Milorad Batinić

U povodu referendumske inicijative o izmjenama izbornog sustava Milorad Batinić, predsjednik kluba zastupnika Hrvatske narodne stranke – liberalni demokrati poručuje:

Poštujem pravo građana da se okupljaju u inicijative, no žalosti me da u 21. stoljeću, u zemlji koja je odabrala moderan i proeuropski put moramo razgovarati o inicijativama koje žele smanjivati prava žena i prava nacionalnih manjina. To nije smjer HNS-a, to je smjer Željke Markić i Živog zida koji su se ujedinili i uspjeli u ovoj referendumskoj inicijativi. HNS će tražiti ocjenu ustavnosti referendumskih pitanja“, kaže Batinić.

Blaženka Divjak

Riječ je o najvećem ulaganju u znanstvenu infrastrukturu i opremu u posljednjih deset godina.

Ovim značajnim ulaganjima obnovit će se zastarjela infrastruktura te će se dvadesetak znanstvenih organizacija opremiti suvremenom znanstveno-istraživačkom opremom koja će omogućiti značajan iskorak u istraživanjima, atraktivnosti za mlade istraživače te veću mogućnost suradnje s inozemnim istraživačima, kao i gospodarskim sektorom koji će moći koristiti suvremenu opremu i pripadajuće usluge znanstvenoga sektora.

Poziv za dodjelu bespovratnih sredstava raspisan je 8. svibnja 2017. godine u ukupnom iznosu od 760.000.000 kuna, a maksimalna vrijednost po projektu koji se odnosi na građenje i opremanje iznosi 266.000.000 kuna.

Poziv je sufinanciran iz Europskog fonda za regionalni razvoj, u sklopu „Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.“, Prioritetne osi 1. Jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija i Specifičnog cilja 1a1 Povećana sposobnost sektora istraživanja i razvoja (IRI) za obavljanje istraživanja vrhunske kvalitete i zadovoljenje potreba gospodarstva.

 Ovim su Pozivom dozvoljena ulaganja u izgradnju nove i adaptaciju postojeće infrastrukture te nabavu nove znanstveno-istraživačke opreme.

Iako je prvotno Ministarstvo znanosti i obrazovanja imalo na raspolaganju za ovaj Poziv 760 milijuna kuna, odlučeno je da će zbog važnosti istraživačke infrastrukture u našoj zemlji, biti osigurano dodatnih 232 milijuna što u konačnici čini iznos od 992 milijuna kuna.

Za financiranje su odobrena 22 projekta. Na sjednici Vlade u Splitu početkom svibnja potpisana su prva dva ugovora, vrijednosti 165 milijuna kuna, 28. svibnja potpisano je 17 ugovora ukupne vrijednosti od 700 milijuna kuna. U vrlo skorom roku očekuje se potpisivanje ugovora za još 3 projekta čime se dolazi do iznosa od 992 milijuna kuna.

U nastavku dostavljamo sažetke za navedenih 17 projekata:

1) Opremanje poluindustrijskog praktikuma za razvoj novih prehrambenih tehnologija, Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu

Projektom vrijednim 8.250.550,00 kn planira se:

  • rekonstrukcija postojećeg prostora kako bi se zadovoljili uvjeti za prihvat sofisticirane opreme;
  • nabavka nove opreme i instaliranje procesne i analitičke opreme;
  • opremanje Središta za razvoj inovativnih tehnika procesiranja hrane;
  • organizacijska reforma

2) Centar za primijenjenu bioantropologiju, Institut za antropologiju

Projektom vrijednim 26.472.966,86 kn planira se:

  • rekonstrukcija dijela postojeće zgrade
  • opremanje centra za primijenjenu bioantropologiju novom naprednom znanstveno – istraživačkom opremom
  • nabava IT opreme koja će omogućiti sigurno pohranjivanje baza podataka i rezultata istraživanja, te povezivanje s bazama drugih znanstveno – istraživačkih institucija, bazama vezanim uz biomedicine u EU i šire (e – infrastruktura)
  • organizacijska reforma Instituta kroz primjenu novog plana istraživanja, te plana upravljanja Centrom i Institutom, a kako bi se postigla koncentracija IRI opreme i infrastrukture, te stvorio učinkovitiji znanstveno – istraživački sustav. Organizacijska reforma podrazumijeva restrukturiranje postojećih ustrojstvenih/funkcionalnih jedinica Instituta na način da će se u okviru Centra ustrojiti 4 nova laboratorijska kompleksa: 1. Laboratorij za molekularnu antropologiju, 2. Laboratorij za evolucijsku antropologiju i bioarheologiju, 3. Laboratorij za kemijsku analitiku, 4. Laboratorij za mikrobnu ekologiju

