Ivan Vrdoljak

Predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak na današnjoj konferenciji za novinare u Osijeku  govorio je o problemima s kojima se susreću mladi, otvaranju novih radnih mjesta u Osijeku te budućnosti u Slavoniji.

Samo jedno mjesto na svijetu se zove dom i zato najviše volim doći u moj rodni Osijek. Iako mi je uvijek jedna od prvih stvari na pameti kava na promenadi s dragim prijateljima koje ne vidim svaki dan, danas sam prvo prošao pored novozaposlenih koji pripremaju početak investicije Ericsson Nikole Tesle. Osijek je danas doista mjesto dobre energije. Osijek se svakim danom sve više odmiče od sumorne slike Slavonije u javnosti i polako, ali sigurno, postaje motor pokretač preporoda, za početak Osječko-baranjske županije, a u konačnici i cijele Slavonije“, rekao je Vrdoljak.

Predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak naglasio je da je prihvatio poziv gradonačelnika Osijeka Ivana Vrkića i zamjenice gradonačelnika Žane Gamoš da se kao savjetnik-volonter priključi timu u gradskoj upravi, koji će se baviti razvojem, privlačenjem investicija i unaprjeđenjem suradnje s Vladom RH.

Razlog zašto sam se i ja priključio timu gradonačelnika Vrkića je upravo otvaranje novih radnih mjesta, jer dobar posao i riješeno stambeno pitanje temeljni su preduvjeti da mladi ostanu u svom gradu i u svojoj domovini. Kao predsjednik stranke koja čini modernu, europsku hrvatsku Vladu najviše sam angažiran na povećanju zaposlenosti, privlačenju investicija i razvoju poduzetništva, a to svakako jesu i moraju biti i glavne odrednice rada Vlade. Vjerujem u naš zajednički uspjeh“, poručio je Vrdoljak.

 Predsjednik ŽO HNS-a Osječko-baranjske županije Vinko Ručević  rekao je kako su mladi fokus HNS-a te u tom smjeru idu i politike koje provodi stranka na nacionalnoj razini. Od programa subvencioniranih kredita za stanovanje do provedbe kurikularne reforme, te je podsjetio kako se iz te županije za eksperimentalnu provedbu kurikularne reforme javilo čak 29 škola.

„Eksperimentalnu provedbu omogućio je HNS, kako ulaskom u Vladu, tako i provođenjem politike suradnje, koja je na moje i naše zadovoljstvo sve više i sve bolje prepoznata diljem naše županije. Zato sve više ljudi u Osječko-baranjskoj županiji prepoznaje HNS kao partnera s kojim se može uspješno surađivati, djelovati te raditi na dobrobit naših stanovnika“, rekao je Ručević.

Zamjenica gradonačelnika i predsjednica Podružnice HNS-a Osijek Žana Gamoš izrazila je zadovoljstvo činjenicom da će kompanija Ericsson Nikola Tesla otvoriti 300 novih radnih mjesta, što znači ostanak mladih u Osijeku i županiji.

„Ericsson je dobar početak, ali naše ambicije su puno veće. Zato pozivam na politiku suradnje, pozivam sve one koji vjeruju u sebe, u potencijale ovog grada da nam se pridruže. Ne moraju biti članovi stranke, mogu samo raditi ono što najbolje znaju, ali moraju vjerovati da Osijek nije prosjek“, rekla je Gamoš.

Želite li pratiti najnovije objave? Prijavite se na našu listu.

Osobne podatke obrađujemo u skladu sa zakonom i našom politikom privatnosti

 

Ivan Vrdoljak

 Predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak nastavio je s obilaskom županijskih organizacija stranke te je danas posjetio Varaždin, gdje je govorio o reformama, političkoj situaciji u Varaždinskoj županiji i o položaju mladih, njihovim problemima te kako ih riješiti.

„Da, mi moramo upozoravati na župane poput Čačića, koji sami za sebe kažu da nije potrebno raditi više od 15 minuta na dan, koji su u svojom mandatu isporučili gotovo ništa, ali upravo u suradnji s mladima nužno je nametnuti jednu novu, drugačiju politiku od one kakvu vodi Čačić – pristojnu politiku i politiku suradnje“, poručio je Vrdoljak.

Predsjednik HNS Ivan Vrdoljak istaknuo je da je stranka kao partner u Vladi, svoje reformske procese za koje je preuzela odgovornost, najvećim dijelom usmjerila na mlade i našu budućnost. Kao primjer naveo je reformu obrazovanja koju predvodi ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak te projekt subvencioniranih kredita za stanove, koje je osigurao potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornog uređenja Predrag Štromar.

„ U Varaždinu živi više od 12 tisuća mladih ljudi od 20 do 40 godina. A naš potpredsjednik Vlade RH Predrag Štromar i ove će jeseni omogućiti pomoć mladima i mladim obiteljima da dođu do svoje prve nekretnine. Stanovnicama gradova i općina u Varaždinskoj županiji država će pokriti 30 do 51 posto rate i to još na dulji rok – ukupno pet godina. Mladi mogu planirati obitelj pa se po novorođenom djetetu potpora korisnicima kredita produljuje za još dvije godine. Do sada se u obiteljima, koje su korisnici tih kredita rodilo više od 150 beba“, rekao je Vrdoljak.

Predsjednik ŽO HNS-a Varaždinske županije Alen Leverić rekao je kako su mladi fokus djelovanja HNS-a u županiji, a u prilog tome idu i brojni projekti koje dolaze iz općina i gradova gdje je HNS na vlasti.

