Ženska inicijativa HNS-a Međimurske županije

Na izbornoj skupštini Ženske inicijative HNS-a Međimurske županije koja je održana 27. veljače 2018. godine, za predsjednicu u četverogodišnjem mandatu izabrana je Karolina Juzbašić iz Čakovca.

U svom je govoru  istaknula da je cilj njenog angažmana i plan rada izabranog rukovodstva u predstojećem mandatu potaknuti i aktivirati žene da budu aktivne sudionice u kreiranju i stvaranju lokalne i regionalne vlasti. Žene ne bi smjele biti pozicionirane na izbornim listama samo zbog zakonske obveze podzastupljenosti spola, pretežno su na dnu liste, već  se trebaju kandidirati zauzimati mjesta koja im pripadaju sukladno njihovim sposobnostima i aktivnostima.

Potrebno je ostvariti interakciju s članicama na terenu kako bi se shvatili što žele i kroz kakvu problematiku prolaze, potrebno je planirati, razgovarati i organizirati aktivnosti koje će biti prepoznatljive za žene HNS-a na svim razinama. O članstvu treba brinuti i njegovati ga. Ženska inicijativa produžena je ruka podružnica i treba joj dati potporu i inicijativu.

Za potpredsjednice Ženske inicijative izabrane su Dijana Novak  i Vesna Zadravec,  dok je za tajnicu izabrana  Iva Varga. Dužnost glasnogovornice Ženske inicijative HNS-a  Međimurje u narednom razdoblju obnašat će Sonja Ivoš.

Marija Puh

Potpredsjednica HNS-a i saborska zastupnica Marija Puh u intervjuu za Novi List govori o Istanbulskoj konvenciji, budućnosti HNS-a i drugim aktualnim političkim pitanjima.

Nije li neobično da osoba koja je dio vladajuće većine u parlamentu sudjeluje u prosvjedu kojim se traži da Vlada stavi neki propis na dnevni red Sabora?

Na posljednji prosvjed za ratifikaciju Istanbulske konvencije sam došla jer sam i na taj način željela osvijestiti ljude o tome što je zapravo sadržaj Istanbulske konvencije. U javnom prostoru određene interesne skupine šire dezinformacije o tom dokumentu, a 99 posto ljudi Istanbulsku konvenciju nije ni pročitalo. Štoviše, uvjerena sam da malo ljudi zna za to da je ona dokument o sprječavanju nasilja u obitelji i nasilja nad ženama. A interesne skupine o kojima govorim su prilično glasne…

Da razjasnimo, kad govorite o interesnim skupinama, mislite na ove s desnice, koji se pozivaju na opasnost od navodne rodne idelologije?

Da. To su oni koji plaše ljude da će muškarci ulaziti u ženske WC-e ili da će djecu u školi pitati jesu li muško ili žensko. Istanbulska konvencija treba zagovornike s druge strane, koji će ljudima objasniti da ona nije nikakav bauk, već alat za bolju i sustavniju zaštitu od nasilja u obitelji i nasilja nad ženama. Pozivam, dakle, i druge zastupnike koji su za ratifikaciju ove konvencije da češće govore o tome što se u njoj nalazi. Jer, ako nećemo o tome javno progovarati, javni prostor će nam zatrpati “informacije” kojima se plaši ljude.

Rekli ste da bi voljeli da neki drugi zastupnici progovaraju o Istanbulskoj konvenciji. Možete li onda iskoristiti ovu priliku da na sljedeći prosvjed pozovete i nekog iz redova HDZ-a koji je vaš koalicijski partner. Primjerice, predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića?

Pozvala sam sve zastupnike već nekoliko puta u Saboru na konsenzus i što bržu ratifikaciju Konvencije, odnosno što brže stavljanje tog dokumenta u proceduru. Pa da se to raspravi, da glasamo i imamo jasnu sliku.

Svjesni ste da je razlog zbog kojeg se taj dokument ne stavlja na ratifikaciju taj da se dobar dio zastupnika HDZ-a tome – protivi?

Vjerujem da se ne radi o “dobrom dijelu” zastupnika HDZ-a, već o nekoj manjini. U razgovoru sa zastupnicima ne primjećujem velik broj onih koji su striktni protiv nje.

Dobro, ali ovdje moramo imati razumijevanja i za Plenkovića. Kako bi politički izgledalo da Istanbulsku konvenciju Sabor usvoji glasovima iz dijela HDZ-a i opozicije, dok bi dio HDZ-a bio protiv?!

Sam premijer je nedavno kazao po tom pitanju da će ona biti ratificirana i da treba odraditi sastanke o tome unutar HDZ-a. Vjerujem da na tome i radi i da ćemo što prije imati taj konsenzus.