3) Centar za sigurnost i kvalitetu hrane, Nastavni zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar

Projektom vrijednim 61.303.629,00 kn planira se:

  • adaptacija postojeće zgrade u kojoj će biti smješten Centar za sigurnost i kvalitetu hrane, te dogradnja i adaptacija spojnog hodnika s matičnom zgradom Zavoda, uz elemente energetske učinkovitosti
  • opremanje Centra za sigurnost i kvalitetu hrane novom sofisticiranom znanstveno-istraživačkom
  • nabavka ICT opreme koja će omogućiti sigurno pohranjivanje baza podataka i rezultata istraživanja, te povezivanje s bazama drugih znanstveno-istraživačkim institucijama, bazama vezanim uz sigurnost hrane u EU i šire (e-infrastruktura)
  • organizacijska reforma Zavoda kroz primjenu novog plana istraživanja, te plana upravljanja Centrom i Zavodom, a kako bi se postigla koncentracija IRI opreme i infrastrukture, te stvorio učinkovitiji znanstveno-istraživački sustav

4) Istraživačko edukacijski Centar za zdravstvenu i medicinsku ekologiju i zaštitu od zračenja, Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada

Projektom vrijednim : 232.602.280,72 kn planira se:

  • dogradnja i rekonstrukcija Instituta
  • nabava opreme

5) Regionalni centar izvrsnosti za robotske tehnologije, Fakultet strojarstva i brodogradnje

Projektom vrijednim 36.994.416,32 kn planira se:

  • prenamjena neiskorištenog prostora u vlasništvu FSB-a površine 740 m2
  • nabava i instalacija opreme s ciljem opremanja i osnivanja Centra. Oprema uključuje 4 robotske stanice za obuku, robotske stanice za zavarivanje, robotske stanice s tračnim sustavom, robotske stanice za sklapanje, istraživačke robotske stanice, računalne učionice i operacijske sale za testiranje robota u medicini (biti će opremljena u suradnji s neurokirurzima iz Kliničke bolnice Dubrava)
  • organizacijska reforma

6) Centar održivog razvoja, Međimursko veleučilište u Čakovcu

Projektom vrijednim 10.828.867,07 kn planira se:

  • rekonstrukcija stare građevine i adaptacija prostora
  • nabava opreme uključuje opremanje 6 laboratorijskih prostorija svom potrebnom opremom, od namještaja do opreme koja je potrebna za izvođenje istraživanja
  • organizacijska reforma

7) Kriogeni centar Instituta za fiziku (KaCIF), Institut za fiziku

Projektom vrijednim 39.558.639,75 kn planira se:

  • adaptacija prostora
  • nabava opreme (ukapljivač helija) i dodatna oprema kojom će se povećati kapacitet skladištenja helija u plinovitom i tekućem stanju kao i nabava opreme za provođenje istraživanja u kriogeničkom području temperatura najvišeg svjetskog mjeriteljskog standarda
  • organizacijska reforma

8) CeNIKS – centar za napredna istraživanja kompleksnih sustava, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb

Projektom vrijednim 57.806.124,58 kn planira se:

  • opremanje znanstveno-istraživačkom i popratnom opremom
  • organizacijska reforma

9) Modernizacija i proširenje znanstveno-istraživačke djelatnosti Kliničkog zavoda za kemiju pri KBC Sestre milosrdnice, Klinički bolnički centar ”Sestre milosrdnice”

Projektom vrijednim 21.341.122,55 kn planira se:

  • rekonstrukcija stare građevine, adaptacija i prilagodba prostorije Zavoda za postavljanje sofisticirane opreme
  • nabava opreme (opremanje prostora KBC-a sofisticiranom opremom)
  • organizacijska reforma

10) Istraživanje i dijagnostika malignih, infektivnih i rijetkih metaboličkih bolesti temeljena na MALDI TOF tehnolgiji, Klinički bolnički centar Osijek

Projektom vrijednim 16.129.024,22 kn planira se:

  • adaptacija dvije prostorije Odjela za kliničku kemiju
  • nabava opreme (maseni mikroskopi i MALDI TOF/TOF maseni spektrometar; mikrotom/kriostat, tekućinski kromatograf, kabinet s laminarnim protokom zraka)
  • organizacijska reforma

11) Centar izvrsnosti u kemiji (CIuK), Kemijski odsjek PMF-a Sveučilišta u Zagrebu

Projektom vrijednim 71.620.005,91 kn planira se:

  • adaptacija prostora (električarski radovi)
  • nabava opreme
  • organizacijska reforma

12) Opremanje regionalnog centra za laboratorijska istraživanja u hidromehanici, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb

Projektom vrijednim 7.029.328,12 kn planira se:

  • adaptacija prostora (Laboratorij za eksperimentalnu hidromehaniku broda i Laboratorij za numeričku hidromehaniku plovnih objekata)
  • opremanje postojećeg (novoizgrađenog i neopremljenog) bazena cjelovitim sustavom za povlačenje modela bazenom te generatorom pravilnih i nepravilnih valova
  • opremanje bazena sustavom za bez kontaktno mjerenje svih stupnjeva slobode gibanja tijela u bazenu
  • instalacija i kalibriranje istraživačke opreme za modelska ispitivanja
  • organizacijska reforma

13) VIRTULAB – Integrirani laboratorij za primarne i sekundarne sirovine, Rudarsko geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Projektom vrijednim 11.499.539,00 kn planira se:

  • nabava opreme
  • organizacijska reforma

14) Modernizacija infrastrukture Znanstveno-istraživačkog centra za tekstil (MI-TSRC), Tekstilno-tehnološki fakultet u Zagrebu

Projektom vrijednim 10.642.529,44 kn planira se:

  • obnova objekta i prilagodba prostora
  • nabava opreme
  • organizacijska reforma

15) Tehnološko inovacijski centar Virovitica, Virovitičko-podravska županija

Projektom vrijednim 17.559.424,21 kn planira se:

  • izgradnja istraživačke infrastrukture
  • nabava istraživačke opreme
  • organizacijska reforma

16) Razvojno-edukacijski centar za metalsku industriju – Metalska jezgra, Međimurska županija

Projektom vrijednim 31.290.223,12 kn planira se:

  • rekonstrukcija stare građevine
  • nabava opreme
  • nadzor radova
  • osnivanje istraživačke ustanove

17) Atrij znanja, Veleučilište u Karlovcu

Projektom vrijednim 37.837.729,07kn planira se:

  • rekonstrukcija zgrade Veleučilišta u Karlovcu
  • adaptacija prostora
  • nabava i stavljanje u funkciju opreme
  • organizacijska reforma
Stjepan Čuraj

HNS-ov saborski zastupnik, Stjepan Čuraj u Požegi se susreo s članovima i simpatizerima stranke te zainteresiranim  građanima. Cilj  posjeta bio  je otvoren  razgovor o problemima stanovnika Požeštine te konkretni prijedlozi i sugestije njihovih rješenja na mjestu na kojem se o njima raspravlja – Hrvatskom saboru.

“Danas sam u Požegi kako bi proveo više vremena s građanima, nešto što bi svaki saborski zastupnik trebao redovito činiti. Požega je grad u srcu Slavonije i ovdje, poput i drugih sredina naše regije, problem iseljavanja je detektiran kao jedan od najaktualnijih. Zaključujem kako građani drže da je najbolja demografska politika ona koja se temelji na dobrom gospodarstvu i kvalitetnoj obrazovnoj politici“, poručio je Čuraj.

HNS-ov  doprinos  rješavanju  problema  iseljavanja  je  sufinanciranje  kamatnih  stopa  mladim obiteljima,   nastavak   reforme   obrazovanja   i   implementacija   novog   Zakona   o   strukovnom obrazovanju,  istaknuo  je Stjepan  Čuraj.  Njime se,  dodao  je,  stvaraju  pretpostavke za otvaranje Centara kompetentnosti, a time i 40 milijuna kuna vrijedno ulaganje u budućnost naše djece. Saborski zastupnik HNS-a uputio je poziv strukovnim školama iz Požeško-slavonsko županije da se kandidiraju za projekt Centara kompetencije i zaključno istaknuo da će nastaviti obilaziti mjesta u regiji  Slavonije, Baranje i Srijema jer je druženje s građanima ključno za stjecanje novih informacija i preduvjet dobrog rada saborskoga zastupnika.

Podružnica HNS-a Varaždin i varaždinski ogranak Hrvatskih laburista – Stranke rada danas su održali zajedničku konferenciju za medije na kojoj su potpisali sporazum o programskoj suradnji u narednom razdoblju. Potaknute dosad odličnom suradnjom, ali i nezadovoljstvom trenutnim vođenjem Grada i rezultatima sadašnje gradske vlasti, stranke HNS i Laburisti spremne su postići programski dogovor kako bi zajedno ukazale na propuste u vođenju i aktivno nudile alternative i potencijalna rješenja za koje trenutno u gradu nema ideja.