„HNS ima deset načelnika i gradonačelnika u Varaždinskoj županiji, od kojih je jedan bio nominiran i u Financial Timesu. Naime, grad Ivanec je na međunarodnom natječaju Cities and Regions of The Future 2016./2017. došao na čelno mjesto liste top 10 malih gradova u Europi. I tako bi mogli nabrajati za svaki grad ili općinu posebno. To je snaga HNS-a, radimo za bolji život naših sugrađana“, rekao je Leverić.  

Marijan Škvarić

Gradonačelnik Lepoglave i potpredsjednik Županijske organizacije Hrvatske narodne stranke Varaždinske županije Marijan Škvarić danas je u Varaždinu, u sjedištu stranke održao konferenciju za novinare.

Dva su razloga navedena za njeno sazivanje –  prvi razlog je pismo odnosno upit koji je iz Grada Lepoglave upućen na adresu župana Radimira Čačića, a vezan je uz provedbu projekta „Poboljšanje pristupa primarnoj zdravstvenoj zaštiti u Varaždinskoj županiji“. Naime, iz lepoglavskog je proračuna još 2015. godine sufinancirana izrada projektne dokumentacije za izgradnju vertikalne podizne platforme za osobe s invaliditetom, a kojim se želio podići zdravstveni standard u pružanju primarne zdravstvene zaštite kao i olakšati pristup osobama s invaliditetom  lepoglavskom Domu zdravlja, a posebno Odjelu za fizioterapiju. Bivši župan Predrag Štromar  projekt je prijavio u svibnju 2017. godine na Operativni program „Konkurentnost i kohezija 2014-2020.“, izjavio je Škvarić i rekao da je u listopadu 2017. godine Varaždinska županija dobila 11 milijuna kuna bespovratnih sredstava za provedbu cjelokupnog projekta. No, prošlo je već šest mjeseci od dobivanja sredstava za provedbu cjelokupnog projekta iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a još ništa konkretno nije napravljeno, ističe Škvarić i upućuje pitanje županu Čačiću: “Zašto do sada nije raspisan natječaj za izvođenje radova za izvedbu infrastrukturnih zahvata kao i za nabavu medicinsko dijagnostičke opreme za potrebe Doma zdravlja u Lepoglavi te kada će konačno natječaj biti raspisan?“.

Drugi razlog za sazivanje današnje konferencije za novinare je provedba europskih projekata na području Varaždinske županije. „Svi projekti su počeli puno prije mandata sadašnjeg župana“ – naglasio je Škvarić navodeći da provedba projekta ima nekoliko faza – najprije razradu ideje, pripremu projektne dokumentacije, razradu načina izvedbe odnosno prijave na fondove, evaluaciju i na kraju provedbu. „Te faze nigdje ne traju kraće od nekoliko godina, samo župan Čačić to može u svega 8 mjeseci!“ – naglasio je Škvarić pobrojavši najvažnije projekte za koje su pripreme počele 2014. odnosno 2016. godine, a svi su prijavljeni u prvoj polovici 2017. godine, kada župan Čačić još nije preuzeo dužnost. To su projekti: „Izgradnja spojnog objekta između Odjela II i Odjela III sa servisnom internom prometnicom i opremanje Službe za produženo liječenje i palijativnu skrb Novi Marof“ (s pripremama započeto u prosincu 2014. godine, prijavljen u ožujku 2017., odobren u rujnu 2017. godine, vrijedan 51,5 milijuna kuna), „Poboljšanje dostupnosti primarnoj zdravstvenoj zaštiti u Varaždinskoj županiji“ (s pripremama započeto u rujnu 2016. godine, prijavljen u svibnju 2017., odobren u listopadu 2017., vrijedan 12,8 milijuna kuna), „Projekt izgradnje dnevne bolnice/jednodnevne kirurgije u Općoj bolnici Varaždin“ (s pripremama započeto u rujnu 2016. godine, prijavljen u travnju 2017, odobren u kolovozu 2017., vrijedan 50 milijuna kuna), „Uspostava objedinjenog hitnog bolničkog prijama u Općoj bolnici Varaždin“ (s pripremama započeto u rujnu 2016. godine, vrijednost 20 milijuna kuna), a tu su i projekti energetske obnove osnovnih škola u Bednji i Velikom Bukovcu, te srednje škole u Novom Marofu (pripreme su počele u studenom 2016. godine, projekti su prijavljeni u veljači 2017., a odobreni su u srpnju 2017. godine, pri čemu je njihova ukupna vrijednost 9,2 milijuna kuna), a u kolovozu 2017. godine je odobren i projekt energetske obnove Opće bolnice u Varaždinu u vrijednosti 83 milijuna kuna.

„To su činjenice. Sve ostalo što čujemo nisu istine, već kićenje tuđim perjem, nedostatak osnovnog bontona i hrabrosti da se prizna da je netko puno toga ranije napravio i pripremio da bi mi danas mogli ići u te projekte! HNS sada uključuje štopericu od trenutka kada župan pokrene novi projekt na bilo kojoj razini do trenutka kada će ga i uspješno realizirati!“ – izjavio je Marijan Škvarić na današnjoj konferenciji za novinare.

Blaženka Divjak, Matija Posavec

U službenom posjetu Međimurskoj županiji, danas je boravila ministrica znanosti i obrazovanja RH, prof. dr.sc Blaženka Divjak. Tom prigodom susrela se sa svojim domaćinom, županom Međimurske županije Matijom Posavcem s kojim je održala radni sastanak. Potom je ministrica Divjak nazočila svečanosti povodom 10. godina rada Međimurskog veleučilišta te otvorila novoizgrađeni Studentski dom u Čakovcu.