Što ako se to ne dogodi? Jeste li spremni vlastiti glas koristiti kao sredstvo pritiska ili ćete i dalje na ovaj način javno ukazivati da bi Konvenciju trebalo ratificirati, ali bez posezanja za tom, nuklearnom opcijom uskrate vlastitog glasa za većinu pri odlučivanju u Saboru?

Ne bih govorila o zadnjim i nuklearnim opcijama, jer vjerujem da će Istanbulska konvencija što skorije doći u Sabor. Nadalje, trenutno smo u situaciji gdje imamo izazove na svim stranama, pa nekakvo ucjenjivanje po meni trenutno nije opcija. Ali da trebamo više brinuti o zaštiti ljudskih prava – trebamo. Ja ću i dalje još neko vrijeme upozoravati, ali stvarno vjerujem da ćemo Istanbulsku konvenciju uskoro dobiti u Sabor na raspravu.

Nakon što je na glasanju o čelnici Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa vladajuća koalicija ostala “kratka” za jedan glas postavilo se pitanje postoji li stabilna većina u parlamentu. Znate li, dakle, jeste li u ovom trenutku pripadnica parlamentarne većine ili manjine?

Koalicija je definitivno stabilna i mi smo i dalje članovi većine u Saboru. Glasovanje oko čelnice Povjerenstva je bilo tajno, a što će biti dalje, novo glasovanje ili novi natječaj, odlučit će nadležni saborski odbor. No, unatoč raznim izazovima, uvjeravam vas da je koalicija stabilna.

HNS je ispoštivao dogovor da se glasa za Natašu Novaković?

Glasovanje je bilo tajno. Klub HNS-a glasao je jedinstveno, sukladno dogovoru s koalicijskim partnerima.

Što zamjerate Daliji Orešković da niste njoj dali svoj glas, nego ste ga dali protukandidatkinji?

Ne bih direktno govorila o određenoj osobi. Pojedine funkcije se ne smiju vezati na jednu osobu. Bitan je sustav i njegova funkcionalnost, a utoliko je važnije da izmjenama zakona Povjerenstvu omoguće bolji i funkcionalniji alati, nego što je presudno ime pojedine osobe. Nama u HNS-u je bilo bitno i to da Povjerenstvo ima neki kontinuitet, a to je dobilo u dijelu članova koji su ostali iz starog saziva.

Početkom godine ste kazali da vam je cilj razgovarati sa svakim od 7200 mladih članova HNS-a da čujete kako oni vide budućnost Hrvatske. Kako Vam ide s tim?

Pa evo… intenzivno obilazim teren, obišla sam velik dio svoje izborne jedince, imam dogovorene sastanke u Puli i razgovor s građanima u Zagrebu… Dakle, pričam i s mladima i ostalim članovima HNS-a i općenito biračima.

I kako oni vide buduće stranačke politike?

Naše stranačke politike su jasno izražene. Trenutno smo fokusirani na obrazovanje i kurikularnu reformu, što je jedan od velikih projekata i u kontekstu iseljavanja mladih. Ne jedini, naravno, jer se tom problemu treba pristupiti s više aspekata. Što se tiče samog HNS-a mi imamo resore obrazovanja i graditeljstva, a u ovom potonjem je jedna od mjera sufinanciranje stambenih kredita mladima. Lani je 2300 obitelji dobilo otplatu 50 posto kredita u naredne četiri godine, u pojedinim situacijama i duže, a isti program se nastavlja i ove godine. Možda vam brojka 2300 obitelji ne zvuči impresivno, ali to je grad veličine Knina! Znam da su to mali koraci, ali volim reći kako je i put do Mount Everesta skup malih koraka. Činjenica je da se u Hrvatskoj o demografiji trebalo puno prije razmišljati, jer znamo da su i druge zemlje kao prvi efekt ulaska u EU imali otvorene granice i mlade koji su koristili mogućnost odlaska. Dakle, kasnimo, ali bitno da se krećemo.

U samom resoru u kojem je i demografija je dosta zanimljiva situacija. Državni tajnik je prije nekoliko dana javno dao ostavku ocijenivši kako je sve što se radi po pitanju demografije tek – folklor.

Mogu reći da ga iz svog iskustva s jedne strane razumijem, jer sam često ljuta i isfrustrirana koliko neke stvari dugo teku, koliko im dugo treba da se riješe. Recimo, tek sam nedavno uspjela u onome što želim napraviti od svog dolaska u Sabor, prije dvije godine – dobiti cjelovito rješenje za problem klizišta u županiji iz koje dolazim. Masu puta sam bila isfrustirana i ljuta na sporost, ali treba biti uporan. Pitam se kud bi došli kad bi svi vrsni stručnjaci – odustali. Znači, mislim da bi trebali biti uporniji i insitirati na stvarima na kojima radimo. Nisam puno komunicirala osobno sa Strmotom, ali koliko sam vidjela radi se o stručnjaku na području demografije.