HNS je u proteklih šest godina Gradom upravljao transparentno, racionalno, bez populizma, a iza nas je ostao red i višak u proračunu od 20 milijuna kuna te mnogo projekata za koje smo se nadali da će ih sadašnja gradska vlast provoditi. Dali smo priliku sadašnjoj vlasti od gotovo godinu dana da odredi svoje politike i načine provođenja istih kroz programe i aktivnosti i nismo zadovoljni dosad viđenim i napravljenim. Previše je nejasne politike i poteza oko ključnih točaka kao što su upravljanje proračunom i upravljanje gradskim tvrtkama. Gradu trebaju konkretni potezi koji će građanima omogućiti kvalitetniji život, veću zaposlenost, veće plaće, a time i veću potrošnju. Smatramo da su pravi prioriteti stvaranje temelja i uvjeta za privlačenje tvrtki koje će zapošljavati ljude, pogotovo one mlade – tvrtke iz informatičke industrije, s novim tehnologijama; pomoć sa startnim kapitalom poduzetnicima početnicima, dizanje garancijskih potencijala, povećanje kreditnih fondova, a tek onda baviti se kozmetikom Grada. – istaknuo je predsjednik podružnice HNS-a Mario Sambolec.

Sambolec je spomenuo nekoliko primjera iz kojih je vidljivo da Grad ne ide u dobrom smjeru –  poput obnove kompleksa bazena na Dravi u koje će se uložiti oko 500.000 kuna, plaćati mjesečni najam za njih, a potom ih možda i kupiti, uređenje plaže na Aquacityu i to sve uz Gradske bazene koji već posluju s gubitkom; radnici Aquatehnike su završili na burzi rada i samim time je sudbina stotina obitelji neizvjesna.

Predsjednica ogranka Varaždin Hrvatskih laburista – Stranke rada Jadranka Lukavečki osvrnula se na dosadašnju suradnju:

– HNS i Laburisti već godinama dobro surađuju, kako na gradskoj, tako i na županijskoj razini. Na prošlim lokalnim izborima Laburisti su podržali koalicijsku listu HNS-a i ostalih stranaka za Gradsko vijeće Grada Varaždina te za Županijsku skupštinu. Suradnju ćemo nastaviti što smo i potvrdili današnjim potpisivanjem sporazuma. Pozivamo i druge stranke da se priključe našim aktivnostima i da zajedno radimo na dobrobiti naših građana.

Mario Sambolec je na kraju posebno naglasio: – Postoje teme bitne za razvoj grada te su HNS i Laburisti spremni postići programski dogovor kako bi Grad kvalitetnije mogao ići naprijed. Cilj nam je biti uključivi, aktivno pristupati rješavanju problema te pokazati pravu političku zrelost i odgovornost koju ovaj grad i njegovi građani zaslužuju. Na jesen ćemo krenuti sa javnim tribinama na kojima ćemo predstaviti zajednički program, a uslijedit će i program za mjesne odbore. Poziv na suradnju je upućen i drugim strankama da se priključe aktivnostima koje ćemo predlagati za bolji gospodarski i socijalni razvoj grada, ali isto tako pružamo i ruku suradnje aktualnoj vlasti na projektima bitnim za razvoj našeg grada.

Ilustracija

Rezultati HNS-a na održanim izborima za mjesne odbore još su jednom potvrdili snagu i čvrstu organizaciju naše stranke te rad našeg članstva za dobrobit građana. Rezultati izbora u Pirovcu, Omišlju, Slavonskom Brodu, Ivanić Gradu, Našicama i Benkovcu posljedica su višegodišnjeg rada, truda i zalaganja za kvalitetniji i bolji život naših sugrađanki i sugrađana koji su taj angažman prepoznali te im na tome iskreno zahvaljujemo.

Članovima izabranima u vijeća mjesnih odbora želimo puno sreće i uspjeha u daljnjem radu, a rezultat, uz kvalitetan terenski rad kao i dosad, sigurni smo, neće izostati.

 

 

 

Božica Makar, Mihaela Silović, Nenad Bučko

Saborska zastupnica HNS-a Božica Makar u Tordincima je otvorila svečanost 12. manifestacije tradicijske baštine ‘Listaj lipo stara’ u okviru koje je održana Šokačka kraljica, izbor najljepše djevojke u šokačkom narodnom ruhu s 14. natjecateljica iz cijele Slavonije i Baranje.

„S obzirom na to da i sama dolazim iz malog mjesta Ludbrega, znam koliko je entuzijazma i energije potrebno za pripremu ovakvog jednog događanja. Budite ponosni na vašu tradiciju i običaje koji nadaleko pronose ime Tordinaca i Vukovarsko-srijemske županije“, rekla je HNS-ova saborska zastupnica proglasivši manifestaciju otvorenom.