Na radnom sastanku u Međimurskoj županiji, ministrica Divjak je upoznata sa projektima u obrazovanju gdje je župan Posavec spomenuo kako prema službenim podacima ministarstva financija, Međimurska županija iz svog proračuna izdvaja najviše sredstva za obrazovanje. Kako je istaknuo Posavec, u ovom trenutku je i dalje Međimurje, jedino u Hrvatskoj po potpuno pokrivenom financiranju udžbenika za učenike osnovnih škola, prijevoza za učenike osnovnih i srednjih škola, financiranje osobnih asistenata u vrtićima i školama, a istaknuti su i projekti jednokratne potpore studentima, sustav učeničkih kredita, kao i projekti financirani iz EU fondova, poput financiranja obroka u školama te rada sa darovitim učenicima i njihovim mentorima.

Od kapitalnih investicija, župan je spomenuo skori završetak izgradnje školskih dvorana u Orehovici, Draškovcu, Goričanu i Strahonincu. Međimurska županija iz europskih fondova povukla je značajna sredstva za adaptaciju Ekonomske i trgovačke škole, radionica Tehničke škole, Graditeljske škole, Učeničkog doma, osnovnih škola u Selnici, Šenkovcu i Gornjem Kraljevcu, a u tijeku je i evaluacija kandidiranih projekta adaptacije škola u Donjoj Dubravi, Hodošanu i Goričanu.

Razgovaralo se i o pripremi projektne dokumentacije za Centar kompetencije, izgradnji Područne škole u Trnovcu te očekivanju natječaja za prijavu izgradnje dvorana u Vratišincu, Svetoj Mariji, Svetom Martinu i Gornjem  Mihaljevcu.

Teme razgovora sa ministricom Divjak, bila su i dva velika kapitalna projekta, izgradnja OŠ Pribislavec, za što je u proračunu Ministarstva osigurano 12 milijuna kuna te bi se već idući tjedan trebao raspisati natječaj za izvođače radova, ali i o izgradnji Centra za odgoj i obrazovanje u Čakovcu koji bi se trebao izgraditi u naredne dvije godine.

Jedan od najvećih projekata u obrazovanju, kako ističe župan Posavec je projekt Metalske jezgre koji je prošao sve evaluacijske korake te se pripremaju ugovori čijim potpisom će Međimurska županija dobiti bespovratnih 31 milijun kuna iz fondova EU, kako bi formirala, izgradila i opremila obrazovnu, istraživačku i poduzetničku potpornu instituciju koja će dati doprinos podizanju konkurentnosti gospodarstva Međimurja i značiti iskorak u području znanstveno istraživačkog rada.

Tema sastanka bilo je i uvođenje eksperimentalnog programa u tri škole, koje će biti opremljene digitalnom opremom te prilagođavanje upisnih kvota potrebama tržištu rada.

Ministrica znanosti i obrazovanja prof.dr.sc. Blaženka Divjak, izrazivši zadovoljstvo širokim spektrom tema, pohvalila je Međimursku županiju kao ogledni primjer pristupa obrazovanju, stvaranju škola za život te je obećala svaku podršku svim nastojanjima programskog, kadrovskog i infrastrukturnog ulaganja u obrazovne institucije.

Čestitavši 10  godina Međimurskom veleučilištu, ministrica Divjak, istaknula je važnost postojanja ove visoko školske ustanove, te je sudjelovala u podjeli nagrada najuspješnijim studentima i pojedincima, te podjeli uvjerenja turističkim vodičima.

Projektom „Uključivo studiranje“ izgrađen je novi studentski doma, vrijedan 10 milijuna kuna, a od čega je 85% su bespovratna sredstva iz fondova EU, a dok je preostalih 15% osiguralo Ministarstvo.

Studentski dom, površine je 1000m², kapaciteta 27 soba sa 39 smještajnih jedinica, prilagođen za osobe s invaliditetom. U sklopu doma je restoran, studentski kafić, sportska prostorija, knjižnica, skriptarnica i pisarnica sa svom potrebnom opremom, te će u prvom redu biti namijenjen za studente izvan Županije i studente slabijeg imovinskog stanja.

Studentski dom su svečanim rezanjem vrpce, uz ministricu Divjak, otvorile dekanica MEV-a Nevenka Breslauer i predsjednica studentskog zbora Tihana Miri.

Dekanica Breslauer, istaknula je kako je Odlukom Vlade osnovano Međimursko veleučilište koje danas broji više od 1000 studenata na stručnim studijima računarstva, održivog razvoja, menadžmenta sporta i turizma. „Prije nekoliko godina krenuli smo sa cjeloživotnim obrazovanjem za turističke vodiče i voditelje poslovnica, aktivni smo u Erasmus projektima, organizaciji međunarodnih konferencija te brojnim humanitarnim aktivnostima u koje se uključuju naši studenti“, rekla je Nevenka Breslauer.

Rođendanskoj proslavi Međimurskog veleučilišta i otvorenju Studentskog doma nazočili su brojni predstavnici drugih visokoobrazovnih institucija iz cijele Hrvatske, saborski zastupnici, načelnici, predstavnici Ministarstva, SAFU-a te bivši i sadašnji članovi Upravnih vijeća.