Mislite, dakle, da je Strmota trebao biti uporniji i strpljviji?

Shvaćam ga, velim, s jedne strane jer mi je mnogo puta došlo da dignem ruke i od države i od lokalne politike. Ali sam promislila i nastavila dalje. Upornost bi nam trebala biti mantra. Što se tiče same demografije, željela bih naglasiti da problem nije samo odlazak iz zemlje, nego i odlazak mladih iz ruralnih područja unutar Hrvatske. Što ćemo dobiti svede li se Hrvatska na nekoliko urbanih centara i pustu, nenaseljenu zemlju? Ljudima je bitno da imaju cestu do posla, vrtić, da mogu doći do Hitne pomoći.

Kako vidite budućnost HNS-a – nakon pada rejtinga zbog ulaska u Vladu, stranka bilježi mali anketni rast.

Čini mi se da je naš rejting na razini onog koji je bio prije ulaska u vladajuću koaliciju.

Ne, prije ulaska ste imali nešto preko tri posto, sad je oko dva posto.

Da, onda je isti kao u vrijeme dok smo bili u Vladi sa SDP-om. Taj opći rejting po anketama koje cijelu Hrvatsku tretiraju kao jednu izbornu jedinicu je nama uvijek nešto niži, ali postoje izborne jedinice u kojima imamo veću podršku i u kojima imamo manju. Nama su uvijek jedine relevantne ankete sami izbori i posljednji put smo u mojoj izbornoj jedinici na osnovu preferencijalnih glasova dobili dva mandata. Što se tiče broja članova, onih koji su nas napustili na ljeto i nije bilo toliko koliko je izgledalo, a u posljednje vrijeme imamo i situacije da na u stranku dolaze cijele organizacije, kao u Osijeku, Zadru i Splitu. Dakle, što se tiče promjena u članstvu smo negdje oko nule.

Dakle, smatrate da vam ulazak u Vladu s HDZ-om nije, gledajući sve te brojke, nanio značajniju političku štetu?

Da, po tim brojkama se ne vidi neka velika razlika. A da smo ulaskom u Vladu napravili iskorak u hrvatskoj politici – jesmo. U to stvarno vjerujem. Bila sam i tada saborska zastupnica i to razdoblje mi nije bilo baš jednostavan period u životu. Puno sam razmišljala o tome što napraviti i zaključila da treći izbori nisu opcija. Stoga smatram da je preuzimanje odgovornosti od strane HNS-a bilo dobro rješenje.

Predrag Štromar

U ponedjeljak 26. veljače 2018. godine u Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja održana je konferencija za novinare ministra Predraga Štromara povodom otvaranja tri javna poziva kojima se sufinanciraju projekti jedinica lokalne samouprave u 2018. godini i to: izrada prostornih planova uređenja lokalne razineprojekti sanacije klizišta te projekti razvoja komunalnog gospodarstva i ujednačavanje komunalnog standarda. Uz ministra Štomara bili su državni tajnik Željko Uhlir i pomoćnica ministra Maja-Marija Nahod.

Javni poziv za sufinanciranje izrade prostornih planova jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u 2018. godini otvoren je za prijave od 16. veljače 2018. godine. Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja je za izradu prostornih planova uređenja lokalne razine u proračunu Republike Hrvatske za 2018. godinu osiguralo 3,1 milijuna kuna a zahtjeve za sufinanciranje mogu podnijeti predstavnici općina, gradova i županija.

Pojedinoj jedinici lokalne (regionalne) samouprave mogu se dodijeliti sredstva u iznosu najviše do 50% od ukupnog iznosa cijene izrade plana iz Ugovora o izradi plana sklopljenog između jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave i izrađivača plana. Dodijeljena sredstva moraju se koristiti isključivo za predmetnu namjenu a Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja potrebno je dostavljali izvješća o utrošenim sredstvima za izradu plana nakon utroška istih. Sredstva nije moguće dodijeliti retroaktivno odnosno za već doneseni prostorni plan.

Predstavnici jedinica lokalne odnosno regionalne samouprave zahtjev za dodjelu sredstava upućuju Ministarstvu na propisanom obrascu prijave zajedno sa svom potrebnom dokumentacijom na adresu e-pošte: prostorni.planovi.sufinanciranje@mgipu.hr kako je opisano u Javnom pozivu.