Ugostili su ju općinski načelnik Željko Matanović, HNS-ova donačelnica Mihaela Silović i županijski predsjednik Nenad Bučko.

Uz čestitku svim mještanima u povodu Dana općine, pohvalila je provedbu programa Vlade RH „Zaželi“ kojim se i u Tordincima zaposlilo desetak teže zapošljivih žena. Time je osigurana pomoć u kući starijim mještanima, pa je njegovom realizacijom ostvarena dvostruka korist.

Priredbi je prethodila svečana sjednica Općinskog vijeća i polaganje vijenca u ime HNS-a podno spomen-obilježja masovne grobnice u središtu sela u sjećanje na sve poginule i nestale u Domovinskom ratu.

Naša saborska zastupnica iskoristila je prigodu za druženje s članovima u Korođu pohvalivši rad i zalaganje HNS-ove zamjenice načelnika Mihaele Silović koja je, dobrom suradnjom s načelnikom,  rad usmjerila na projekte kojima se afirmiraju i zapošljavaju žene.

„Moj rad ima smisla kada je uz podršku stranačkih kolegica i kolega koji su dolaskom u općinu Tordince iskazali poštovanje prema našim mještanima i na tome sam im od srca zahvalna. HNS nastavlja dalje voditi brigu o svakom čovjeku i njegovim potrebama, pa bilo da je riječ o promjeni žarulje na uličnoj rasvjeti ili nečem složenijem, naši mještani znaju da na nas mogu računati u svakom trenutku“, poručila je HNS-ova zamjenica načelnika Mihaela Silović.

Blaženka Divjak

Gradska organizacija HNS-a Grada Zagreba organizirala je tribinu „Kako visoko obrazovanje i znanost staviti u funkciju rasta gospodarstva?“, a gošća predavačica bila je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, dok je razgovor i raspravu moderirala Sanja Horvatić, predsjednica Interesnog odbora za odgoj i obrazovanje GO HNS-a Grada Zagreba.

Ministrica Divjak je poručila kako će Hrvatska povećati izdavanja za znanost i obrazovanje, no ono ne treba biti samo iz proračuna, već i iz gospodarstva. U znanost i obrazovanje Hrvatska ulaže oko 0,8 posto BDP-a te dodala kako se nada da bi do 2020. godine razina izdvajanja mogla doseći 1,2 posto BDP-a.

Treba kontinuirano stimulirati gospodarstvo da prepozna znanost, promijeni negativnu percepciju prema kojoj je znanost trošak te pokazati da gospodarstvu da će znanost povećati njegovu snagu i  sposobnost, poručila je ministrica Divjak. Pozitivni učinci promjena već se vide i to kroz veće prihode iz europskih fondova, veće zapošljavanja i poboljšanje percepcije unutar znanstvenih institucija poput Europske svemirske agencije i CERN-a. Hrvatska je ugovorila 1,37 milijardi kuna iz europskih fondova, a do kraja godine taj će iznos narasti na tri milijarde kuna, a zanimljiv je podatak da je u razdoblju od 30 mjeseci prije mandata ministrice Divjak, hrvatska znanost ugovorila tek 400 milijuna kuna.

Hrvatska sveučilišta na međunarodnim ljestvicama ne stoje dobro, a razlog tome nisu samo niska izdvajanja za znanost, no veće promjene ne bi bilo ni kada bi se izdvajanja znatno povećala. To će dogoditi tek kad ona promijene način rada, prije svega, kad povećaju efikasnost sveučilišta, ocijenila je ministrica.

Sadašnji je sustav pun komplikacija i administrativnih prepreka, zaključila je Divjak te dodala da se zato mijenjaju Zakon o znanosti i visokom obrazovanju i Zakon o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju.

Na kraju se ministrica Divjak zahvalila je HNS-u što je omogućio veću vidljivost politike obrazovanja i znanosti te što je omogućio nestranačkom timu ljudi da vodi politiku znanosti i visokog obrazovanja.

Zvonko Liović, Ivan Vrdoljak

Predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak u sklopu obilazaka županijskih organizacija danas je u Puli održao konferenciju za novinare, gdje je govorio o projektima koje HNS provodi na nacionalnoj razini te naglasio važnost razvoja poduzetništva u Istarskoj županiji.