Žana Gamoš i Miroslav Vanek u Osijeku

Na današnjoj konferenciji za novinare nazvanoj „Osijek nije prosjek“, održanoj simbolično kod skulpture ”Grupa građana” na osječkom Trgu Ante Starčevića, predsjednica osječke podružnice Hrvatske narodne stranke – liberalnih demokrata i zamjenica osječkog gradonačelnika Žana Gamoš predstavila je novo pojačanje u redovima osječkog HNS-a, bivšeg vijećnika Gradskog vijeća i bivšeg predsjednika Građanske opcije grada Osijeka – GOGO, javnosti poznato lice Miroslava Vaneka.

Ne skrivajući zadovoljstvo ovim udruživanjem snaga izjavila je: ”Svaka Osječanka, svaki Osječanin koje upoznam ima neku svoju priču, svoju ideju, ima nešto natprosječno u sebi. U svakodnevnim susretima građani, mali i veliki me inspiriraju i motiviraju da djelujem bolje i brže jer život Osječana može i mora biti više. Mi možemo i moramo micati prepreke da natprosječnost ljudi iz naše zajednice dobije priliku kakvu zaslužuje. Grad smo znanja i izvrsnosti, velikih sportskih rezultata, vrhunskih glazbenih uspjeha, kreativnih i inovativnih pojedinaca, gospodarstvenika. Ideje i ambicije Osječana trebamo podržati i olakšati im put, kako bi natprosječnost dobila pažnju koju zaslužuje. I zato nam se pridružuje jedan takav sugrađanin, dovoljno ambiciozan da govori o velikim projektima i dovoljno realan da realizira i one najmanje – Miroslav Vanek. S Miroslavom nas povezuje ambicija da svaku Osječanku i Osječanina podsjetimo da su natprosječni, i da drugima u Hrvatskoj pokažemo da Osijek nije prosjek.”

Miroslav Vanek izjavio je kako je upravo u HNS-u pronašao platformu za svoj nastavak političkog djelovanja na lokalnoj razini.

”Građanima Osijeka kao i vama u medijima poznato je moje političko djelovanje kao gradskog vijećnika Građanske opcije grada Osijeka. Na izborima prije gotovo godinu dana nismo polučili željeni rezultat i nismo ušli u gradsko vijeće. Poslije izbora često su nas pitali odustajemo li od daljnjeg bavljenja politikom, a onda smo odgovorili kako nismo sigurni hoćemo li odustati od politike, ali od jednog boljeg grada Osijeka – od toga nikada nećemo odustati! Poslije godinu dana političkog mirovanja, a kako više nisam niti predsjednik niti član GOGE, odlučio sam prihvatiti poziv dogradonačelnice Osijeka Žane Gamoš da se priključim osječkoj ekipi HNS-a. Motiv za takvu odluku je entuzijazam i energija koje sam u posljednje vrijeme primijetio u radu HNS-a u Osijeku, koji je ujedno i ključni partner u gradskoj koaliciji, kao i njihova vizija da kroz politički rad doprinesu da naš grad dođe u poziciju kakvu zaslužuje jer kako je upravo rečeno OSIJEK NIJE PROSJEK, Osijek je puno više i to znamo svi mi koji živimo Osijek svaki dan. Isto tako želim naglasiti kako se priključujem HNS –u čistog obraza jer ja ne prenosim nikakav mandat niti glasove koje sam dobio na prethodnim izborima, ali prenosim nešto drugo. Prenosim svoje znanje, iskustvo, energiju i želju da Osijek više ne bude poznat kao grad komaraca, grad u kojem se čeka u redu za hranu i grad iz kojeg se iseljava nego grad koji će uskoro postati uzor drugim gradovima u Hrvatskoj!” izjavio je tom prigodom Vanek.

 

sisačkar rafinerija Ivan Vrdoljak

Predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak u obilasku županijskih organizacija stranke danas je posjetio Sisak, gdje je istaknuo da je najava zatvaranja sisačke rafinerije isključivo mađarski interes.

Kada je u pitanju INA, ja ću prvi štititi njene interese. Svima je jasno da se MOL nije pokazao kao dobar partner i moj stav je, a uvjeren sam i da će konzultanti koje je Vlada RH angažirala to i potvrditi – treba nam novi strateški partner! Mene u slučaju INA-e ne zanimaju ni mađarski ni ruski ni američki, već samo hrvatski interesi“, rekao je Vrdoljak.

Naglasio je da MOL-ovi interesi očito nisu podudarni s hrvatskim i da se s novim partnerom prije svega moramo dogovoriti oko strategije razvoja INA-e.

Ključne su tri stvari. Prvo, konačni završetak modernizacije obje rafinerije u Sisku i u Rijeci te osiguravanje rafinerijske proizvodnje na obje lokacije. Drugo, ulaganje u novu proizvodnju nafte i plina. I treće, osiguravanje nafte i plina po konkurentnim cijenama. Osobno sam se kao ministar gospodarstva izborio da se rafinerija u Sisku ne zatvori i siguran sam da se za to i ova Vlada može ponovno izboriti. Hrvatski interes je modernizacija rafinerije i očuvanje radnih mjesta i to nam mora biti prioritet“, naglasio je Vrdoljak.

Predsjednik ŽO HNS-a Sisačko-moslavačke županije Ivan Nekvapil i predsjednica GP HNS-a Grada Siska Adelina Ivković  naglasili su da Sisak ne smije postati grad slučaj.

Sve je više nezaposlenih, a nakon zatvaranja Željezare Sisak, sljedeća je prema najavama i rafinerija. Obećano je da će radnici biti zbrinuti, a ja pitam – Što to znači? Da bi radnici trebali živjeti od otpremnine? Sisačka rafinerija ne smije biti zatvorena i mora se modernizirati, no umjesto toga proizvodnju prebacuje u Rijeku, a nas ostavlja bez posla“, rekao je Nekvapil.