Prijave se zaprimaju do 30. rujna 2018. godine ili do iskorištenja sredstava. Pristigle zahtjeve nakon administrativne obrade, razmatrati će stručno Povjerenstvo kojeg osniva ministar a u postupku ocjenjivanja uzima se u obzir stupanj razvijenosti podnositelja (sukladno Odluci o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (Narodne novine, broj 132 /17)), moguća specifična obilježja (npr. status BPP-a, ili otok) te vrsta prostornog plana, sve prema izrađenim Kriterijima za bodovanje. Nakon provedenog postupka vrednovanja, na prijedlog Povjerenstva, ministar graditeljstva i prostornoga uređenja donijeti će Odluku o sufinanciranju. Za odabrane zahtjeve sklapat će se Ugovori o sufinanciranju izrade (izmjene ili dopune) prostornih planova.

U prošloj, 2017. godini sufinancirana su 74  prostorna plana u ukupnom iznosu od 3 milijuna kuna.

Za razvoj komunalnog gospodarstva i ujednačavanje komunalnog standarda 40,1 milijuna kuna 

Javni poziv za sufinanciranje projekata gradova i općina za poticanje razvoja komunalnog gospodarstva i ujednačavanje komunalnog standarda u 2018. godini raspisuje se u svrhu osiguravanja financijske potpore za projekte jedinica lokalne samouprave koji potiču ili pridonose boljem obavljanju komunalnih djelatnosti i pružanju odnosno isporuci komunalnih usluga, kao i aktivnosti na projektima koji će pridonijeti podizanju razine javnih usluga i većoj kvaliteti življenja stanovnika na području pojedine jedinice lokalne samouprave. Za tu je namjenu u proračunu osigurano 40,1 milijuna kuna.

Podnositelji zahtjeva za sufinanciranje su jedinice lokalne samouprave I. do VI. skupine sukladno Odluci o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (Narodne novine, broj 132/17).

Sufinancirat će se projekti čija realizacija potiče ili pridonosi boljem obavljanju kako komunalnih djelatnosti i pružanju odnosno isporuci komunalnih usluga tako i svih drugih aktivnosti koje pridonose podizanju razine javnih usluga i kvalitete življenja stanovništva:

  • izrada projektne i druge tehničke dokumentacije za izvođenje objekata i uređaja komunalne infrastrukture i izvođenje većih zahvata na investicijskom održavanju komunalne infrastrukture;
  • izvođenje radova i ugradnja uređaja komunalne infrastrukture, izvođenje radova na investicijskom održavanju komunalne infrastrukture te uređenje javnih površina, nerazvrstanih cesta, javne rasvjete i drugih javnih prostora i drugih objekata koji pridonose podizanju razine javnih usluga i poboljšanju kvalitete življenja u naseljima jedinice lokalne samouprave;
  • nabava opreme i strojeva kojom će se znatno poboljšati kvaliteta isporuke komunalne usluge, komunalnog standarda odnosno obavljanje određene komunalne djelatnosti te nabavka druge komunalne opreme za javne površine naselja.

Prijave će se moći podnositi u roku od 30 dana od dana objave javnog poziva dok je rok za provedbu aktivnosti na projektima koje se sufinanciraju do 31. prosinca 2018. godine. Najviši iznos sufinanciranja Ministarstva po JLS, može iznositi kumulativno 450.000,00 kuna, odnosno 30% do 80% ukupnih prihvatljivih troškova projekta, ovisno o indeksu razvijenosti JLS-e, prema Odluci o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (Narodne novine, broj 132/17).

Pristigle zahtjeve, nakon administrativne obrade, razmatrati će stručno Povjerenstvo a u postupku ocjenjivanja uzimat će se u obzir stupanj razvijenosti podnositelja, sukladno Odluci o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (Narodne novine, broj 132 /17), moguća specifična obilježja (npr. status BPP) i financijska sposobnost sudjelovanja u realizaciji projekta, te opravdanost, održivost, proračun i isplativost predloženog projekta, sve prema izrađenim Kriterijima za bodovanje. Nakon provedenog postupka vrednovanja, na prijedlog Povjerenstva, ministar graditeljstva i prostornoga uređenja donijeti će Odluku o sufinanciranju odabranih projekata a s odabranim korisnicima potpisati će se Ugovor o sufinanciranju.

U prošloj, 2017. godini sufinancirana su 336 projekta u ukupnom iznosu od 40 milijuna kuna.

Za sanaciju klizišta 10 milijuna kuna

Javni poziv za sufinanciranje projekata sanacije klizišta u 2018. godini otvara se s ciljem sanacije i sprječavanja štetnih posljedica klizišta te je za tu namjenu u Državnom proračunu za 2018. godinu osigurano 10 milijuna kuna. 