HNS se kao liberalna stranka zalaže za razvoj poduzetništva, stoga mi je drago što sam u županiji gdje djeluje veliki broj malih i srednjih tvrtki, koje su uspješne i zapošljavaju veliki broj ljudi. HNS želi jaku lokalnu organizaciju kako bi kroz nju promovirali sve projekte koje radimo na nacionalnoj razini: od reforme obrazovanja, preko subvencioniranih stambenih kredita za mlade do pokretanja kreativne industrije“, rekao je Vrdoljak.

Ove jeseni tri istarske škole ulaze u eksperimentalno provođenje kurikularne reforme – OŠ Veruda Pula, OŠ Vladimir Nazor Potpićan i SŠ Zvane Črnja Rovinj, što se uklapa u nacionalni plan reformi koji je nedavno donijela Vlada RH, jer se među tri glavna cilja nalazi i bolje obrazovanje usklađeno s tržištem rada.

Jedan od generatora zapošljavanja u ljetnim mjesecima je turizam na koji se naslanja najveći postotak nacionalnog BDP-a, a najave za ovu turističku sezonu su izrazito dobre, naglasio je na konferenciji za novinare Vrdoljak.

 „Hrvatska se mora pozicionirati kao turistička destinacija cijele godine, a ne samo u ljetnim mjesecima. No, turizam ne smije biti glavni motor punjenja proračuna i udjela u BDP-u, odnosno jedina jaka gospodarska grana. Razvoj se može graditi primjerice na kreativnim industrijama, za što Istra ima sjajan potencijal“, zaključio je Vrdoljak.

Predsjednik ŽO HNS-a Istarske županije Zvonko Liović rekao je kako se u Istri mora voditi računa i o energetskoj neovisnosti, s obzirom da u vrijeme najvećeg turističkog vala potrošnja električne energije premašuje proizvodne kapacitete u županiji.

„Smatram da Istra nužno treba jedan novi, značajniji izvor električne energije. O tome moramo razgovarati u Istarskoj županiji, na  savjestan, racionalan i odgovoran način. Na način da to nama, Istrijanima osigurava najprihvatljiviju ekološku, ekonomičnu i suvremenu opciju, a ne da Strategija razvoja Istre ignorira ovo izrazito važno pitanje. Smatram da uz 13 glavnih razvojnih projekata Istarske županije za razdoblje do 2020.g. odnosno 2027.g. mora postojati i onaj 14., a to je veliki energetski izvor  koji će zadovoljiti istarski energetski deficit“, rekao je Liović.

Nenad Bučko, Ivan Vrdoljak

Predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak prilikom obilaska županijskih organizacija stranke danas je održao konferenciju za novinare u Vukovaru, gdje je govorio o reformama, demografskoj slici Vukovarsko-srijemske županije te politikama koje HNS provodi na nacionalnoj razini.

Odljev stanovništva i loša demografska slika je problem koji muči cijelu državu, no najviše je izražen u Slavoniji te je Vrdoljak naglasio kako je njegov zadatak i zadatak Vlade, čiji je HNS dio, ubrzanje reformskih procesa koji mogu pomoći u rješavanju tih problema.

„Moja poruka stanovnicama Vukovarsko-srijemske županije da je pred nama težak put i mnogo ozbiljnog posla, ali to je jedini ispravan put – put odgovornosti, a ne jeftinog populizma. Smatram da su tri ključne stvari na kojima se već intenzivno radi kroz programe Vlade RH, a to su bolje obrazovanje usklađeno s tržištem rada, osiguravanje krova nad glavom za svakog, osobito za mladog čovjeka i mlade obitelji te povećanje plaća radnika. Naš je zadatak da se dugoročno, što je više moguće, usklade raspoložive radne snage i potrebe poslodavaca u Vukovarsko-srijemskoj županiji“, rekao je Vrdoljak.

HNS se izborio da reforma obrazovanja najesen dođe do učionica, osigurana je milijarda kuna za strukovno obrazovanje, a nedavno i nova milijarda kuna iz EU fondova za oko 900 hrvatskih znanstvenika, za znanstvenu infrastrukturu i vrhunsku opremu.

Ne treba zaboraviti ni na izuzetno popularnu mjeru – subvencionirani krediti za mlade obitelji koje provodi Ministarstvo graditeljstva na čelu sa HNS-ovim Predragom Štromarom. Preko 2300 mladih obitelji došlo je do svoje prve nekretnine na taj način. Najesen kreće novi natječaj, stoga apeliram na stanovnike Vukovarsko-srijemske županije da se prijave i osiguraju si pomoć države u plaćanju kredita. I ta je mjera doprinijela demografskim pomacima – u tim obiteljima u zadnjih nekoliko mjeseci rođeno je više od 150 beba“, rekao je Vrdoljak.