Milorad Batinić

U subotu, 21. travnja u Političkoj akademiji HNS-a održano je izvanredno predavanje gradonačelnika Grada Ivanca Milorada Batinića o privlačenju investicija u jedinice lokalne samouprave, kao i o planiranju i razvoju poslovnih i industrijskih zona.

Batinić je svoje izlaganje temeljio na iskustvima HNS-ove varaždinske županijske organizacije, konkretno na primjeru Grada Ivanca istaknuvši kako je poslovan uzlet grada direktno vezan za teme lokalnog i regionalnog poduzetništva.

Direktan kontakt sa investitorima je od velike važnosti, a struktura radne snage zanima svakog investitora. Prometna povezanost ključ je uspjeha za ulaganje u poslovnu zonu“, rekao je Batinić istaknuvši kako bez političke stabilnosti nema niti stabilnosti ulaganja te da su ključan preduvjet za ulaganje zakoni.

U nastavku je naglasak stavio na tezu kako se paradigma promišljanja prema gospodarstvenicima treba mijenjati te da grad mora biti one stop shop za investitora, a da Grad Ivanec s investitorima radi po principu „ključ u ruke“.

U povodu Svjetskog dana kreativnosti i inovacija (Word Creativity and Innovation Day), predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak danas je u Splitu s članovima stranke u zrak pustio 200 šarenih balona. U Hrvatskoj se Svjetski dan kreativnosti i inovacija obilježava od 2008. godine, a poruka akcije HNS-a je ukazati na značaj kreativne industrije u svijetu te važnost  i mogućnosti razvoja kreativne industrije u Hrvatskoj.

HNS je prva stranka u Hrvatskoj koja je razvoj kreativne industrije stavila u jedan od fokusa političkog djelovanja. Kreativna industrija je tema novog doba, industrija koja je temeljena na znanju i inovacijama, koja se dobro naslanja na naš aktualni projekt koji intenzivno provodimo u Vladi, a to je cjelovita reforma obrazovanja. Kreativne industrije su najbolji način da se potakne otvaranje novih radnih mjesta i sprečavanje odlaska mladih iz zemlje“, rekao je Vrdoljak.

Hrvatska ima kreativnu industriju, ali nažalost još uvijek nema status koji zaslužuje, a zadatak HNS-a je da i u Hrvatskoj to postane jedna od najbrže rastućih gospodarskih grana, kao što je to slučaj u Europi. Kreativna industrija obuhvaća širok spektar zanimanja temeljenih na znanju i inovacijama, od IT, softvera, gaminga, preko dizajna, arhitekture do filmske i glazbene industrije i ponosni smo na sve naše kreativne Hrvate, koji su se kao individualci izborili za svoj uspjeh i koji stoje uz bok svjetskim stručnjacima – od IT sektora pa do automobilske industrije.

„Politika je ta koja mladima treba dati okvir i pomoći svim budućim kreativcima da svoje ideje provedu djelo, a HNS i ja ćemo nastaviti aktivno raditi na tome. U tom smislu, u HNS-u postoji već stručni interesni odbor koji se bavi kreativnom industrijom i naš je cilj razvijati pametne javne politike iz tog područja koje će voditi mlade snage HNS-a“, naglasio je Vrdoljak.

Lucija Buconjić s Mladima HNS-a Čepin
Na izbornoj skupštini Mladih HNS-a Čepin održanoj 21. travnja, za predsjednicu Mladih HNS-a Čepin izabrana je Lucija Buconjić, dok su za potpredsjednike izabrani Alen Arambašić i Marin Bagarić, a za tajnika Ivan Kukolj.
”Biti predsjednica Mladih HNS-a Čepin nije mi samo čast, već i velika odgovornost. Mladi smo, ambiciozni, puni entuzijazma te krećemo spremni prema izazovima koji su pred nama. Vjerujem da će mladi u Općini prepoznati našu energiju i aktivizam te da će nam se pridružiti u kreiranju politika, ali i u drugim aktivnostima koje ćemo provoditi. Radit ćemo snažnije i odlučnije za bolje mladih i za boljitak naše općine”, rekla je Lucija Buconjić nakon što je jednoglasno izabrana za predsjednicu Mladih HNS-a Čepin.
Predsjednik podružnice HNS Čepin Branimir Pospišil  također se obratio  svim prisutnim članovima:”Novo predsjedništvo svojim planom i programom, svojom snagom i energijom uvelike će doprinijeti radu naše Podružnice.”
 ”Izuzetno mi je drago što su mladi u Čepinu prepoznali HNS kao stranku kroz koju žele djelovati i ostvarivati svoje interese, što dokazuje da smo stranka napretka i budućnosti”,  rekla je Matea Sopta, predsjednica Interesnog odbora Mladih HNS-a Osječko-baranjske županije.
Marija Puh

Potpredsjednica HNS-a i saborska zastupnica Marija Puh za Tportal govori o svojim političkim počecima, motivaciji za ulaskom u politiku, Istanbulskoj konvenciji, ulasku u Vladu i drugim aktualnim političkim pitanjima.

Ovih dana svjedočili smo incident u Srbiji, gdje je zbog ponašanja tamošnjeg saborskog zastupnika i osuđenog ratnog zločinca Vojislava Šešelja hrvatska delegacija napustila Beograd. Podržavate li odluku naše delegacije?

Definitivno podržavam jer vrijeđanje zastave je vrijeđanje države. Taj incident je bio skandalozan. U Srbiji je na snazi zakon kakav imamo i mi, a to je da zastupnici koji su osuđeni ne mogu biti zastupnici. Pa postavljam pitanje što Šešelj radi tamo.