Prihvatljivi podnositelji zahtjeva za sufinanciranje su jedinice lokalne samouprave odnosno općine i gradovi a može se sufinancirati izrada projektne dokumentacije ili izvođenje radova na sanaciji klizišta. Prijave će se moći podnositi u roku od 30 dana od dana objave javnog poziva dok je rok za provedbu aktivnosti na projektima koje se sufinanciraju do 31. prosinca 2018. godine. Ministarstvo će sufinancirati do 80% ukupnih prihvatljivih troškova projekta.

Pristigle zahtjeve, nakon administrativne obrade, razmatrati će stručno Povjerenstvo a u postupku ocjenjivanja, uzimat će se u obzir stupanj razvijenosti podnositelja (sukladno Odluci o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (Narodne novine, broj 132 /17)), moguća specifična obilježja (npr. status BPP) i financijska sposobnost sudjelovanja u realizaciji projekta, te opravdanost i stupanj pripremljenosti predloženog projekta, sve prema izrađenim Kriterijima za bodovanje. Nakon provedenog postupka vrednovanja, na prijedlog Povjerenstva, ministar graditeljstva i prostornoga uređenja donijeti će Odluku o sufinanciranju a s odabranim korisnicima potpisati će se Ugovor o sufinanciranju.

Dubravko Ponoš, Hrvoje Košćec

Proteklog tjedna o ciljevima i osnovnim smjernicama HNS-ove politike u nadolazećem razdoblju razgovaralo se u HNS-ovoj zagrebačkoj, koprivničko-križevačkoj i međimurskoj županijskoj organizaciji.

U Zagrebačkoj županijskoj organizaciji nastavnik Akademije Perica Novosel održao je prezentaciju o EU projektima i radu HNS-a u nadolazećem razdoblju. Prezentiranju teme o EU projektima i ulozi AZRE priključio se i gradonačelnik Grada Svetog Ivana Zeline Hrvoje Košćec s konkretnim problemom i pomoći koju je dobio od iste. Također, temu je prezentirao i predsjednik Dubravko Ponoš svojim komentarima i napomenom vezano uz EU projekte.

U HNS-ovoj koprivničko-križevačkoj županijskoj organizaciji temu o osnovnim smjernicama HNS-ove politike je prezentirala predsjednica Jasmina Pavlović, dok je o istoj temi u HNS-ovoj međimurskoj županijskoj organizaciji govorio Josip Šipek, zamjenik načelnika Općine Strahoninec. Oboje su sve prisutne upoznali sa novim stranačkim ciklusom i akcijskim planom HNS-a na osnovu predavanja predsjednika HNS-a Ivana Vrdoljaka i glavnog tajnika Srećka Ferenčaka.

Također, Županijska organizacija Međimurske županije je na istoj sjednici Predsjedništva potvrdila dosadašnju nastavnicu Akademije Sonju Ivoš i odabrala nove nastavnike Akademije. Ekipi iz svih županijskih organizacija priključili su se zamjenik načelnika Općine Štrigova Damir Kovačić i zamjenik načelnika Općine Strahoninec Josip Šipek. Čestitamo!

HNS Grada Zagreba otvara stranačke prostorije od 25. veljače u 20:00 sati za sve one koji se nemaju gdje skloniti od najavljenih hladnoća. 

Vrata će biti otvorena 24 sata dnevno narednih dana sve dok temperaturni minusevi ne popuste. Pozivamo sve one kojima je potrebno da se sklone s hladnoća.

Prostor se nalazi na adresi Ilica 61, u dvorišnoj zgradi (ulaz s dvorišne strane nakon Medulićeve ulice). Osigurani su topli prostor, topli napitci i suhi obroci.

Za detaljnije informacije možete se javiti na:

  • 091 4111 022, Tomislav Stojak
  • 091 5810 478, Ivica Jakopiček

HNS Grada Rijeke također od 25. veljače od 20:00 sati ima otvorene svoje prostorije za sugrađane koji se nemaju kamo skloniti uslijed ekstremno hladnih vremenskih uvjeta, a koje će svoj vrhunac doseći u narednim danima.

Prostorije HNS-a Rijeka nalaze se na Trgu 128. brigade hrvatske vojske 4/1 ( na lijevoj strani Trga, preko puta “velikog Kraša”, odnosno prije hotela Bonavia), na prvome katu. Osim zaklona, svi kojima je to potrebno, mogu se doći okrijepiti čajem, a bit će osigurani i suhi obroci. Prostorije će narednih dana biti otvorene 24 sata dnevno, a u tu će svrhu biti organizirana dežurstva članova HNS-a Rijeka.