Predsjednik ŽO HNS-a Vukovarsko-srijemske županije Nenad Bučko rekao je kako je rad ministarstava koje vodi HNS vidljiv na terenu, od obnove OŠ Nikole Andrića za što je zaslužna ministrica Blaženka Divjak te energetska obnova za što je zaslužan ministar graditeljstva Predrag Štromar.

Ovogodišnji projekt kompletne energetske obnove Ekonomske škole u vrijednosti 4,5 milijuna kuna financira Ministarstvo graditeljstva preko fondova Europske unije što nam je u HNS-u Vukovarsko-srijemske županije još jedna potvrda da se vodi računa o podizanju kvalitete življenja ravnopravno u svim dijelovima Hrvatske. Gradski čelnici su odradili lavovski posao s kvalitetnom pripremom projekta. Kada su ljudi proaktivni, svaka suradnja nailazi na plodno tlo“, rekao je Bučko.

Predrag Štromar

Zbog velikog interesa građana za projekt subvencioniranja stambenih kredita Predraga Štromara, naš je ministar putem Facebook Livea na svojoj službenoj Facebook stranici odgovarao na niz pitanja zainteresiranih korisnika.

Projektom koji ponovno kreće najesen, želimo stambeno zbrinuti mlade obitelji i omogućiti im kupnju stana ili kuće po znatno povoljnijim uvjetima. Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja ide u izmjene Zakona o subvencioniranju stambenih kredita, a budući da su prošlom verzijom Zakona državne subvencije bila jednokratna mjera, ova izmjena Zakona bila je neophodna kako bismo omogućili nastavak subvencija. Krajnji je cilj da ova mjera bude srednjoročna, odnosno da se svake godine, do 2020. omoguće subvencije kredita za mlade.

Objedinili smo sva pitanja korisnika kako bi na jednom mjestu mogli pronaći sve potrebne informacije o ovom projektu.

Što podrazumijeva mjera subvencioniranja stambenih kredita?

Ovom mjerom država otplaćuje dio mjesečne rate stambenog kredita prvih pet godina od podizanja kredita s mogućnošću produljenja na minimalno sedam godina. Državne subvencije mogu se ostvariti za stambene kredite za kupnju stana ili kuće, te za izgradnju kuće.

Koje uvjete moram zadovoljiti da se mogu prijaviti na natječaj za dobivanje subvencija?

Uvjeti za dobivanje državnih subvencija:

  • Osoba mora imati prebivalište na području Republike Hrvatske
  • Osoba mora ispunjavati uvjete za dobivanje stambenog kredita, a koje utvrđuje banka
  • Podnositelj zahtjeva mora biti mlađi od 45 godina
  • Osoba ne smije u vlasništvu imati stan ili kuću koji su u takvom stanju uporabljivosti da postoje osnovni higijensko-tehnički uvjeti za život, odnosno smije u vlasništvu imati samo jedan stan ili kuću koju prodaje zbog kupnje većeg stana ili kuće, odnosno gradnje kuće za potrebe stanovanja u njoj.

Koliko iznose subvencije?

Iznos subvencije ovisi o indeksu razvijenosti grada ili općine u kojoj se nalazi nekretnina koja se kupuje, a kreće se između 30 i 51%. Provjerite u koju skupinu spada općina ili grad u kojoj kupujete nekretninu ili gradite kuću ovdje: https://bit.ly/2K9UA0M, a postotak subvencija, s obzirom na pripadnost skupini je:

Skupina I – 51% mjesečnog obroka ili anuiteta
Skupina II – 48% mjesečnog obroka ili anuiteta
Skupina III – 45% mjesečnog obroka ili anuiteta
Skupina IV – 42% mjesečnog obroka ili anuiteta
Skupina V – 39% mjesečnog obroka ili anuiteta
Skupina VI – 36% mjesečnog obroka ili anuiteta
Skupina VII – 33% mjesečnog obroka ili anuiteta
Skupina VIII – 30% mjesečnog obroka ili anuiteta

Koje su mogućnosti produljenja trajanja subvencija?

Trajanje subvencija može se produljiti u dva slučaja:

  • Za svako dijete rođeno ili posvojeno isključivo tijekom trajanja subvencija, subvencioniranje kredita produljuje se za dvije godine
  • U slučaju da podnositelj zahtjeva ili član njegove obitelji ima utvrđen invaliditet veći od 50% tjelesnog oštećenja, subvencija se produljuje za dvije godine.

Moram li biti u braku da mogu iskoristiti ove subvencije?