No već su se pojavila razmišljanja da hrvatska delegacija nije trebala pridodavati puno pažnje Šešelju, koji je poznat po svojim provokacijama, te da je trebala ostati tamo.

Gaženje zastave dok je naše izaslanstvo tamo je preveliki incident da bi oni ostali tamo. Tim više što je Vučić kada je bio ovdje dobro ugošćen i nitko ga nije vrijeđao u parlamentu niti je kome palo na pamet paliti ili gaziti srpsku zastavu.

Hoće li ovaj incident dugoročno naštetiti odnosima Hrvatske i Srbije?

Iskreno se nadam da neće jer moramo raditi na dijalogu. Rat je bio prije više od 20 godina i mislim da bi morali doći na civiliziranu razinu komunikacije i odnosa sa Srbijom.

Prošli tjedan u Saboru je ratificirana Istanbulska konvencija, no time ta tema nije zaključena jer protivnici već najavljuju pokretanje referenduma. Vjerujete li vi da će se referendum održati i kojim argumentima će se HNS boriti protiv njegovog održavanja?

Uvijek kada smo govorili o Istanbulskoj konvenciji, govorili smo o njenom sadržaju na koji sam se ja osobno u svojim govorima uvijek vraćala. Moja je misija bila ljudima objasniti razliku između izmišljotina odnosno fake newsa i činjenica o Istanbulskoj konvenciji. I dalje ću se truditi ljudima objašnjavati da sve teze koje smo čuli nemaju uporište u Konvenciji nego se pokušava manipulirati masama zbog nečijih političkih interesa i bodova. Prikupljanje potpisa za referendum je legitimno, no oglasili su se i pojedini ustavni stručnjaci da je upitno može li se uopće raspisati referendum, jer se radi o temi ljudskih prava. Istanbulska konvencija nije dokument kojeg smo izglasali pa ćemo ga staviti sa strane, nego  prema njemu trebati ustrojiti cijeli sustav da naposljetku dođemo do manjeg postotka nasilja nad ženama.

Neke od teza koje spominjete zastupao je dio HDZ-a, vašeg koalicijskog partnera. Strahujete li zbog protivnika iz redova HDZ-a za stabilnost vladajuće koalicije?

Nakon izglasavanja Istanbulske konvencije imali smo glasanje o povjerenju potpredsjednici Vlade Martini Dalić gdje je jasno bilo vidljivo da je većina stabilna. Ne bojim se za većinu – ako mogu u Nizozemskoj na vlasti funkcionirati liberali i demokršćani, zašto Hrvatska konačno ne bi izašla iz ideoloških rovova. Funkcionirali su tako i u Velikoj Britaniji…

Poznato je da ste kada je HNS odlučivao o koaliciji s HDZ-om dobivali prijetnje. Jesu li prijetnje stigle i sada zbog vašeg stave o Istanbulskoj konvenciji?

Dolazile su poruke ali više su bile vrijeđajuće i omalovažavajuće, ali prijeteće nisu. Prije mi se prijetilo životom, ali sada takve poruke nisam primijetila.

Svjetonazorski prijepor mogao bi se stvoriti i kod izrade novog Obiteljskog zakona. Ranija verzija nacrta objavljena je u medijima, no zanima me jeste li u HNS-u dobili prijedlog i za koje stavove ćete se zalagati u usaglašavanju s koalicijskim partnerima?

Mi nacrt još uvijek nismo dobili, a ja ću komentirati zakon tek kad ga vidim i kad ga pročitam. Ne volim komentirati stvari koje su u novinama jer nisam sigurna da je to točno, odnosno da netko iz stare radne skupine nije to pustio namjerno u medije.

Kada je u pitanju najava da će se kroz novi Obiteljski zakon uvesti obrazovanje djece u skladu s vjerskim uvjerenjima roditelja, kao liberali imamo jasan stav: mi smo sekularna država, vjera se uči u vjerskim zajednicama, ne u školama.

No neovisno o tome kako će na kraju izgledati Obiteljski zakon, sigurno imate stav o formulaciji  da ‘roditelji imaju pravo da se njihovoj djeci osigura odgoj i obrazovanje u skladu s njihovim vjerskim i filozofskim uvjerenjima.’.

Taj dio odgoja treba biti uređen jednim drugim zakonom, a to je Zakon o odgoju i obrazovanju koji je već u proceduri. Jasno je da djeca moraju u školi dobiti jedan znanstveni, metodički pristup i dobiti svu širinu informacija. Može se dogoditi da roditelji vjeruju da je Zemlja ravna ploča, ne možete to učiti djecu u školi jer znanstvene činjenice kažu drugo.
Predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak nedavno je rekao da očekuje da se po pitanju reforma ubaci u petu brzinu. Kojih je pet reformskih mjera prioritet za HNS?

Mi smo stali iza obrazovanja i ono nam je reformska mjera broj jedan, dva i tri. Svi smo posvećeni tome i da pomognemo ministrici obrazovanja Blaženki Divjak u provedbi reforme i ona je prva osoba, koja je sa svojim timom uvela reformu u učionice kroz edukacije učitelja. Uz to bi ja istaknula i reformu cijele javne uprave. Vidimo da se sve više i više priča i o sustavu ocjenjivanja službenika i da se napravi jedan ujednačena platforma za sve građane u cijeloj hrvatskoj. Primjerice, da se ne događa da u Varaždinu građevinsku dozvolu dobijete već drugi dan, a u nekom drugom dijelu Hrvatske morate čekati mjesec ili dva.