Za detaljnije informacije možete se javiti na:

  • 091 5064 419, Andrej Poropat,
  • 091 8836 102, Boris Kelemen,
  • 092 1662 020, Sandro Vizler
Sjednica HNS-a Splitsko- dalmatinske županije

Predsjedništvo HNS-a Splitsko-dalmatinske županije održalo je proširenu sjednicu na kojoj je glavna tema bila organizacijsko jačanje stranke.

U predsjedništvo je kooptiran novi član stranke Tonči Božanić. Tema sjednice bio je rad HNS-a u nadolazećem razdoblju te programi rada po izbornim jedinicama. Plan budućeg djelovanja bazirat će se na nekoliko tema koje se pokažu ključnima za područje rada, kako HNS-a u Dalmaciji, tako i HNS-a u cjelini.

Osnovani su Interesni odbori za gospodarstvo, kreativne industrije, obrazovanje, graditeljstvo i javnu upravu, u koje će biti predlagani članovi HNS-a, a u planu je i osnivanje Interesnog odbora za more. Na sjednici su najavljene izborne skupštine Predsjedništva za Interesne odbore mladih i Predsjedništva za Interesne odbore žena.

Vijest kojom se možemo pohvaliti je učlanjenje deset novih članova u Splitsko-dalmatinskoj županije kojima ovim putem izražavamo srdačnu dobrodošlicu.  Novi ljudi unose u stranku snagu, inovativne ideje te nam otvaraju prostor za napredak. To što HNS postaje bogatiji za nove članove, najbolji je pokazatelj kako ljudi prepoznaju našu viziju, rad i rezultate. U HNS su dobrodošli svi oni koji žele biti dio tima koji će raditi za boljitak svojih sredina, za boljitak Hrvatske i budućih generacija.

 

Dubravko Ponoš, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

Predsjedništvo Županijske organizacije HNS-a Koprivničko-križevačke županije održalo je sjednicu 21. veljače. Posjet stranačkim kolegama iz podravsko-prigorskog HNS-a iskoristio je direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Dubravko Ponoš kako bi ih pobliže upoznao s projektima koje Fond nudi.

Cilj mu je ukazati na sve mogućnosti kojima raspolaže Fond, jer smatra da ih Koprivničko-križevačka županija do sada nije iskoristila u dovoljnoj mjeri.

Svaki od tih projekata znači nova sredstva iz Operativnog programa, nova sredstva iz nacionalnih izvora za vaše škole, vrtiće, klizišta, odlagališta i ostalo što je vezano na Fond“, pojasnio je Ponoš

Glavni čovjek Fonda za zaštitu okoliša komentirao je i stanje oko centra za gospodarenje otpadom Piškornica.

„Piškornica je dio jednog koncepta koji možda nije najbolji na svijetu, no siguran sam da rješava problem. Siguran sam da je bolje da taj koncept završimo jer je dio operativnog programa kojeg smo sami pisali, za kojeg smo se sami obvezali i za koji možemo dobiti značajna sredstva. U trenutku kad svakih dvadeset minuta mijenjamo projekt, govorim karikirano, ali ni to nije daleko od istine, i kad imamo apsolutno fenomenalne projekte koji su u praksi neprovedivi, mislim tu na prošli mandat u Ministarstvu za zaštitu okoliša, došli smo do toga da kasnimo s izgradnjom“ komentirao je Ponoš

Ponoš vjeruje da će Regionalni centar za gospodarenje otpadom Piškornica biti reprezentativan te da će Hrvatska, ako pokaže da je počela s izgradnjom centara za gospodarenje otpadom, od 01. siječnja 2019. ući u monitoring.

Osvrnuo se i na mjeru za energetsku obnovu obiteljskih kuća za koju očekuje da bi se trebala realizirati do kraja godine.

Potpisivanje "Sporazuma o partnerstvu" vezano uz EU projekt "MIPOS"

Grad Zabok i 23 partnera potpisali su 22. veljače “Sporazum o partnerstvu” vezano uz EU projekt “MIPOS- MI POmažemo Starijima”.

Riječ je o projektu čiji je nositelj Grad Zabok, a cilj mu je zapošljavanje teško zapošljivih kategorija žena koje će kao geronto domaćice brinuti o starijim osobama. Iz EU fondova su osigurana sredstva, a riječ je 9,3 milijuna kuna za provedbu projekta. Koordinatore i administratore na projektu će zaposliti Gornjostubička udruga Lipin cviet, Udruga invalida Bedekovčina, Gradsko društvo crveni križ Donja Stubica, Gradsko društvo crveni križ Zabok i Gradsko društvo crveni križ Zlatar.