Ne morate, i osobe bez životnih partnera mogu ostvariti subvenciju, dovoljno je da zadovoljavate uvjete navedene iznad.

Zašto se mijenjao Zakon o subvencioniranju stambenih kredita?

Prošlim Zakonom ova je mjera bila jednokratna. Izmjena Zakona bila je neophodna kako bismo mogli nastaviti subvencionirati stambene kredite, a krajnji je cilj da kredite subvencioniramo svake jeseni do 2020. godine.

Što se sve mijenja novim Zakonom?

Najvažnije dvije promjene su trajanje i iznos subvencija.

Prošlim Zakonom subvencije su trajale 4 godine, a novim je to produljeno na 5 godina.

Iznos subvencija se novim Zakonom uređuje prema indeksu razvijenosti grada ili općine na kojoj se nekretnina nalazi. Dok su subvencije prije iznosile 50% za sve nekretnine, ovim Zakonom se one kreću između 30 i 51% – najviše subvencije imat će građani koji nekretninu kupuju ili grade u nerazvijenijim područjima, a iznos subvencija se smanjuje proporcionalno većoj razvijenost grada ili općine.

Osim toga, starim se Zakonom predviđala jednogodišnja subvencija stambenog kredita za podnositelje zahtjeva ili članove njihove obitelji kojima je utvrđen invaliditet veći od 50% tjelesnog oštećenja, dok je ovim izmjenama Zakona predviđeno da se subvencioniranje u tom slučaju produlji na 2 godine.

Zašto su smanjene subvencije?

U prvom krugu subvencioniranja stambenih kredita, 66% subvencioniranih kredita bilo je za nekretnine u razvijenijim područjima Hrvatske. Ovom izmjenom želimo ravnomjernije rasporediti sredstva. Manje subvencije za neke građane u odnosu na prijašnji Zakon nastojali smo kompenzirati duljim trajanjem subvencioniranja.

Mogu li iskoristiti subvencije za adaptaciju kuće ili stana?

Ovim Zakonom previđeno je isključivo subvencioniranje kupnje stana ili kuće te izgradnje kuće. Subvenciju za adaptaciju moguće je dobiti samo ukoliko je ona uključena u kredit za kupnju stana ili kuće. Dobivanje subvencije za adaptaciju stana ili kuće koja je već u vlasništvu nije moguće.

Mogu li iskoristiti subvencije za stan koji je trenutno u izgradnji?

Ne. Za dobivanje subvencija, stan mora imati uporabnu dozvolu.

Mogu li iskoristiti subvencije za gradnju kuće?

Da, no samo ako je prethodno ishođena sva potrebna dokumentacija.

Kad se očekuje izglasavanje Zakona, a kad početak prijava na natječaj?

Donošenje Zakona očekuje se u srpnju, prije ljetne stanke, a informacijama o početku prijava raspolagat ćemo nakon toga. Javnost će pravovremeno biti obaviještena o početku natječaja, koji oglašava i provodi postupak Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama.

Koji je rok za početak gradnje kuće nakon što se potpiše kredit i odobri subvencija?

Zakon za kuće nije predvidio rok za početak gradnje, no u ugovor u subvencijama mora se dogovorno unijeti rok za ishođenje uporabne dozvole.

Suprug i ja živimo u malom stanu kojeg smo kupili zajedno kad smo se vjenčali. Možemo li ipak tražiti subvenciju jer bismo htjeli kupiti kuću?

Možete, no nakon što kupite kuću, u roku od dvije godine morate prodati stan u kojem sada živite.

Koje će banke sudjelovati u ovoj mjeri?

Nakon što budu izglasane izmjene Zakona, što se očekuje u srpnju, raspisat će se i natječaj za banke. Liste banaka bit će javno objavljene, a očekujemo odaziv više od deset banaka.

Kolike će biti kamate i hoće li biti veće nego prošle godine?

Kamate ne mogu biti veće nego prošle godine, to je propisano Zakonom. Maksimalna kamata iznosi 3,75%, no očekujemo da će biti i manje. Prošle su godine neke banke imale i manje kamate, a očekujemo da će ove godine kamate biti još niže. Stabilnost bankarskog sektora, države i Vlade smanjuju rizik za banke koje automatizmom snižavaju kamatne stope.

Moj prvi Facebook Live. Odgovaram na vaša pitanja o subvencijama za stambene kredite, uključite se!

Objavljuje Predrag Štromar u Srijeda, 9. svibnja 2018.

Želite li pratiti najnovije objave? Prijavite se na našu listu.

Osobne podatke obrađujemo u skladu sa zakonom i našom politikom privatnosti