Stječe se dojam da je HNS-u samo interes obrazovanje. Osim obrazovanja i uprave?, što bi još izdvojili kao prioritet?

Nakon što smo, na pristojan način, ubrzali proces ratifikacije Istanbulske konvencije, dok potpredsjednik Vlade Štromar radi ozbiljan posao sa subvencioniranim kreditima i POS-ovim stanovima. Naš će fokus biti u temama kojima smo oduvijek bili jaki, a to je jačanje gospodarstva, između ostalog, i kroz nove porezne politike, kao i otvaranje teme kreativne industrije i svog potencijala kojeg ta tema ima. Naravno, za kraj bi istaknula da s koalicijskim partnerima pokušavamo maksimalno ubrzati rješavanje problema blokiranih – to je prioritet.


Među prvim izlaganjima koja ste imali u Saboru bilo je na temu klizišta. Ta tema se aktivirala nedavno sa nesretnim događajima u Hrvatskoj Kostajnici gdje je država brzo reagirala. No, to je bila tek jedna u nizu od prirodnih nepogoda, nakon poplava i strašnih požara. Razmišlja li se možda u redovima HNS-a ili vladajuće koalicije o osnivanju posebnog fonda, u koji bi se prikupljao i privatni novac za odštete oštećenima u prirodnim nepogodama?

To je jedna dobra ideja. Razlog zbog kojeg sam se ja i počela baviti temom klizišta je zato što sam željela da ljudi imaju jednaku mogućnost pred zakonom. Kada nam se desila Gunja, imali smo slučaj da su im se nakon te prirodne katastrofe obnavljale kuće i ponovno se uspostavljao njihov život. Ja sam tada upozoravala na situaciju u Zagorju, gdje su nažalost također postojale kuće koje su imale sve dozvole, no pojavilo se klizište i sve im uništilo, a i tim ljudima se nije pomagalo sa sanacijom klizišta niti kada su tražili odštete za kuće. Borba za klizišta je krenula s tim da se izjednači taj standard, no postojeći fond koji imamo za elementarne nepogode nije dostatan, a vidjeli smo to i na požarima kada nije bilo dovoljno sredstva za odštete. Trebalo bi razmisliti o nekom sustavnijem rješenju za sve ljude.

U petak je izabran i novi glavni državni odvjetnik Dražen Jelenić. Kako ocjenjujete mandat njegovog prethodnika Dinka Cvitana i što očekujete od novog glavnog državnog odvjetnika?

Što se tiče Cvitanovog mandata, vidimo da su mnogi postupci pokrenuti i da je to bio jedan prilično zahtjevan i turbulentan mandat. Cvitan ostaje i dalje u sustavu kao zamjenik glavnog državnog odvjetnika. Za gospodina Jelenića mi jei drago da je prošao sve stepenice unutar sustava i vjerujem da će jedna nova energija i novi način razmišljanja još više doprinijeti radu DORH-a.

Rejting HNS-a i dalje se vrti oko dva posto. Iako se očekivalo da će koalicija s HDZ-om naštetiti rejtingu to se nije dogodilo. No, s druge strane rejtingu nije pomoglo ni zalaganje HNS-a za obrazovanje i kurikularnu reformu. Što HNS radi krivo da ne može povećati rejting?

HNS je stranka za one ljude koji ne nasjedaju na populizam, već na pametne javne politike. Naši rejtinzi su više-manje uvijek ista priča. Ono što je nama u HNS-u bitno i što zapravo pokazuje pravi rejting su izbori jer se na njima vide jakost i snaga naših lokalnih organizacija. Najbolji rejting je bio kada smo na prošlim izborima osvojili četiri preferencijalna mjesta. Bilo nas je devet, a kroz preferencijalne glasove osvojili smo zapravo deset mandata. To je odgovor onima koji govore da su nam mandati poklonjeni. Nisu poklonjeni.

Ali kažnjeni ste na lokalnim izborima u Varaždinskoj županiji gdje je pobjedu za župana odnio Radimir Čačić.

To je bilo prije dogovora o koaliciji s HDZ-om, iako se već počelo spekulirati oko toga. Možda je to djelomično bio uzrok, ali razlika je na kraju bila mala u Varaždinskoj županiji.

U Saboru ste zastupnica već dva mandata, no do sada vas javnost nije baš zapazila. Što se sada promijenilo?

Vjerujem da se strpljenje i trud isplate, a kada su pitanju teme poput ljudskih prava ili kao u slučaju Istanbulske konvencije – onda sam itekako glasna i borbena. Moguće je i da je ulazak u koaliciju s HDZ-om podigao vidljivost pojedinih zastupnika, ali ono što je važno jest da su konačno prepoznati svi oni projekti i sve ono za što sam se zalagala, a prije nije bilo sluha da se to realizira, poput klizišta.

Upravo ste izlaganjem na tu temu zaokupili pažnju medija, posebice u dijelu u kojem ste govorili o bivšem dečku koji vam je govorio da se ostavite politike. Što je sada s tim bivšim dečkom? Da li se možda prepoznao u vašem govoru pa se odlučio javiti?

Ne znam što je s njim, nije se javio.

Kada je HNS odlučivao o koaliciji s HDZ-om, nije bila tajna da ste osobno bili pod velikim pritiscima. Šef vaše županijske organizacije Anđelko Topolovec nije bio za tu koaliciju, no vi se ipak koaliciju podržali. Što je to kod vas prevagnulo?