Početkom srpnja ove godine s radom će u sklopu projekta započeti 55 žena koje će brinuti o 313 korisnika starije životne dobi, na području Krapinsko-zagorske županije. Sam projekt će trajati 24 mjeseca, odnosno do srpnja 2020. godine.

Na području Gornje Stubice, Gornjostubička udruga Lipin cviet će zaposliti 10 žena, koje će pružati pomoć 50 osoba starije životne dobi. Ovim projektom bit će ostvaren cilj, a to je integracija žena u nepovoljnom položaju na tržištu rada. Istodobno je osigurana briga za osobe treće životne dobi koje trebaju pomoć i koje nemaju mogućnost da se brinu same o sebi.

Potpisivanju Sporazuma o partnerstvu prisustvovali su u ime Gornjostubičke udruge Lipin cviet, predsjednica Tatjana Hikec i načelnik Općine Gornje Stubice Jasmin Krizmanić iz redova HNS-a.

 

Irena Gulan Šimurina

Istanbulska konvencija tema je o kojoj se u hrvatskom društvu nažalost šire neistine i laži.

Tako je u gradu Zadru održana tribina “Istina o Istanbulskoj konvenciji” koju su organizirali Zadarska nadbiskupija i građanska inicijativa “Istina o Istanbulskoj konvenciji”. Na tribini je govorio i Ladislav Ilčić koristeći priliku da podijeli svoje stavove o  Konvenciji. Posjet tribini stvar je osobnog izbora svakog pojedinca koji, a da bi mogao donijeti sud jesu li su tvrdnje iznesene na tribini istinite, nužno mora pročitati tekst Istanbulske konvencije.

Međutim, dijeljenje letaka građanske inicijative “Istina o Istanbulskoj konvenciji” koja se odvijala u prostorijama Osnovne škole Šimuna Kožičića Benje u Zadru, nedopustiva je i za svaku osudu. Maloljetna djeca moraju biti zaštićena od bilo kakvog oblika političkog uznemiravanja, pogotovo u prostorijama obrazovnih ustanova. Osnovne škole su obrazovne institucije koje pohađaju maloljetna djeca prema planu i programu propisanom od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja, stoga djecu u tim obrazovnim institucijama mogu obrazovati samo osobe koje su za to osposobljene i koje za to imaju dozvolu. Širenje propagandnih letaka bilo koje građanske inicijative ili korištenje djece u političke svrhe su nedopustivi.

Na takve nedopustive događaje u zadarskoj osnovnoj školi reagirala je Predsjednica Inicijative žena HNS-a Zadarske županije i vijećnica HNS-a u Gradskome vijeću Grada Zadra Irena Gulam Šimurina, a njezino priopćenje prenosimo u cijelosti:

” U posljednje vrijeme zadarska javnost izložena je kontinuiranom iznošenju neistina o tzv. Istanbulskoj konvenciji. 

Tako je nedavno održana tribina „Istina o Istanbulskoj konvenciji“ u dvorani pastoralnog centra župe Bezgrešnog začeća BDM na Puntamici koju su organizirali Zadarska nadbiskupija i „građanska“ inicijativa „Istina o Istanbulskoj“, a na samoj tribini je Ladislav Ilčić (GROZD i HRAST) uz ostale govornike iznosio neistinite i homofobne stavove o posljedicama te konvencije koji se građanima, vjernicima, prezentiraju kao istinite činjenice, što je nedopustivo.

Odlazak na takvu tribinu osobni je izbor svakog odraslog pojedinca, koji bi kao takav mogao slobodno ocijeniti da li su tvrdnje koje mu se plasiraju istinite, naravno pod uvjetom da je tekst Istanbulske konvencije prethodno pročitao.

Međutim, moramo oštro reagirati na ono što se dogodilo u prostoru Osnovne škole Šimuna Kožičića Benje u Zadru. Naime, u zbornici te škole su se pojavili leci „građanske“ inicijative „Istina o Istanbulskoj“, dakle, one iste „građanske“ inicijative koja je sa Zadarskom nadbiskupijom prethodno dijelila istinu o Istanbulskoj u crkvi na Puntamici.

Obzirom da su osnovne škole obrazovne institucije koje su u sustavu obveznog obrazovanja, da ih pohađaju maloljetna djeca prema predviđenom planu i programu propisanom od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja, da obrazovati djecu u tim obveznim obrazovnim institucijama ustanovljenim od strane države, dakle, svjetovnim institucijama, mogu samo osobe koje su za to osposobljene i koje za to imaju dozvolu, pitamo se kako je moguće da su se propagandni leci „građanske“ inicijative koja širi neistine uopće našli u prostoru osnovne škole?

