiviranost učiniti Hrvatsku boljim, sigurnijim i stabilnijim  mjestom za život. S njima smo sigurni da imamo svijetlu budućnost i da možemo nastaviti s radom, mjerama i idejama koje Hrvatsku vuku naprijed.