Mandat u Saboru koji sam ja osvojila bio je mandat stranke, i meni je tada na prvoj sjednici Predsjedništva HNS-a, prije sjednice Središnjeg odbora, na neki način i laknulo kada je donesena odluka da se ne ide u koaliciju. No, stvari su se mijenjale i u tom šoku u kojem sam bila, uzela sam papir i napisala koje bi bile dobre o loše strane koalicije s HDZ-om. Na minus strani bila je činjenica da nikada nismo bili u koaliciji s HDZ-om, a na plus stranu stavila sam nekoliko stvari. Mnogi naši načelnici i gradonačelnici iščekivali su mjeru 7.4 i isplatu novca i da tada nismo ušli u koaliciju, većina sredstva iz europskih fondova bi propala. Na plus strani bilo mi je i obrazovanje, koje je tada postalo jako važna tema. Ljuti me kada vidim da djeca, ne da uče isto što sam i ja, nego uče po istim knjigama kao i ja. To mi je nezamislivo kada vidim koliko brzo dolaze nova znanja i tehnologije. Primjerice, ne mogu djeca danas učiti što je disketa i da je disketa sredstvo pohrane. Osim obrazovanja, bila je tu i turistička sezona koja je bila pred vratima, ali i situacija oko Agrokora je bila izuzetno riskantna, treći izbori u godinu i pol. I na kraju sam se odlučila za stabilnost, iako sam bila svjesna da možda neću biti zabilježena kao najomiljenija osoba u povijesti. Ali, tko ne riskira, ne profitira. Mislim da je danas svima jasno da je to bila dobra odluka.

Jeste zamjerili  predsjedniku stranke Ivanu Vrdoljaku što je tada tajio i od stranke, ali i od javnosti da pregovara s HDZ-om?

Tada nisam bila u Hrvatskoj pa ne znam koliko su ljudi to znali.  Kako smo cijelo vrijeme javno govorili da nećemo u koaliciju, sada vidim da taj način komunikacije, po mom mišljenju nije bio dobar. Bio mi je šok kada sam na putu gledala da se ide u koaliciju. Čak sam razmišljala i o azilu (op.a. kroz smijeh).

Kako ste se i zašto odlučili za ulazak u politiku?

Potaknuo me radio. Na radiju sam slušala o okolnim općinama u kojima se radilo, bilo to nogostup, vrtić, škola, renoviranje sad ovog ili onog, a u Krapini se ništa nije događalo.  I kada sam išla pogledati, poklopilo se da su načelnici u te tri susjedne općine Petrovska, Jesenje i Radoboj bili iz redova HNS-a. Po tome sam zaključila da je HNS taj koji ima projekte i rješenja za ljude, pristupila sam jednom od načelnika i tu je počela moja priča.

Imate li ambicija biti nešto više od saborske zastupnice?

Vidjet ćemo. To se mijenja iz dana u dan, ovisno o tome kako se probudim (op.a kroz smijeh). Ima dana kada mi dođe da odustanem od svega, a ima dana kada bi ovo mogla raditi do kraja života.

Kako provodite slobodno vrijeme?

Nemam baš puno slobodnog vremena, no dosta vremena sam zaokupljena svojim psom, Negrom. Ili smo vani, ili se mazimo doma uz filmove i kokice. U kino ipak idem bez nje, iako bi je vodila da mogu. Ona je izuzetno miran pas i da je dovedem u Sabor, vjerojatno bi spavala ispod stola. Ali nažalost, ne smijem je dovesti u Sabor.

Oni koji vas znaju za vas kažu da ste štreber. Da li vas ljuti takva ocjena?

Ne pogađa me to. Volim znati o čemu pričam i volim biti pripremljena, ne volim kad me se nekim pitanjem iznenadi, a mogla sam biti za njega pripremljena. Možda me zato nazivaju štreberom, ali se ne smatram štrebericom.

Nedavno ste izabrani za potpredsjednicu HNS-a. Koliki vam je to teret?

Imam puno obaveza zbog toga. Dosta je obilazaka terena i razgovora sa članstvom, plus još i saborske obaveze.

S kim ste, osim kolega iz stranke, najbliži u Saboru?

Najviše realno komuniciram s kolegama i kolegicama koji su samnom u odborima, ali sa svima sam si ok.

Nedavno je dosta zapažen u javnosti bio zajednički istup zastupnica, neovisno o kojoj se političkoj opciji radi, oko Istanbulske konvencije. Postoji li još nešto što bi vas ponovno moglo zajedno okupiti?

Ja se nadam da da. I sada već vidimo da oko nekih stvari imamo konsenzus i dobro je da radimo na konsenzusu u hrvatskom društvu. Ja ću uskoro biti domaćin ženama poduzetnicama iz Istarske županije ovdje u Saboru. Zamislili smo da taj dan kada dođu u obilazak Sabora probamo organizirati jedan sastanak na koji ću pozvati sve zastupnice, pa se nadam da će nas i to okupiti.

U kakvim ste odnosima s bivšim kolegama iz stranke, koji su danas zastupnici GLAS-a?

U istim kao  što su bili i prije. Možda mrvicu manje komuniciramo jer ne sjedimo više oko istog stola, ali mislim da smo svi u ok odnosima. Poštovanje  prema njima postoji i mislim da i njihovo prema meni. Ne mislim si i ne volim si stvarati neprijatelje.

Da niste saborska zastupnica čime bi ste se bavili?

Vjerojatno bi se bavila turizmom i to planiram u budućnosti kada odem iz sabora. Moja županija, Krapinsko-zagorska županija je, recimo tako, biser kontinentalnog turizma i jako puno se radi i mislim da bi mogla dati svoj doprinos tome.