Letak koji je namijenjen djeci prikazuje djevojčicu koja sebi postavlja pitanje „Jesam li muško ili žensko? U školi su mi rekli da trebam odlučiti….“, a u samom letku se iznosi jedno nevjerojatno tumačenje prema kojem se Istanbulskom konvencijom uvodi pojam rodne ideologije koja se temelji na uvjerenju da se čovjek rađa kao neutralno biće koje kasnije može odabrati hoće li biti muškarac ili žena ili neki drugi od brojnih rodova – homo, gay, lesbian, queer… U letku se djecu plaši pričama da bi se uvođenjem zakona koji bi se temeljili na Istanbulskoj konvenciji moglo promijeniti spol, muškarci bi mogli ulaziti u ženske zahode i svlačionice i sl…

Istanbulska konvencija je upravo ono što joj puni naziv govori, to je Konvencija Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Ona za cilj ima unaprijediti stupanj zaštite žena od svih oblika nasilja, te spriječiti, progoniti i ukloniti nasilje nad ženama i nasilje u obitelji, pridonijeti suzbijanju svih oblika diskriminacije žena i promicati punu ravnopravnost žena i muškaraca, uključivo i osnaživanje žena. Nadalje, svrha konvencije je izraditi sveobuhvatni okvir, politike i mjere za zaštitu i pomoć svim žrtvama nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, u tu svrhu promicati međunarodnu suradnju i pružati pomoć i potporu organizacijama i tijelima zaduženima za ostvarenje toga cilja.

Istanbulska konvencija nije napisana zato da bi u Hrvatskoj dječaci ulazili u ženske svlačionice i da bi dječaci postajali djevojčice, a djevojčice dječaci. Ona je napisana zato da se spriječi nasilje kojem su žene diljem svijeta izložene.

Žene diljem svijeta su žrtve obiteljskog nasilja, kako fizičkog, tako i psihičkog, žene su najčešće žrtve fizičkog i psihičkog nasilja i izvan braka, u pojedinim zemljama žene su obvezne ulaziti u prisilne brakove, trpe seksualno nasilje i uznemiravanje, silovanja, pogotovo tijekom oružanih sukoba, prisilne pobačaje, sterilizaciju, sakaćenje ženskih spolnih organa….

Svrha ove konvencije je kroz pojačan zakonodavni okvir dodatno zaštititi žene diljem svijeta od nasilja kojem su izložene.

Tvrditi da Istanbulska konvencija širi „rodnu ideologiju“ temeljem koje će svatko moći slobodno birati spol, da će dječaci u vrtićima oblačiti suknjice i lakirati nokte i čitati slikovnice o dva princa, vrijeđa inteligenciju svakog prosječno obrazovanog građanina.

Obzirom da je Osnovna škola Šimuna Kožičića Benje škola kojoj je osnivač Grad Zadar, da su sve osnovne škole obrazovne institucije koje su naša djeca obvezna pohađati, apeliramo na Grad Zadar i ravnatelje svih škola da spriječe širenje takvog neprimjerenog materijala i da zaštite našu djecu od neistina koje su u takvim materijalima iznose”, objavila je Irena Gulam Šimurina

Mladi HNS-a Gornja Stubica

Mladi HNS-a Podružnice Gornja Stubica održali su 21. veljače izbornu skupštinu u sportskom centru u Gornjoj Stubici.

Za predsjednicu mladih ponovno je izabrana Kristina Rafaj, koja je ujedno i vijećnica u županijskoj skupštini. Za potpredsjednike su izabrani Kristijan Škvorc i Marko Lukec, za tajnicu Nikolina Salar, za članove predsjedništva: Antonio Hren, Josip Labaš, Antonio Jakopec i Valentin Sekalec. Za predstavnice u županijskoj skupštini Mladih imenovani su: Kristina Rafaj, Kristijan Škvorc, Marko Lukec, Nikolina Salar i Valentin Sekalec.

Na skupštini je iznesen plan rada u proteklom razdoblju i plan rada za iduće razdoblje.

Osim članova mladih i drugih članova podružnice HNS-a Gornja Stubica na skupštini su bili nazočni i predsjednik podružnice i načelnik općine Gornja Stubica Jasmin Krizmanić, potpredsjednik podružnice i zamjenik načelnika općine Gornja Stubica Vladimir Škvorc, predsjednica ženske inicijative HNS-a podružnica Gornja Stubica i predsjednica općinskog vijeća općine Gornja Stubica Đurđica Labaš, članovi predsjedništva HNS-a Gornja Stubica i općinski vijećnici Ivan Bigec, Stjepan Dijanić, Marijan Sviben i Tomislav Haramustek te predsjednici mjesnih odbora.